REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-629/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića, člana vijeća i Dragana Katića vijeća, u pravnoj stvari 1) tužitelja I. H., OIB ..., 2) tužiteljice M. H., OIB ..., 3) tužitelja A. H., OIB ..., 4) tužiteljice I. H., OIB ..., svi iz O., , i sve zastupa punomoćnik K. Š., odvjetnik u Odvjetničkom društvu K. Š. i p. d.o.o. u Z., protiv tuženika A. o. d.d., OIB ..., sa sjedištem u Z., , kojeg zastupa punomoćnik I. Ć., odvjetnik u Odvjetničkom društvu G. & P. u Z., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Vukovaru, poslovni broj Gž-49/2022-6 od 1. lipnja 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskoga građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-291/2018-44 od 22. studenoga 2021. (dopunjena dopunskom presudom prvostupanjskog suda, poslovni broj Pn-291/2018-21 od 14. prosinca 2021., u sjednici održanoj 17. rujna 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Vukovaru, poslovni broj Gž-49/2022-6 od 1. lipnja 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskoga građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-291/2018-44 od 22. studenoga 2021. (dopunjena dopunskom presudom prvostupanjskog suda, poslovni broj Pn-291/2018-44 od 14. prosinca 2021.) Prijedlog je podnesen zbog pravnih pitanja za koja podnositelj navodi da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a kojima je ujedno ukazano i na povredu temeljnih ljudskih prava na pravično suđenje i mirno uživanje vlasništva.
2. Pitanja koja su tužitelji naznačili u prijedlogu glase:
1) Je li drugostupanjski sud zbog pogrešnog pravnog pristupa da odluči o svim žalbenim razlozima istaknutim u žalbi, tužiteljima povrijedio pravo na pravično suđenje u aspektu prava na pristup sudu zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda; 2) Ima li se u odštetnim parnicama o troškovima postupka odlučivati prema kriterijima iz članka 154. u vezi s člankom 155. Zakona o parničnom postupku pri tome uzimajući u obzir i kriterije iz članka 6. stavka 1. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola koji su sastavni dio pravnog poretka Republike Hrvatske s ciljem da se postigne poštena ravnoteža između suprotstavljenih imovinskih interesa stranaka, a sve vezano uz uspjeh tužitelja u parnici?
4. Tuženik nije odgovorio na prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije.
5. Prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten.
6. Odredbom je članka 389.a stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 880/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) propisano da će Vrhovni sud Republike Hrvatske odbaciti nedopušten prijedlog za dopuštenje revizije, a prijedlog je, u smislu stavka 2. članka 389.a ZPP, nedopušten, među ostalim, i ako ga je podnijela osoba koja nema pravni interes za podnošenje revizije.
7. Naime, stranke mogu, u skladu s odredbom članka 382. stavka 1. ZPP podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije. To znači da se i prijedlog za dopuštenje revizije podnosi protiv drugostupanjske presude.
8. Pobijanom je drugostupanjskom presudom odbijena kao neosnovana žalba tuženika i potvrđena je prvostupanjska presuda, dok se o žalbi tužitelja nije uopće raspravljalo, kako to točno navode i predlagatelji u prijedlogu. Tužitelji u takvim okolnostima nemaju pravni interes pobijati drugostupanjsku presudu kojom je žalba njima protive strane (tuženika) odbijena jer su na taj način oni uspjeli u žalbenom postupku. Stoga je njihov prijedlog za dopuštenje revizije nedopušten u smislu odredbe članka 389.a stavka 2. ZPP, pa ga je valjalo odbaciti na temelju odredbe članka 389.a stavka 1. ZPP i riješiti kao u izreci.
8. No pored toga, valja kazati da iz sadržaja prijedloga i njegovih priloga proizlazi da su tužitelji nakon dostave prvostupanjske presude predložili donošenje dopunske presude kako bi mogli podnijeti žalbu protiv odbijajućeg dijela presude navodeći da se "podredno žalba protiv presude ima smatrati žalbom protiv presude u dijelu u kojem tužitelji nisu uspjeli u sporu". Postupajući po prijedlogu tužitelja, prvostupanjski je sud donio dopunsku presudu broj Pn-291/2018-21 od 14. prosinca 2021., ali tužitelji u prijedlogu navode da se u žalbenom postupku "o žalbi tužitelja uopće nije raspravljalo", pa u tome nalazi povredu prava na pravično suđenje i na mirno uživanje vlasništva.
9. Prema ocjeni revizijskog suda, okolnost da je drugostupanjski sud eventualno i propustio odlučiti u pogledu jedne ili više žalbi, nije razlog za dopuštenje revizije jer se u dijelu u kojem drugostupanjski sud nije odlučio o žalbi, u tom slučaju prijedlog za dopuštenje revizije podnosi protiv nepostojeće, inegzistentne drugostupanjske presude, a moguće ga je, prema odredbi članka 387. stavaka 2. i 3. u vezi s člankom 382. stavkom 1. ZPP, podnijeti samo protiv postojeće, egzistentne drugostupanjske presude (u određenim slučajevima i protiv drugostupanjskog rješenja). Tužitelj je imao mogućnost podnošenja žalbe protiv dopunske presude suda prvog stupnja, na što je upućen poukom o pravnom lijeku, pa su na taj način bila zaštićena njegova prava u pogledu odlučivanja o svim njegovim zahtjevima, sve i da o svim njegovim zahtjevima nije odlučeno (to ovom sudu nije poznato jer uz prijedlog za dopuštenje revizije nije dostavljen prijedlog za donošenje dopunske presude podredno žalba tužitelja protiv prvostupanjske presude). U tom smislu tužitelj prije prijedloga za dopuštenje revizije nije iscrpio dopušteni pravni put.
Zagreb, 17. rujna 2024.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
