REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4103/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Župić i partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2193/2022-3 od 13. travnja 2023., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Pn- 87/2020-16 od 11. studenoga 2022., u sjednici vijeća održanoj 17. rujna 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude, u dijelu u kojem nije uspio u sporu.
2. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije pod rednim brojem 1. nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ni za razvoj prava kroz sudsku praksu.
3. Tužitelj kroz to postavljeno pitanje problematizira pravno shvaćanje drugostupanjskog suda da se u predmetnom slučaju pitanje visine naknade štete, koja nastaje tužitelju s osnova isplaćene mirovine, određuje prema Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14), a ne Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22).
4. Međutim, postavljeno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer je riječ o pitanju glede kojeg pobijana odluka ne odstupa od pravnog shvaćanja revizijskog suda izraženog u odluci poslovni broj Rev-12/2022-2 od 12. siječnja 2022. te je riječ o pitanju u odnosu na koje nije potrebno preispitati sudsku praksu.
5. U pogledu ostalih pravnih pitanja, je prvenstveno za primijetiti da se njima zapravo, drugačijom formulacijom i naizgled drugačijim temama preispitivanja, teži problematiziranu iste problematike koja je obuhvaćena prvim postavljenim pravnim pitanjem.
5.1. Međutim (iako je, s obzirom na prethodno obrazloženo, irelevantno) valja i nadodati da:
- drugo pravno pitanje se ne može kvalificirati kao pravno pitanje u smislu čl. 385.a ZPP, jer se njime zapravo postavlja općenito pitanje “zašto onda HZMO ima pravo na odštetu samo u slučaju (…)“;
- treće pravno pitanje pita je li tužitelj stavljen u neravnopravni položaj prema ostalim trećim osobama, što nije predmet tužbenog zahtjeva, a u tom smislu sud u pobijanoj odluci izrazio pravno shvaćanje koje bi se tim pitanjem moglo onda, posljedično, problematizirati;
- četvrtim pravnim pitanjem se pita "tko je odgovaran za naknadu štete", no u ovom se parničnom postupku ne može odlučivati o odgovornosti drugih no samih stranaka, dakle, eventualna odgovornost trećih nije predmet tužbenog zahtjeva niti je sud o tome dao pravno shvaćanje, koje bi se tim pitanjem moglo onda, posljedično, problematizirati;
- peto postavljeno pravno pitanje ni na koji način nije utjecajno na odluku u ovome sporu.
6. Slijedom navedenog, nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, pa je ovaj sud, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP, riješio kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 17. rujna 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
