Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: Pr-29/2022-52

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku, po sutkinji Kristini Devčić Merzel u pravnoj stvari tužitelja M. (M.) T., OIB …, M. C. …, S., kojeg zastupa punomoćnik M. J., odvjetnik iz S., protiv tuženika L. K. d.o.o., OIB …, I. …, N., nakon održane i zaključene glavne rasprave 31. srpnja 2024., na kojoj su prisustvovali punomoćnik tužitelja M. J., odvjetnik iz S., punomoćnik tuženika M. J., djelatnik tuženika i z.z. tuženika T. J. K. te sudski vještak Ž. R., dana 13. rujna 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku L. K. d.o.o., I. …, …N., OIB: … da tužitelju M. T. iz S., M. C. .., . S., OIB: …, na ime naknade neimovinske štete, isplati iznos od 6.550,00 eur zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, počevši od 18. ožujka 2022 kao dana podnošenja tužbe pa do 31. prosinca 2022.godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2023.godine pa do 29. prosinca 2023.godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, te od 30. prosinca 2023.godine pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se djelomično tužbeni zahtjev tužitelja M. T. koji glasi:

" I. Nalaže se tuženiku L. K. d.o.o., I. …, . N., OIB: … da tužitelju M. T. iz S., M. C. …, .. S., OIB: …, na ime naknade neimovinske štete, isplati iznos od 1.355,00 eur EUR zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, počevši od dana podnošenja tužbe pa do 31. prosinca 2022. godine, po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, sve u roku od 15 dana." kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku L. K. d.o.o., I. … . N., OIB: … da tužitelju M. T. iz S., M. C. …, .., OIB: …, na ime tuđe pomoći i njege, isplati iznos od 855,00 EUR zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, počevši od 13. rujna 2024. pa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, sve u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku L. K. d.o.o., I. .., . N., OIB: … da tužitelju M. T. iz S., M. C. .., . S., OIB: …, nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 3.332,50 eur zajedno sa zateznom kamatom tekućom od donošenja presude pa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda 18. ožujka 2022. tužitelj M. T., OIB …, M. C. …, Sisak (dalje: tužitelj) navodi da je tužitelj je u svojstvu radnika tuženika na poslu CNC operatera pretrpio ozljedu na radu dana 25. ožujka 2019. godine tako što mu je pao kamen težine cca. 100 kg (dimenzija 80x60x40 cm) na kažiprst desne ruke, obavljajući redovite poslove iz svog opisa poslova i radnih zadataka po nalogu poslodavca. Tužitelj je upravljao vakumskom dizalicom koja je podizala kamenu ploču sa palete na radnu površinu stroja za obradu. Prilikom podizanja i centriranja kamene ploče radi stavljanja u nulti položaj radi ulaska zraka u vakumsku dizalicu kamen se otkačio te je povukao ruku tužitelja, pao na radnu površinu i zgnječio mu kažiprst desne ruke. Tužitelj je predmetnu radnu operaciju obavljao na uobičajen način prema pravilima struke. Tužitelj ističe da je stradao na poslu bez svoje krivnje. Za povredu tužitelja odgovora tuženik kao poslodavac po principu uzročnosti odnosno objektivne odgovornosti prema pravilima obveznog prava uređeno čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima u vezi sa čl. 111. Zakona o radu. Navodi da je u tom događaju tužitelj zadobio prijelom u području ručnog zgloba (kontraktura zgloba), šake i prijelom kažiprsta desne ruke. Tužitelj zahtjeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Posljedično nema snagu u desnoj šaci, osjeti bol kod promjene vremena, po hladnoći mu prst pocrveni ili poplavi, kod držanja težeg tereta popušta mu desna šaka i hvat nije potpun, radi toga što nema potpunu funkciju kažiprsta desne ruke koji je u poziciji „poluskvrčen“. Tužitelj se ne može baviti sportom, posebice košarkom i boksom koji su mu omiljeni sportovi koji zahtijevaju potpunu funkciju šake. Glazbenik je, te voli svirati gitaru, međutim otežano mu je držanje trzalice radi čega nema potpuni užitak pri sviranju. Vidljivo je naruženje na kažiprstu desne ruke budući da je obavljeno sveukupno 3 operativna zahvata za vrijeme trajanja liječenja, a desni kažiprst mu je uslijed nepravilno srasle kosti valovitog oblika te u neprirodnom položaju u odnosu na ostale prste i njihovu funkciju u šaci. Radi se o teškoj tjelesnoj ozljedi radi koje je tužitelj trpio jake i dugotrajne fizičke bolove, jak i dugotrajan strah, zaostalo je naruženje u srednjem stupnju vidljivo trećim osobama, bila mu je potrebna tuđa njega i pomoć, a u svakodnevnom životu morat će ulagati pojačane napore zbog nepravilne funkcije kažiprsta desne ruke od najmanje 20%. Obavio je 160 fizikalnih terapija. Zbog navedenih povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, tužitelj zahtjeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku i imovinsku štetu u ukupnom iznosu od 75.000,00 kn, uvažavajući sva mjerila i kriterije kojima se vodi sud prilikom ocjene naknade, a tiče se fizičkih bolova, straha, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, naruženja i tuđe pomoći i njege, sukladno mišljenju vještaka. Konačnim zahtjevom od 2.listopada 2023. tužitelj predlaže da sud naloži tuženiku da tužitelju podmiri neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje(kako u tužbi navodi radi pretrpljenih fizičkih boova, , straha, duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti, naruženja, sve sukladno nalazu i mišljenju vještaka medicinske struke) i tou iznosu od 7.905,00 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od podnošenja tužbe pa do isplate te da mu naknadi imovinsku štetu po osnovi tuđe pomoći i njege u iznosu od 855 eur sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženik L. K. d.o.o., OIB …, I. …, N. (dalje: tuženik) u odgovoru na tužbu navodi da se u tužbi, u bitnome navodi da se radi o sporu radi naknade štete koja da je nastala zbog tjelesne ozljede te je sukladno čl. 52. st. 2 Zakona o parničnom postupku (dalje ZPP) mjesno nadležan sud na čijem području tužitelj ima prebivalište. Nadalje se navodi da je tužitelj u svojstvu tuženika na poslu CNC operatera pretrpio ozljedu na radu dana 25. ožujka 2019. tako što mu je pao kamen težine oko 100 kg na kažiprst desne ruke, obavljajući redovite poslove iz svoga opisa poslova i radnik zadataka po nalogu tuženika. Navodi da je tužba u cijelosti neosnovana. Tuženik osporava u cijelosti osnovu odgovornosti za nastalu štetu te opreza radi i visinu pretrpljene neimovinske štete. Ističe da je točna tvrda tužitelja da je tužitelj dana 25. ožujka 2019. godine pretrpio ozljedu na radu radeći u svojstvu radnika tuženika na poslu CNC operatera. Također navodi da je točno i to da je tužitelj kritične prigode upravljao vakuumskom dizalicom obavljajući redovite poslove iz svog opisa poslova i radnih zadataka po nalogu tuženika kao poslodavca. Međutim, tuženik navodi da je u potpunosti je netočna tvrdnja tužitelja da je stradao na poslu bez svoje krivnje. Ističe da je upravo suprotno do ozljeđivanja tužitelja došlo je isključivo njegovom krivnjom. Tvrdi da se tužitelj potpuno neosnovano u tužbi poziva na članak 1063. ZOO-a koji predmnijeva uzročnost i u kojem se propisuje da se šteta u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti osim ako se dokaže da one nisu uzrok štete. Tuženik prije svega ističe da je tužitelj prethodno radu na predmetnoj konzolnoj dizalici obučen za rad na istoj te je poslije obuke na tom stroju radio više mjeseci bez ikakvih problema. Dakle, tuženik navodi da u cijelosti je tužitelju bio poznat rad na dizalici čija zadaća je prihvat tereta pomoću vakuumskih priljepaka. Ističe da konzolna dizalica proizvođača ATLAS CORPO (vitlo : DMK 02R), u potpunosti je ispravan stroj i danas svakodnevno radi bez ikakvih problema. Navodi da kritične prigode dizalica je bila u potpuno ispravnom stanju, bez ikakvog kvara ili nedostatka, prethodno u cijelosti pregledana i ispitana. Dakle, dodaje da uzrok ozljede na radu nije u radu stroja, već isključivo u radnjama tužitelja kao oštećenika. U tom smislu ističe da u potpunosti je netočan navod iz tužbe kojim se navodi da je do otkačenja kamena došlo uslijed "ulaska zraka u vakuumsku dizalicu" kojeg bi prouzrokovao rad stroja. Tuženik ističe da je isključivo krivnjom tužitelja i njegovom nepažnjom koja se očitovala u nepravilnom radu sa vakuumskim crijevom i lančanom dizalicom došlo do toga da se kamen "otkačio" i uzrokovao ozljedu tužitelja. Tuženik nadalje navodi da je člankom 1067. stavak 2. ZOO-a propisano da se vlasnik stvari oslobađa odgovornosti ako dokaže da je šteta isključivo nastala radnjom oštećenika koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći niti otkloniti. Opreza radi tuženik ističe i prigovor visine naknade štete koja je neprimjereno visoka. Tuženik predlaže odbiti tužitelja s tužbenim zahtjevom uz naknadu troškova postupka tuženiku.

