Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Borelli 9
Poslovni broj: Gž Ovr-156/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zadru, po sutkinji Blanki Pervan, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja A. T., OIB: …, iz V. G., zastupane po punomoćniku P. P., odvjetniku iz O. društva P. & K. d.o.o. u Z., protiv protivnica osiguranja: 1) I. L., OIB: …, iz Z., i 2) L. L., OIB: ..., iz Z., zastupanih po punomoćniku N. K., odvjetniku iz O. ureda K. iz K., , radi prijedloga za određivanjem privremene mjere
, odlučujući o žalbi predlagateljice osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Ovr- 1283/2024-2 od 6. lipnja 2024., dana 17. rujna 2024.
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba predlagateljice osiguranja A. T. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Ovr-1283/2024-2 od 6. lipnja 2024.
II. Odbija se zahtjev protivnica osiguranja pod 1) I. L. i 2) L. L. za naknadu troška za odgovor na žalbu kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:
„Odbacuje se kao nedopušten prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere od 4. lipnja 2024.“
2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavila predlagateljica osiguranja iz svih zakonom propisanih razloga. Ističe da su navodi iz obrazloženja pobijanog rješenja u potpunosti neosnovani te da je sud pogrešno primijenio materijalno pravo, pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje te počinio apsolutno bitne povrede odredaba ovršnog postupka. Navodi kako je pobijano rješenje kontradiktorno, ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati te proturječi samom sebi, dok o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi. Također, navodi kako je osnovano zatražila određivanje privremene mjere sukladno odredbi čl. 341. Ovršnog zakona, kao i da je točno označila tražbinu čije osiguranje traži, odredila kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te uz prijedlog dostavila dokaze na kojima temelji svoj zahtjev. Ističe da je u prijedlogu učinila vjerojatnim postojanje tražbine i postojanje opasnosti s obzirom na to da su protivnice osiguranja podnijele prijedlog da se provede razvrgnuće suvlasničke zajednice, koji postupak se vodi pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu pod poslovnim brojem R1-86/24, iz čega je evidentna namjera protivnica osiguranja da prodaju predmetne suvlasničke dijelove nekretnine. Nadalje, navodi da se u konkretnom slučaju ne postiže ista svrha privremenom mjerom i prethodnom mjerom, obzirom da sud kao prethodnu mjeru može odrediti samo predbilježbu založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja ili na pravu uknjiženom na nekretnini, dok se kod privremene mjere može odrediti zabrana protivniku osiguranja, otuđenja ili opterećenja nekretnine ili stvarnog prava koja su na nekretnini uknjižena u njegovu korist uz zabilježbu zabrane u zemljišnu knjigu. Navodi da je sud prvog stupnja mogao predlagateljicu osiguranja pozvati na ispravak prijedloga za određivanje privremene mjere sukladno odredbi čl. 109. Zakona o parničnom postupku. Predlaže da sud drugog stupnja ukine pobijano rješenje i predmet vrati na ponovan postupak.
3. U odgovoru na žalbu protivnice osiguranja pod 1) I. L. i 2) L. L. (-dalje protivnice osiguranja) navode da je u podnesenom prijedlogu za određivanje privremene mjere sve neistinito osim postojanja nepravomoćne presude P-491/2023. Budući da je nesporno da je prijedlog podnesen temeljem nepravomoćne prvostupanjske presude ovu pobijanu odluku trebalo bi potvrditi, a žalbu predlagateljice osiguranja odbiti kao neosnovanu. Navode kako ne žele prodati predmetnu nekretninu već traže diobu iste. Što se tiče opasnosti otuđenja navode kako sudska dioba nije otuđenje. Predlažu da sud drugog stupnja odbije žalbu kao neosnovanu te potvrdi pobijano rješenje te naloži predlagateljici osiguranja da naknadi trošak odgovora na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Iz spisa predmeta proizlazi je predlagateljica osiguranja podnijela prijedlog za određivanje privremene mjere kojom se protivnicama osiguranja zabranjuje otuđenje i opterećenje nekretnina opisanih u prijedlogu te predlaže da privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se pred Općinskim sudom u Crikvenici, Stalna služba u Krku vodi pod poslovnim brojem P-491/2023. U navedenom prijedlogu sadržajno navodi da prema protivnicama osiguranja ima novčanu tražbinu temeljem prvostupanjske presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, a protiv koje su tuženice (ovdje protivnice osiguranja) uložile žalbu. Navodi da su protivnice osiguranja suvlasnice nekretnina i to svaka u 1/4 dijela te su podnijele prijedlog da se provede razvrgnuće suvlasničke zajednice, a koji postupak se vodi pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu, pod poslovnim brojem R1-86/2024, iz čega je evidentna namjera protivnica osiguranja da prodaju predmetne suvlasničke dijelove nekretnine iz ovog prijedloga, kao i da donošenjem odluke o privremenoj mjeri protivnice osiguranja neće pretrpjeti štetu, odnosno ako bi istu i pretrpjele ona bi bila neznatna.
6. Odredba čl. 2. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11
- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje ZPP) određuje da sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku, te se ista primjenjuje u ovršnom postupku temeljem čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13 i 93/14,55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 - dalje OZ).
7. Nadalje, odredba čl. 341. st. 2. OZ propisuje da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe.
8. Odredbom čl. 344. st. 1. OZ propisano je da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, dok je odredbom čl. 343. st. 2. OZ određeno da privremena mjera nije dopuštena ako postoje uvjeti za određivanje prethodne mjere kojom se može postići ista svrha osiguranja.
9. Odredbom čl. 332. st. 1. OZ propisano je da se prethodna mjera određuje radi osiguranja novčane tražbine na temelju odluke suda ili upravnog tijela koja nije postala ovršna, nagodbe zaključene pred sudom ili upravnim tijelom, ako tražbina koja je u njoj utvrđena još uvijek nije dospjela ili javnobilježničke odluke ili javnobilježničke isprave, ako tražbina koja je u njoj utvrđena još uvijek nije dospjela.
10. Iz spisa predmeta slijedi da je predlagateljica osiguranja podnijela prijedlog radi osiguranja novčane tražbine na temelju odluke suda koja nije postala ovršna, dakle pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da se radi o situaciji iz čl. 332. st. 1. OZ.
11. Iz navedenog slijedi da je pravilno sud prvog stupnja utvrdio da predlagateljica osiguranja predlaže odrediti privremenu mjeru zabranom opterećivanja i otuđivanja nekretnina, obrazlažući to navodima za određivanje prethodne mjere, međutim predlagateljica ne traži određivanje prethodne mjere, slijedom čega je sud prvog stupnja pravilnom primjenom navedenih odredbi utvrdio da je prijedlog za osiguranje od 4. lipnja 2024. nedopušten.
12. Za istaknuti je da sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP kako to predlagateljica ističe u žalbi obzirom da pobijano rješenje nije kontradiktorno, nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati te ne proturječi samom sebi, dok o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi.
13. Također, sud prvog stupnja nije počinio niti bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. ZPP, a sve u vezi čl. 21. st. 1. OZ. 14. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP, u vezi čl. 21. st. 1. OZ, odbiti žalbu protivnice osiguranja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.
15. Što se tiče zahtjeva protivnica osiguranja za naknadu troška odgovora na žalbu za istaknuti je da navedeni trošak nije bio nužno potreban za predmetnu ovrhu. Stoga se odbija kao neosnovan zahtjev protivnica osiguranja za naknadu navedenog troška.
U Zadru, 17. rujna 2024.
Sutkinja
Blanka Pervan