3. Sud je tijekom dokaznog postupka izvršio uvid u opće podatke o tužitelju s opisom poslova koje obavlja (str. 5-7 spisa), rješenje HZZO o ozljedi na radu tužitelja od 6. ožujka 2020. godine (str. 8-10 spisa), liječničku dokumentaciju (str. 11-12, 16- 62 spisa), rješenje HZZO o ozljedi na radu tužitelja od 13. veljače 2020. godine (str. 13-15 spisa), saslušao tužitelja i ZZ tuženika kao stranku, proveo medicinsko vještačenje po prof. dr. sc. Ž. R., prim. dr. med, spec. kirurgije, iz V. G., izvršio uvid u poslovnu dokumentaciju tuženika vezanu za predmet očevida (str. 129-147 spisa), proveden je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka strojarske struke N. K. dipl. ing strojarstva, iz S., a koji uviđaj je, po zamolnici ovog suda, proveo Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, (str. 154-172, 189-197 spisa), vještačenje po vještaku strojarske struke N. K., uvid u sudsku praksu (str. 207-289 spisa) te je saslušao vještaka medicinske struke prim dr. sc. Ž. R. prof. dr. med, spec. kirurgije.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno kao i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23. - dalje: ZPP) ovaj sud smatra da tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

5. Među strankama nije sporno da je tužitelj 25. ožujka 2019., kao radnik tuženika, na radnom mjestu CNC operatera, za vrijeme radnog vremena, pretrpio ozljedu na radu tako što mu je kamen (dim 80x60x40) pao na kažiprst desne ruke.

6. Da je sporna ozljeda nastala za vrijeme radnog vremena na radnom mjestu tužitelja kao radnika kod tuženika kao poslodavca proizlazi i iz rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje: HZZO) od 6. ožujka 2020. i rješenja HZZO od 13. veljače 2020. a kojima je tužitelju zaposlenom kod tuženika ozljeda na radu pretrpljena 25. ožujka 2019. priznata kao ozljeda na radu.

6. Sporna je odgovornost za nastanak takvog događaja pa slijedom toga i za štetu koja je proizašla iz tog događaja.

7. Radi utvrđenja spornih okolnosti, a prvenstveno dinamike nastanka štetnog događaja, sud je saslušao tužitelja kao stranku te z.z. tuženika te je proveo vještačenje po vještaku strojarske struke N. K. dipl. ing strojarstva. .

8. U svom iskazu tužitelj je naveo da se štetni događaj desio za vrijeme radnog vremena kod poslodavca sad upravo tuženika. Tužitelj je iskazao da je njegovo radno vrijeme bilo od 7-15h, a predmetni štetni događaj se desio oko 13h. Tužitelj tvrdi da je radio spornog dana na poslovima na kojima je i inače raspoređen tj. obrađivali su brački kamen. Naveo je kako je njegovo radno mjesto bilo CNC operater, a u okviru kojeg je upravljao CNC strojem. Iskazao je kako je uobičajeno bilo da kamene blokove dobivaju vodoravno na paleti, a u konkretnom slučaju tužitelj je dobivao kamen viljuškarom na koji način su isto znali raditi iako je to bio malo manje siguran način, ali brži. Iskazao je da nakon 2-3 bloka je vakumska ploča, koja je držala kamen je otpustila, a slijedom čega je kamen tužitelju pao na kažiprst desne ruke. Tužitelj je iskazao da, nakon što je kamen pao i pričepio mu prst, je zvao upomoć te mu je u pomoć došao nadređeni radnik odnosno P., brat danas prisutne ZZ tuženika. Tužitelj je istaknuo da su mu prst omotali sa, koliko se sjeća ljepljivom trakom i odmah nakon toga prevezli na hitnu u S.. Iskazao je da mu je na hitnoj pružena prva pomoć i nakon toga su ga trajektom prebacili u S. gdje je obavljena prva operacija, a nakon te operacije je imao još 5 operacija na istom prstu u periodu od 2019. do 2022. Naveo je da je spornog dana bio zadužen za stroj s kojim su blokovi stavljani sa palete na stroj. Iskazao je da, dok je tužitelj radio, neposredni nadređeni mu je bio gospodin P. koji je taj dan povremeno dolazio i davao mu instrukcije na koji način da radi. Nadlaje je iskazao da način na koji je premještao blokove spornog dana sa paleta je bio takav jer su u radioni valjda dobili nalog da stave blokove na palete, a kako bi tužitelj mogao što više u tom danu odraditi. Tužitelj je naveo da je tog dana to bila prva paleta koja je došla na taj način, a tužitelj je sa te palete uspio prebaciti na stroj 2 ili 3 bloka prije štetnog događaja. Tužitelj je iskazao da radi upravo na taj način spornog dana mu je pokazao upravo nadređeni gospodin P., odnosno upravo mu je on pokazao kako da premjesti prvi blok, što je tužitelj i učinio u njegovoj prisutnosti, a nakon toga je tužitelj pristupio premještanju ostalih blokova i onda se na trećem desio štetni događaj. Tužitelj je iskazao da je kod tuženika bio u radnom odnosu od 24. rujna 2018. Što se tiče osposobljavanja za rad na siguran način navodi da su dobili zaštitnu opremu, između ostalog i zaštitne rukavice, a u odnosu na teoretski dio dobili su pisane materijale koje su trebali proučiti kako se posao obavlja. U odnosu na sam stroj i način rada na tom stroju, iskazao je da su imali instruktora iz Italije koji im je pokazao način na koji se sa strojem radi. Dodaje da je spornog događaja tužitelj na rukama imao zaštitne rukavice. Tužitelj je iskazao da nekoliko mjeseci, nakon štetnog događaja, tužitelj je živio samo sa jednom rukom odnosno upotrebljavao je samo jednu ruku. Tužitelj je iskazao da većinu stvari nije mogao sam raditi, primjerice kuhanje kave, obroka i higijenu je obavljao samo jednom rukom. Tužitelj je iskazao da su mu njegovi ukućani pomagali oko takvih potreba. Navodi da sada nakon štetnog događaja u odnosu na ozlijeđenu ruku, tužitelju je ograničena mogućnost hvatanja s tom rukom te ukoliko primjerice nešto uhvati s obje ruke, uvijek mu ozlijeđena ruka prva popusti. Inače, ističe da također kada se bavi sportom, primjerice igra košarku, uvijek mu ozlijeđeni prst počne krvariti. Iskazao je da kada mu je taj blok pao na ruku, on se valjda nakon udarca odbio tako da je tužitelj odmah izvadio ruku. Tužitelj je nadalje naveo da ga je odmah nakon ozlijede "pukao adrenalin" i nije ni bio svjestan svega. Naime, tužitelj ističe da je prva operacija uslijedila radi rekonstrukcije kosti u prstu no naknadno je utvrđeno da ta kost nije dobro srasla te je uslijedila druga operacija, a tada mu je stavljena metalna pločica u prst. Dodaje da, i nakon te druge operacije, rad prsta nije bio ispravan odnosno tužitelj nije mogao savinuti prst u oba zgloba zbog čega su uslijedile još tri operacije, ali i nakon te tri operacije tužitelj navodi da rad prsta nije u potpunosti vraćen. Tužitelj je iskazao da, prije nego blokovi dođu do njegovom radnog mjesta, blokove doveze do stroja viličar. Nastavno navodi da nakon što su blokovi dovezeni do radnog mjesta tužitelja, da ih tužitelj može samo sa strojem staviti na drugi stroj odnosno sa palete na stroj. Naveo je da spornog događaja su blokovi dovezeni na paleti postavljeni okomito, a uobičajeno je bilo da blokovi stoje vodoravno na paleti zbog čega je tužitelj pitao nadređenog gospodina P. je li to ispravan način da se blokovi premještaju u vodoravnom položaju, na što mu je nadređeni rekao da tužitelj nije tu da misli već da odradi na način kako su blokovi pripremljeni. Ističe da mu je nadređeni gospodin P. pokazao kako da radi taj dan upravo na prvom bloku koji je bio postavljen okomito. Iskazao je da je od zaštitne opreme, osim rukavica, imao i zaštitno radno odijelo i radne cipele, a koje je također imao i spornog dana. Tužitelj je naveo da su u radioni, gdje se desio štetni događaj, bile postavljene nadzorne kamere, no ne zna jesu li taj dan bile u funkciji. Tužitelj ističe da se blokovi kamena podižu na način da se najprije priđe sa strojem do blokova te se spusti vakumska ploča na površina kamena, zatim se upali vakum a kako bi se vakumska ploča uhvatila za blok nakon čega se kameni blok diže u zrak. U konkretnom slučaju obzirom da su blokovi na paleti bili okomito postavljeni, blok se je trebao prinijeti do stroja sa strane i nakon toga ga vodoravno spustiti na stroj za obradu. Dodaje da je tužitelj upravljao i vakumskom dizalicom i CNC strojem. Tužitelj tvrdi da, koliko se sjeća, dimenzije kamenih ploha su bile 80cm dužina, 40cm visina i 60cm širina. Navodi da se kamen otkačio vjerojatno iz razloga što je vakumska dizalica vjerojatno otpustila pred prevelikim pritiskom. Tužitelj ističe da, nakon što je sa vakumskom dizalicom podigao blok te ga odvezao do CNC stroja, da je krenuo namjestiti blok nakon polaganja na CNC blok te prije nego li je namjestio blok za polaganje na CNC stroj je vakumska dizalica popustila. Iskazao je da, u trenutku pada, je tužitelj držao vakumsku ploču, jer je morao upravljati njome. Tužitelj navodi da, neposredno prije nego li je blok pao, je tužitelj sa vakumskom dizalicom kamen transportirao do stroja za obradu i prije nego li je kameni blok položio na stroj za obradu je blok pao, a u kojem trenutku je kamen bio u vodoravnom položaju u koji položaj je tužitelj doveo taj kameni blok prije nego što se štetni događaj desio. Tužitelj pojašnjava da uobičajeno, kada su kameni blokovi postavljeni vodoravno, da vakumska dizalica hvata blok od gore, no u konkretnom slučaju, obzirom da su kameni blokovi bili okomito, blokovi su se sa vakumskom dizalicom hvatali sa strane. Nakon toga kada se kameni blok sa vakumskom dizalicom podiže u zrak, kameni blok se uslijed sile teže ponovno okreće u položaj vodoravnog. Tužitelj dalje pojašnjava da je nakon što se kameni blok okrenuo vodoravno da je sa vakumskom dizalicom transportirao blok do CNC stroja i onda je u tom trenutku vakumska dizalica popustila i kamen je samo pao. Tužitelj navodi da tužitelj osobno nije komandama vakumske dizalice započeo radnju spuštanja kamena već kada je kamen doveo u položaj iznad CNC stroja da je prije otpuštanja kamen samo pao. Tužitelj ističe da, nakon što je kamen doveo u položaj iznad CNC stroja, da je morao kamen dovesti na nultu točku na CNC stroju, primjenom fizičke sile odnosno u konkretnom slučaju tužitelj je taj kamen gurao rukama. Na pitanje ZZ tuženika navodi da je radio upravo rukama na navedeni način, jer mu je tako rečeno i pokazano od strane nadređenog koji mu je rekao da blokove gura rukama. Tužitelj tvrdi da bi kamen doveo na CNC stroj do nulte točke da se kamen gurao rukama, no ne od gore niti sa strane, jer bi tada kamen bio pod još većim pritiskom slijedom čega je u konkretnom slučaju rukama gurao kamen a kako mu je pokazano prilikom upute za rad na siguran način i na taj način je i ranije gurao kamen odnosno upravljao njime. Pojašnjava da je kamen gurao rukom tako što je dlan položio sa strane kamena, a prsti su mu bili ispod plohe.

9. U svome iskazu z.z. tuženika T. J. K. je iskazala da u samom štetnom događaju osobno nije bila prisutna, a u to vrijeme nije bila niti zaposlena kod tuženika. Z.z. tuženika T. J. K. je istaknula da osobno nije bila niti prisutna osposobljavanju za rad na siguran način radnika prije spornog štetnog događaja. Z.z. tuženica tvrdi da prije štetnog događaja je jedino kao student radila kod tuženika na pripremi i obuci na samom stroju CNC. Navela je da je stoga i upravo tužitelj primljen na radno mjesto, a na kojem je upravo radio sa CNC strojem. Iskazala je da je tuženik obiteljska firma tako da u njoj radi z.z. tuženika T. J. K. i njezin brat P., a osnivač je njihov otasc. Tvrdi da je obuka za rad na CNC stroju provedena od samog proizvođača stroja, a koja obuka obuhvaća i rad na dizalici, jer ne postoji drugi način da se kamen stavi na CNC stroj. Z.z. tuženika je iskazala da je tužitelj prije štetnog događaja radio 6 mjeseci na samom stroju te je stoga imao iskustva za rad na tom stroju. Z.z. tuženika je istaknula da je obuka od strane proizvođača provedena unutar 6 mjeseci u kojima je tužitelj radio sa strojem. Navela je da vakumska dizalica ima jednu granu koja je pričvršćena na betonsku konstrukciju odnosno betonski zid i ima maksimalnu nosivost 200kg. Iskazala je da uz pomoć sajle, ona se spušta, odnosno vakum se spušta sa grane. Iskazala je da na grani postoji motor koji uz pomoć sajle diže i spušta vakum. Dodala je da sa desne strane, samostalno, postoji upravljačka ploča-upravljač. Z.z. tuženika je iskazala da vakum izgleda plošno, sa svojim vakumskim priljepcima, a koji se nalaze sa donje strane, a sa gornje strane se nalazi ručka za upravljanje. Iskazala je da je radnik dužan jednom rukom pridržavati dizalicu za tu ručku, s gornje strane vakuma, a da drugom rukom radnik mora pridržavati upravljač i ni u jednom trenutku ne smije ispustiti niti jednu od te dvije stvari. Iskazala je da se kamena ploča premješta tako da se vakum prilijepi na kamen, okrene se i ispusti zrak između kamena i vakuma i na taj način pridržavaju kamen za dizalicu. Tvrdi da na svakoj dizalici postoji sat sa zelenim i crvenim poljem a koja pokazuje je li dizalica sigurna za korištenje. Z.z. tuženika je iskazala da u trenutku kada su vakumski priljepci sigurno prilijepljeni, kazaljka pokazuje zeleno i radnik mora kontrolirati sat. Iskazala je da kamen na vakumskoj dizalici radnik mora pridržavati za ručku, dalje od sebe i svojih nogu. Iskazala je da ni u jednom trenutku ne smije pustiti tu ručku. Tvrdi da rukama se ne smije nikada dirati kamen, niti stavljati ruke ispod kamena. Z.z. tuženia je navela kako upravljačem ispušta kamen, držeći ručku i na taj način tražeći 0 točku. Iskazala je da radnik gura ručku od sebe dolazeći do stroja i popušta kamen na stroj, na taj način kamen sjeda na svoje mjesto (0-ta točka) u L kut. Tvrdi da je sve radnicima tako i objašnjeno prilikom osposobljavanja za rad na siguran način. Navela je da na obuci vezano za taj stroj tužitelj i z.z. tuženika su bili zajedno te im je upravo na ovaj način pojašnjen rad na stroju. Iskazala je da tužitelju osobno nikad nije rekla način na koji da radi sa strojem na kojem je došlo do štetnog događaja. Tvrdi da joj nije poznato zašto i u kojem položaju su bile kamene ploče prije štetnog događaja.

10. Ocjenjujući iskaze stranaka, kako tužitelja tako i z.z. tuženika, ovaj sud je iste cijenio u okviru usmjerenosti stranaka na uspjeh u ovom postupku, slijedom čega je u konačnici, ne odbacujući niti jedan od iskaza kao netočan, iskaze cijenio temeljem tereta dokaza, odnosno uzimajući iste kao točne no pritom potvrdu takvih iskaza su same stranke u konačnici trebale dokazati i drugim materijalnim dokazima, odnosno materijalnim dokazima osporiti navode protivne strane, prvenstveno u dijelu dinamike samog događaja ali i odgovornosti za takav događaj. Tako u svom iskazu tužitelj navodi točno dinamiku nastanka štetnog događaja kao i način izvođenja radne operacije uslijed koje je došlo do štetnog događaja, no pritom tužitelj ističe da je radnu operaciju sporog dana vršio na način i po uputi neposredno naređenog, gospodina P. (a koji je ujedno i brat saslušane zakonske zastupnice tuženika). Naime, tako iz iskaza tužitelja je utvrđeno da su kameni blokovi mu na viljuškaru dovezeni (a koje kamene blokove isti nije natovario niti je to bilo u okviru njegova radnog mjesta, što među strankama nije sporno) spornog dana u položaju okomito na ne u položaju vodoravno, kako je bilo uobičajeno. Istako tako iz iskaza tužitelja proizlazi da je takav način rada (da su kameni blokovi dovezeni do njegovog radnog mjesta u položaju okomito) kod tuženika ranije primjenjivan odnosno da su dobivali kamene blokove u položaju okomito te su i na taj način radili, iako je taj način rada bio manje siguran, ali je bio brži. Osim toga, iz iskaza tužitelj proizlazi da u konačnici je kameni blok tužitelj, prije štetnog događaja, doveo u položaj vodoravno, no da je nakon toga morao dovesti kamen na nultu točnu prije nego li ga položi na stroj, a što je tužitelj učinio na način da je primjenom fizičke sile odnosno u konkretnom slučaju tužitelj je taj kamen gurao upravo rukama na navedeni način, jer mu je tako rečeno i pokazano od strane nadređenog koji mu je rekao da blokove gura rukama, no ne od gore niti sa strane, jer bi tada kamen bio pod još većim pritiskom slijedom čega je u konkretnom slučaju rukama gurao kamen, a kako mu je pokazano prilikom upute za rad na siguran način i na taj način je i ranije gurao kamen odnosno upravljao njime.

11. S druge strane u svom iskazu z.z. tuženika izričito ističe da nije bila prisutna prilikom osposobljavanja radnika za rad na siguran način niti je bila osobno prisutna kada se štetni događaj dogodio, tako da joj neposredno nisu poznate, niti su joj mogle biti poznate okolnosti dinamike nastanka štetnog događaja ali niti činjenice je li i na koji način tužitelj osposobljen za rad na siguran način. Ono što z.z. u svom iskazu navodi da je kao studentica bila prisutna kada je proizvođač stroja (CNC a na kojem je tužitelj spornog dana radio) obučavao za rad na tom stroju, te z.z. tuženika navodi da je tada bio prisutan i sam tužitelj, a da tom prilikom je rečeno da prilikom upravljanja strojem radnik jednom rukom mora držati komande stroja a drugom ručku koja se nalazi sa gornje stane vakuma, dakle ne i rukama ispod kamene ploče. No isto tako z.z. tuženika je iskazala da tužitelju osobno nikad nije rekla način na koji da radi sa strojem na kojem je došlo do štetnog događaja te da joj nije poznato zašto i u kojem položaju su bile kamene ploče prije štetnog događaja.

12. Naime, u smislu čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine br: 71/14, 118/14, 154/14 , 94/18, 96/18, dalje: ZZR) ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. St. 2. istog čl. određeno je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom treće radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

13. U odnosu na odgovornosti tuženika ovaj sud ističe da je čl. 25. st. 1. ZZR propisano da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti.

14. Dakle, obzirom da je tužitelj u konkretnom slučaju, a kako to proizlazi iz iskaza tužitelja ali i rješenja HZZO i medicinske dokumentacije (u konačnici ozljedu na radu ne osporava niti tuženik,već odgovornost za istu) ozljedu pretrpio za vrijeme rada i u svezi s radom, smatra se da takva ozljeda potječe upravo od rada, pa onda za istu poslodavac odgovara po načelu objektivne odgovornosti, te činjenica je li tuženik eventualno poduzeo i primijenio sve mjere zaštite na radu nisu razlog za oslobođenja tuženika od odgovornosti za predmetnu štetu. U smislu čl. 25. ZZR upravo je tuženik taj koji treba dokazati da je ozljeda nastala od drugog izvora, a tužitelj je dovoljno da dokaže da je pretrpio ozljedu za vrijeme rada.

15. Nadalje, u smislu čl. 25.s t. 2. ZZR sam tuženik kao poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Dakle, sama činjenica radnje treće osobe ili tužitelja (i to počinjenje namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika) te dokazivanjem djelovanja više sile kao uzročnika štetnog događaja bi se eventualno tuženik mogao osloboditi odgovornosti (u cijelosti ili djelomično). U konkretnom slučaju tuženik ne ističe da je radnju počinila treća osoba niti da je posljedica više sile, već kao uzrok iste ističe postupanje samog tužitelja.

16. U konkretnom slučaju, dakle, tuženik se može osloboditi odgovornosti ukoliko dokaže da je uzrok štete radnja tužitelja (kako sam ističe odnosno propust tužitelja) ali ukoliko dokaže da je takva radnja odnosno propust počinjena s namjerom ili krajnjom nepažnjom.

17. Iz iskaza tužitelja sud je utvrdio (a tuženik predlažući druge dokaze nije uspio osporiti takve navode) da je radnju premještanja kamena sa viličara na stroj za rezanje kamena činio na način i po postupku koji mu je pokazao, dapače spornog dana naložio nadređeni, a sam tužitelj navodi da je rukom gurao kamen na način kako su ga obučili prilikom rada na siguran način. S druge strane tuženik, iako je isti to bio obvezan, tijekom postupka nije priložio niti predložio niti jedan dokaz na koji način je tužitelj obučen za rad na siguran način i je li i kada tužitelj takvu obuku prošao i položio. Tužitelj u svome iskazu navodi da je dobio materijale koje je morao proučiti a da mu je proces rada pokazan i to upravo na način kako je radnju i sam činio na licu mjesta spornog dana. Ono što je sud nedvojbeno iz iskaza tužitelja mogao zaključiti je da su tužitelju od strane poslodavca osigurana sredstva zaštite na radu i to: zaštitne rukavice (koje je predmetnog događaja i imao), radno odijelo i radne cipele. No, iz dokaznog postupka je utvrđeno da unatoč činjenici upotrebe zaštitnih rukavica, je do ozljede tužitelja došlo (a što je uzrokovano samom dinamikom štetnog događaja i osobinama radnog procesa kao i opasnosti koja je iz takvog procesa proistekla-rad sa vakum dizalicom kojom se podižu kameni blokovi težine cca 100 kg svakao se mogu smatrati opasnom djelatnošću).

18. Naime, u smislu čl. 11. i 12. ZZR poslodavac je dužan provesti, u skladu s općim načelima i osnovnih pravila zaštite na radu, osposobljavanje i obavješćivanje radnika, te to provođenja takvog osposobljavanja (a u smislu čl. 28. ZZR) ne smije dozvoliti rad radniku koji nije u skladu sa zakonskim propisima osposobljen za rad na siguran način. Nadalje, uz smislu čl. 28. ZZR takvo osposobljavanje za rad na siguran način poslodavac je dužan provesti prije rada i to o svom trošku, a u smislu čl. 30. st. 1. ZZR isto osposobljavanje može provesti sam ili povjeriti ovlaštenoj osobi, ali u oba slučaja, nakon osposobljavanja radnika na siguran način, kako teoretskog tako i praktičnog, o istom treba izdati ovjereni zapisnik koji potvrđuje (a u smislu čl. 30.s t. 3. ZZR) da je takvo osposobljavanje radnik prošao i uspješno završio.

19. U konkretnom slučaju, unatoč činjenici da je do ozljede tužitelja došlo na radu i u svezi s radom i to prilikom rada na stroju koji predstavlja povećanu opasnost za okolinu (a što može ukazivati i na činjenicu da je tužitelj radio na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada) te činjenici da sam tuženik već u odgovoru na tužbu je isticao da je tužitelj isključivo odgovoran za nastanak štetnog događaja budući je radnu operaciju provodio protivno pravilima, tuženik tijekom postupka nije dostavio niti jedan dokaz da bi tužitelj doista i bio (a u smislu čl. 30. st. 1 do 3. ZZR) osposobljen za rad na siguran način i to na način kako to tuženik tvrdi (zakonska zastupnica tuženika navodeći način na koji bi se operacija upravljanja CNC strojem trebala obavljati) niti do pripremnog ročišta na takvu okolnost predlaže adekvatne dokaze. S druge strane tužitelj u svom iskazu navodi da je radnju premještanja kamena činio na način kako mu je to naloženo i kako je poučen da mora raditi. Budući da je u smislu čl. 10-30. ZZR upravo obveza poslodavca osposobiti radnika za rad na siguran način, upravo je bilo na samom poslodavcu da takvu činjenicu dokaže, što po mišljenju ovog suda tuženik nije učinio tijekom ovog postupka.

20. Naime, tijekom postupka tuženik je predlagao da sud provede uv8iđaj na licu mjesta uz vještačenje po vještaku strojarske struke a radi utvrđenja uzroka otkačenja kamena, a koji prijedlog je ovaj sud i usvojio te je po zamoljenom Općinskom sudu u Splitu, Stalna Služba u Supetru proveden dana 10. listopada 2023. uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka strojarske struke N. K., dipl. ing strojarstva, a na kojem uviđaju je sud i sudski vještak su izvršili pregled predmeta vještačenja, CNC stroj/dizalicu, te je istom prilikom od strane suda naloženo vještaku da se očituje na koji se način ispravno upravlja sa strojem CNC i vakumskom dizalicom i koji je razlog otkačenja kamena koji je ozlijedio tužitelja. Zatim je od vještaka zatraženo da se očituje mogu li se kameni blokovi, osim u vodoravnom položaju, podizati i bočno, te može li to imati utjecaj na ispravno funkcioniranje vakumske dizalice, te da se očituje o eventualnim razlozima otkačenja kamene ploče s vakumske dizalice.

21. Uvidom u pisani nalaz i mišljenje (a na koji nalaz, u dijelu okvira stručnosti određenog vještaka, dakle strojarstva, stranke nisu imale prigovora) sudskog vještaka N. K. od 7. prosinca 2023. (kada je isti dostavljen Općinskom sudu u Splitu, Stalna služba u Supetru) ovaj sud je utvrdio da je stalni sudski vještak za strojarstvo utvrdio da je:

- konzolna dizalica ima sve potrebne ateste i certifikate,

- ovlaštena firma je izvršila pregled i postavila sve službene naljepnice na predmetnoj o načinu upotrebe iste.

Nadalje vještak N. K. je i sačinio fotoelaborat a radi prikaza rada sa predmetnom dizalicom.

U konačnici vještak iznosi mišljenje da se radnik pridržavao protokola radnoga procesa koji se odvijao do tad više stotina puta ne bi došlo do povrede te je iznio mišljenje da se blokovi ne mogu podizati bočno, jer je dizalica konstruirana samo za dizanje iz vodoravnog položaja pa se radnik mora pridržavati protokola radnoga procesa.

22. Ocjenjujući nalaz i mišljenje sudskog vještaka strojarske struke N. K. ovaj sud je isti cijenio samo u dijelu stručnosti samog vještaka, a to je vještaka strojarske struke, a u okviru koje je vještak i mogao i morao dati svoj nalaz i mišljenje. Tako je temeljem istog nalaza i mišljenja utvrđeno da je radni stroj, a na kojem je došlo do ozljede na radu tužitelja, u vrijeme vršenja uviđaja imao sve ateste te je bio ispravan i u funkciji. Nadalje iz nalaza i mišljenja vještaka strojarske struke sud je utvrdio da je dizalica (CNC stroj) je konstruiran samo za dizanje tereta (kamenih ploča) iz vodoravnog položaja. Citirane navode vještva u cijelosti prihvaća i ovaj sud, smatrajući iste dane u okviru pravila struke i zadatka vještaka.

23. U odnosu na zaključak vještaka da do štetnog događaja ne bi došlo da se radnik pridržavao protokola radnog procesa koji se odvijao do tada više stotina puta , ovaj sud ističe da u tom dijelu je vještak prekoračio svoje ovlaštenje i zadatak a i činjenice koje su čak i sudu dostupne. Naime, u takvom zaključku vještak strojarske struke navodi da je radnik prekoračio protokol koji se do tada odvijao više stotina puta, a za koji zaključak vještaka u spisu nema dokaza niti su takvi utvrđeni čak niti saslušanjem stranaka. Naime, saslušani kao stranke tužitelj i z.z. tuženika nisu dali suglasni iskaz o načinu rada sa strojem na kojem je došlo do štetnog događaja, a nitko od saslušanih nikada nije koristio konstrukciju "do tada odvijao više stotina puta." Takav zaključak vještaka, a koji prelazi granice stručnosti vještaka, ne potvrđuju niti dokazi u spisu niti same stranke (suglasno) te kao takav sud isti može smatrati samo zaključkom vještaka koji je bio donesen temeljem tvrdnji jedne od stranaka (ovdje tuženika kod koje je i provođen uviđaj). Osim iznesenog, iz nalaza i mišljenja vještaka strojarske struke ovaj sud je utvrdio da je na dan provođenja uviđaja radni stroj na kojem je došlo do štetnog događaja bio ispravan imao sve atestove (kako to i potvrđuju priloženi zapisnici o ispitivanju takve ispravnosti od 27. travnja 2022. (s obvezom novog periodičnog pregleda 23. svibnja 2023.) kao i evidencija o periodičnom ispitivanju ispravnosti dizalice a iz koje proizlazi da je takvo ispitivanje provedeno na dizalici od strane stručne osobe 30. travnja 2019. i 27. travnja 2022.. Iz izvješća proizvođača od 28. listopada 2018. proizlazi da je takvo ispitivanje stroja provedeno i 2018..

24. No, sama činjenica da je tuženik u smislu općih odredaba zaštite na radu i obveze periodičnog ispitivanja ispravnosti stroja imao dokumentaciju koja potvrđuje istu činjenicu, ne ukazuje na to da je u konkretnoj izvanrednoj situaciji, a prilikom koje je došlo do ozljede na radu tužitelja upotrebnom stroja, tuženik postupio u skladu s odredbama ZZR.

25. Naime, kako je utvrđeno iz naprijed navedenih dokaza, radni stroj kojim je upravljao tužitelj prije štetnog događaja okarakteriziran je kao ispravan (o čemu postoji i zapisnik i evidencija), a takvo ispitivanje provedeno je i protekom određenog vremena nakon štetnog događaja, po načelu obveznog periodičnog pregleda. No, u smislu čl. 7 stavak 1. podstavak 2. i 3. Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme (NN 16/16 od 27.2.2016.) stroj se mora ponovno pregledati i ispitati u slučaju iznimnih okolnosti (ozljeda na radnika na radnoj opremi) a temeljem rješenja inspektora rada. S obzirom da u konkretnom slučaju poslodavac nije dobio uputu (rješenje inspektora rada) o ponovnom ispitivanju radnog stroja (niti postoje dokazi o tome), a stručnjak ZNR nije savjetovao poslodavca o zakonskim obvezama, u konkretnom slučaju se ne može se utvrditi ispravnost radnog stroja kojim je ozlijeđen tužitelj, unatoč utvrđenju vještaka strojarske struke, a koji sam nije ovlašten procjenjivati niti davati ocjene o obvezama i sadržaju tih obveza u skladu sa ZZR 26. Čl. 7. Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme (Narodne novine br. 16/16, 120/22, dalje: Pravilnik) je propisano da poslodavac koji je korisnik navedene radne opreme dužan je na propisani način osigurati preglede i ispitivanje radne opreme u sljedećim slučajevima: u slučaju iznimnih okolnosti koje ugrožavaju sigurnost djelovanja radne opreme (ozljeda radnika na radnoj opremi). U konkretnom slučaju nema dokaza da je tuženik izvršio ispitivanje radne opreme (sukladno članku 7. istog Pravilnika) nakon ozlijede tužitelja, slijedom čega po mišljenu ovog suda se ispravnost stroja, a u trenutku štetnog događaja, se ne može utvrditi. Sukladno ZZR čl. 10. stavak 1. zaštita na radu kao organizirano djelovanje obuhvaća sustav pravila, a osobito pod točkom II. , pravila pri uporabi, održavanju, pregledu i ispitivanju sredstava rada. Sukladno čl. 4. istog Pravilnika radnu opremu mogu pregledavati samo osobe koje imaju ovlaštenje a u smislu čl. 8 istog Pravilnika o pregledu se vodi evidencija o rezultatima mjerenja i ispitivanja opreme koja je korištena prilikom ispitivanja. Sukladno čl. 91. st. 1 ZZR u provedbi inspekcijskog nadzora inspektor je dužan usmenim rješenjem poslodavcu zabraniti korištenje sredstava rada dok se ne ukloni utvrđeni nedostatak. Zabrana upotrebe sredstava rada traje dok se ne dokaže ili ne predoči dokumentacija o ispravnosti radnog stroja. Sukladno čl. 41. st.3. ZZR poslodavac je obvezan osigurati da oprema bude u ispravnom stanju te da se koristi u skladu pravilima o zaštitu na radu. U konkretnom slučaju prilikom štetnog događaja stroj kojim je konkretno šteta učinjena bio je ispravan sukladno pravilima zaštite na radu odnosno u trenutku štetnog događaja stroj imao papire odnosno zapisnik o ispravnosti odnosno stroj je bio redovito ispitivan i bio je ispravan. Nakon štetnog događaja, a prema pravilima zaštite na radu, potrebno je bilo utvrditi izvanrednim ispitivanjem ispravnost stroja, a za što nisu predočeni dokazi u predmetnom spisu. Ističe da ukoliko je inspektor zaštite na radu propustio naložiti radnju izvanrednog ispitivanja ispravnosti to je bio dužan učiniti stručnjak zaštite na radu tuženika. Ovdje sud napominje da iz evidencije tuženika o periodičnom ispitivanju dizalice je moguće utvrditi da je takvo ispitivanje učinjeno dana 30. travnja 2019. (dakle mjesec dana nakon štetnog događaja) no ne radi se o izvanrednom ispitivanju u smislu čl. 7. Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme već o redovnom, periodičnom ispitivanju, kako evidencija i navodi, slijedom čega ovaj sud smatra da tuženik nije dokazao da bi dizalica, na kojoj je došlo do štetnog događaja, bi neposredno nakon štetnog događaja se, a u smislu odredaba ZZR i Pravilnika, mogla smatrati ispravnom.

27. Dakle, iz naprijed navedenog ovaj sud je utvrdio da je tuženik propustio dokazati (a temeljem čl. 221a. ZPP) da je izvršio svoju osnovnu obvezu iz čl. 10. st. 1. toč. 2. i 4. ZZR odnosno da je na pravilan način dao tužitelju uputu za rad na siguran način i da ga je uopće osposobio za isti (predočavanjem zapisnik o istom) te da je u trenutku štetnog događaja stroj CNC a na kojem je došlo do štetnog događaja bio ispravan.

28. Dakle, prema takvim utvrđenjima sve i da je tužitelj eventualno postupio protivno pravilima zaštite na radu (što u konkretnom slučaju nije na nedvojbeni način utvrđeno, već protivno tome tužitelj ističe da je radio po nalogu i po uputi poslodavca koji je znao i odobrio takav način rada) takvo postupanje se ne može smatrati namjerom ili krajnjom nepažnjom tužitelja jer tuženik nije dokazao da bi upravo tužitelja osposobio i naložio mu da radi na način kako to tuženik tvrdi, bez obzira na opća pravila postupanja sa spornim strojem (kako to vještak strojarske struke navodi). Stoga ovaj sud smatra da na strani tužitelja nema ne samo odgovornosti, već niti njegovog doprinosa nastanku štete. Naime, suprotno isticanju tuženika, šteta nije nastala isključivo iz razloga što je tužitelj gurao kamenu ploču u nultu poziciju rukom (kao što je u iskazu naveo i to kako navodi po uputi poslodavca na taj način) već iz razloga što se teret otkvačio sa dizalice te je kamena ploča pala i poklopila prste tužitelja. Dakle, sama činjenica položaja ruke nije uzrokovala pad kamene ploče već otkvačenje istog kamena sa stroja, a za koji tuženik u konačnici nije dokazao da bi bio ispravan u trenutku nesreće (neposredno nakon izvanrednim pregledom istog).

29. Slijedom navedenog ovaj sud smatra da je upravo tuženik, a obzirom da je šteta tužitelju nastala za vrijeme radnog vremena i na radnom mjestu tužitelja prilikom obavljanja radne operacije, a temeljem čl. 25. ZZR, odgovoran tužitelju za nastalu štetu.

30. U smislu čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 dalje: ZOO) tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Teret dokazivanja isključenja vlastite odgovornosti je dakle upravo na tuženiku, što tuženik u smislu čl. 25. ZZR nije dokazao.

31. Čl. 1049. ZOO je određeno da krivnja postoji kad je štetnik prouzročio štetu namjerno ili nepažnjom. U konkretnom slučaju ovaj sud odgovornost tuženika je objektivna a u smislu čl. 25. ZZR a uzročnost vezana za proces rada.

32. Radi utvrđenja obima štete koja je tužitelju nastala u predmetnom štetnom događaju sud izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju za tužitelja te je proveo medicinsko vještačenje po vještaku prof. dr. sc. Ž. R. prim dr. med. te osnovom istih utvrdio da je tužitelj stradao u štetnom događaju kada je zadobio višekomadni prijelom početnog članka prijeloma kažiprsta desne šake uz ogrebotine i razderotine kože kažiprste desne ruke. Radi navedenog je bio u četiri navrata bio je podvrgnut kirurškim zahvatima u cilju poboljšanja kažiprsta desne šake uz ogrebotine i razderotine kože kažiprsta desne šake i radi pokretljivosti palca desne šake. Bio je na brojnim kontrolama kirurga, fizijatra te proveo dugotrajnu fizikalnu terapiju. Liječenje je završeno nakon, odnosno stanje se stabiliziralo nakon provedene fizikalne terapije i kontrolnog pregleda fizijatra 01. ožujka 2021.. Nadalje vještak utvrđuje u svome mišljenju da je tužitelj uslijed predmetnog štetnog događaja trpio bol jakog intenziteta, trajnog karaktera sumarno 5 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 25 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 90 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti. Uslijed predmetnog štetnog događaja tužitelj je trpio primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 5 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 9 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 35 dana. Zbog ozljede koju je pretpio, višekomadni prijelom početnog članka kažiprsta desne šake uz ogrebotine i razderotine kože kažiprsta desne šake, tužitelju je smanjena životna aktivnosti od 7%, a koje smanjenje se očitije u izrazito ograničenoj pokretljivosti samog kažiprsta te nije moguća fleksija tj. pregibanje kažiprsta (kako je i sam tužitelj iskazao u svome iskazu). Također mu je oslabljena je snaga desne šake, oštećen pincetni hvat šake, te uslijed operativnih zahvata došlo je do oštećenja živčanih vlakana samog kažiprsta i sukladno tome do gubitka osjeta na kažiprstu. Također je utvrđeno da prilikom dužeg rada desnom rukom javljaju se bolovi u samom kažiprstu. Uslijed predmetne ozljede tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega (kako i sam iskazuje pomoć svojih ukućana uzimajući u obzir operativne zahvate, dugotrajnost liječenja i provođenja fizikalne terapije, i to nestručna pomoć, u trajanju sumarno 15 dana po 3 sata dnevno, zatim 75 dama po 2 sata dnevno, te još 90 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske, pomoć pri odlasku u trgovinu i slično. Naruženje se kod tužitelja očituje u ožiljcima odnosno izgled kažiprsta desne šake predstavlja naruženja na granici između lakog i srednjeg stupnja koje je vidljivo kada se gleda šaka tužitelja.

33. Na ročištu za glavnu raspravu 6. veljače 2023. godine raspravna sutkinja je izvršila neposredno opažanje desne ruke (dlana) tužitelja sa udaljenosti od cca 2 metra. Nakon što tužitelj podiže šaku desne ruke, raspravna sutkinja je uočila da je kažiprst desne ruke, u gornjem djelu, lagano savinut te unatoč ravno ispravljenim preostalim prstima desne ruke kažiprst nije moguće izravnati. Nakon što se raspravna sutkinja približila na udaljenost od cca 1 metar (a obzirom da je raspravna sutkinja kratkovidna) na kažiprstu desne ruke uočava se sa nutarnje strane ožiljak dužine cca 3-4cm svjetlije pigmentiran te također sa vanjske strane ožiljak po dužini cca 3cm tamnije pigmentiran.

34. Saslušan na ročištu od 31. srpnja 2024., a povodom prigovora na pisani nalaz i mišljenje, sudski vještak dr. Ž. R. je iskazao da da u mišljenju je navedeno da je u cilju poboljšanja pokretljivosti palca desne šake bio podvrgnut operativnim zahvatima, te navodi da je došlo do štamparske pogreške i treba stajati u cilju poboljšanja pokretljivosti kažiprsta desne šake. Vještak Ž. R. je iskazao da iz kompletne medicinske dokumentacije je vidljivo, kao i u kliničkom pregledu, da se radi o kažiprstu desne šake. Što se tiče prigovora na trajanje intenziteta bola navodi da je bol procijenjena uzimajući u obzir zadobivenu ozljedu, tijek i način samog liječenja zadobivenog prijeloma početnog članka kažiprsta desne šake. Ističe da se bol, uobičajeno u sudsko medicinskom smislu, iskazuje sumarno u danima. Vještak dr. Ž. R. je naveo da u svom podnesku tuženik opisuje kakva postoji bol, akutna i kronična koja je prema patofiziološkim promjenama na somatsku visceralnu i neuropatsku, te vještak potvrđuje da je to točna podjela boli, te dodaje da je kod tužitelja došlo do somatske boli uslijed ozljede kažiprsta desne šake. Vještak dr. Ž. R. tvrdi kako je podjela na akutnu i kroničnu bol relativna. Navodi da akutna bol može trajati kraće ili duže vrijeme i vezana je bilo za ozljedu ili bolest, no međutim u konkretnom slučaju nije bitno radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli, nego o intenzitetu i trajanju takve boli. Iskazao je da akutna bol obično je kratkog trajanja i može biti također različitog intenziteta, a kronična bol obično traje duže vrijeme i također može biti različitog intenziteta, od izrazito jake boli do blage boli. Tvrdi da teoretski postoji mogućnost mjerenja boli i to postoji takozvana vizualno analogna skala za procjenu boli, no međutim u uobičajenoj kliničkoj praksi ta metoda se relativno rijetko koristi. U odnosu na prigovor o trajanju intenzitetu straha u kojem tuženik navodi da kod tužitelja nije bio izražen primarni strah jačeg intenziteta i kraćeg trajanja, jer nije bio ni u kakvoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja, vještak dr. Ž. R. navodi kako način stradavanja, a to je pad kamena odnosno određene težine na desnu šaku, dovodi do straha koji se klasificira kao primarni strah i on je obzirom na način ozljeđivanja jačeg intenziteta, ali kratkog trajanja, dakle u trajanju od nekoliko sekundi, dakle u samom trenutku nastanka štetnog događaja je tada osoba odnosno konkretno tužitelj nije mogao znati opseg zadobivene ozljede. Što se tiče prigovora na sekundarni strah, vještak Ž. R. je iskazao da je on ocijenjen uzimajući u obzir zadobivenu ozljedu, tijek i način liječenja, s tim da je dominantno ocijenjen strah manjeg intenziteta koji ne zahtijeva medikamentozno liječenje odnosno liječenje po psihijatru ili psihologu. Vještak dr. Ž. R. navodi, a u odnosu na prigovor o potrebi tuđe pomoći, da na kliničkom pregledu je tužitelj naveo kako piše lijevom rukom, ali da u životu dominantno koristi desnu ruku, te procjena potrebe za tuđom pomoći, a uzimajući u obzir da se radilo o ozljedi kažiprsta desne ruke, procijenjena je upravo uzimajući u obzir dužinu samog liječenja tužitelja. Navodi, a što se tiče prigovora na naruženje, ono je opisano u kliničkom pregledu tužitelja gdje postoji ožiljak u području desnog kažiprsta i to dva ožiljka, jedan dužine 7 cm, drugi dužine 4 cm, a također je navedeno kako postoji i razlika u opsegu između desnog i lijevog kažiprsta te uzimajući sve navedeno procijenjeno se radi o naruženju između lakog i srednjeg stupnja. Na prigovor o utvrđenom smanjenju životne aktivnosti od 7%, iskazao je da je navedeno obrazloženo u pisanom nalazu i mišljenju gdje je navedeno kako kod tužitelja postoji izrazito ograničena pokretljivost ozlijeđenog kažiprsta te nije moguće savijanje i pregibanje kažiprsta, narušen je takozvani pincetni hvat šake, a također uslijed većeg broja operacijskih zahvata došlo je do gubitka osjeta na ozlijeđenom prstu. Tvrdi da također pri procjeni smanjenja životne aktivnosti, kao što je navedeno uzeta je u obzir i povremena bol koja se javlja kod tužitelja prilikom upotrebe desne šake. Vještak dr. Ž. R. navodi uvidom u dokumentaciju vidljivo je kako je tužitelj pregledan 25. ožujka 2019. kada mu je nakon odgovarajuće RTG obrade učinjeno namještanje prijeloma što također u kirurškom aspektu predstavlja određeni zahvat te postavljanje imobilizacije. Teoretski ne radi se o operacijskom zahvatu ali namještanje prijeloma također je zahvat u cilju dobivanja odgovarajućeg položaja koštanih ulomaka, uz postavljanje odgovarajuće imobilizacije. Uslijed postavlja neodgovarajućeg položaja koštanih ulomaka kasnije je vršena kirurška stabilizacija prijeloma. U odnosu na prigovor tuženika kako se u medicinskoj dokumentaciji nigdje ne navodi bol, vještak dr. Ž. R. je iskazao da je već ranije u obrazloženju trajnog intenziteta boli naveo kako se u uobičajenoj kliničkoj praksi vrlo rijetko mjeri intenzitet boli. Navodi da je jedna metoda mjerenja već navedena vizualno analogna skala, no međutim ona se rijetko pogotovo u kirurškoj struci upotrebljava. Navodi da primarni strah se prema sudsko medicinskoj praksi opisuje vezano za štetni događaj, dakle to je strah koji nastaje u samom trenutku štetnog događaja, vrlo kratko traje-nekoliko sekundi i u tom trenutku ozljeđenik nije upoznat sa samom težinom svog ozljeđivanja. Nadalje je iskazao da u spisu ne postoje podaci koji bi ukazivali da je tužitelj rezistentan na pojavu boli. Iskazao je da svaki operacijski zahvat pogotovo, na prstu, dovodi do oštećenja vrlo sitnih živčanih vlakana koji nisu vidljivi, a u konačnici uslijed ožiljaka i operacijskih rezova dolazi do njihovog oštećenja i ustvari oslabljenog osjeta na navedenom prstu. To je ustvari uobičajena posljedica većeg broja zahvata kada se radi na prstu. Vještak dr. Ž. R. ističe da operacijski zahvati su kod tužitelja rađeni uslijed neadekvatnog položaja koštanih ulomaka nakon zadobivenog prijeloma, a sljedeći su rađeni uslijed kontrakture odnosno nemogućnosti savijanja kažiprsta posebno u krajnjem zglobu kažiprsta. Radi navedene kontrakture kažiprsta, dakle nemogućnosti savijanja i ispravljanja kažiprsta učinjen je operacijski zahvat na tetivi te je resecirana tj. odstranjen dio takozvane fleksorne tetive, a to je tetiva koja omogućuje pregibanje kažiprsta, na taj način se pokušalo riješiti nemogućnost ispruženja kažiprsta jer fleksorna tetiva je tetiva pregibača i ona drži kažiprst u savinutom položaju. Ruka je izrazito nefunkcionalna ako je bilo koji prst u položaju pregiba. Sudski vještak dr. Ž. R. je iskazao da u med. dokumentaciji nema elemenata koji bi ukazivali na neodgovarajuće liječenje. Krajnje posljedice su uzrokovane zadobivenim prijelomom početnog članka kažiprsta desne šake. Navodi da je teoretski moguće da se uopće niti ne izvrši operacijski zahvat ako je položaj koštanih ulomaka dobar, no da u konkretnom slučaju se lječenje u početku pokušalo konzervativno, dakle određenim kirurškim zahvatom u vidu namještanja koštanih ulomaka i imobilizacijom postići zadovoljavajući položaj koštanih ulomaka. Na kontrolnoj RTG snimci vidljivo je bilo da unatoč učinjenog namještanja početnog članka kažiprsta nije bio zadovoljavajući položaj te je radi toga učinjena kirurška stabilizacija prijeloma živca. U odnosu na propisanu terapiju u nalazu od 25. ožujka 2019., sudski vještak je iskazao da je vidljivo kako je propisan Klavocin i Metronidazol, to su dva antibiotika s tim da je Metronidazol antibiotik koji se uglavnom primjenjuje kod tzv. anaeorobnih infekcija, a analgetik je propisan, a vezano za bol. Antibiotici su propisani zbog ogrebotina o razderotina kože palca lijeve šake, a u cilju sprječavanja širenja infekta na sam kažiprst odnosno šaku. Navodi, a nakon uvida u medicinsku dokumentaciju navodi da je liječenje tužitelja definitivno završeno nakon kontrolnog pregleda kirurga 15. ožujka 2022. gdje kirurg navodi kako je zaostala bolnost i ograničenje pokreta kažiprsta desne šake te da je stanje definitivno i nepromijenjeno. Nadalje je iskazao da tužitelj zatvara šaku desne ruke, no kažiprst desne ruke ne može zatvoriti u potpunosti već isti ostaje u odnosu na druge prste podignut.

35. Nalaz i mišljenje vještaka ovaj sud smatra danim logično, potpuno i u skladu s pravilima struke, a kako je rezultat vještačenja u skladu s drugim objektivnim dokazima (medicinskom dokumentacijom ali i kliničkim pregledom samog tužitelja i iskazom samog tužitelja), ovaj sud je upravo osnovom takvog nalaza utvrdio obim štete koja je tužitelja nastala odnosno je kvalifikatorne okolnosti- prirodu, intenzitet i trajanje bolova i straha, kao i stupanj naruženja i smanjenja životne aktivnosti- za utvrđivanje visine neimovinskte štete, kao i obim potrebe za tuđom pomoći i njegom a kako bi utvrdio visinu imovinske štete.

36. Naime, u odnosu na prigovore tuženika a u odnosu na obim kvalifikatornih okolnosti (a to da u medicinskoj dokumentaciji za tužitelja se navodi da tužitelj nije trpio bol uslijed predmetnog ozljeđivanja te prigovore na potrebu tuđe pomoći i njege, obima naruženja i straha koji je tužitelj pretrpio) ovaj sud ističe da je, unatoč isticanju tuženika, ovaj sud sporne okolnosti utvrdio i neposrednim opažanjem (opažanjem naruženja tužitelja na ročištu) temeljem čega je u konačnici i ocjenjeno isto. No, iako se iz spec. nalaza od 25. ožujka 2019. (dakle neposredno nakon ozljeđivanja) je vidljivo da je tužitelju ordiniran anelegtik (dakle lijek protiv bolova,što pretpostavlja egzistenciju bolova), ovaj sud ističe da točno tuženik ističe da se bolovi, bez obzira na stručnu procjenu trajanja i intenziteta takve boli obzirom na samu ozljedu i tijek liječenja, moraju cijeniti subjektivno obzirom na samog tužitelja. Činjenica je da se u većini medicinske dokumentacije tužitelja navodi da tužitelj ne uzima lijekove za bolove, no isto tako vještak navodi da nema medicinskih indikacija niti stanja koje bi potvrdile da tužitelj ne trpi bol uopće, a koju bol svakako izazivaju prijelomi kakve je tužitelj zadobio ali i liječenje (operacije koje su nakon toga kod tužitelja provedene). Da je tužitelj trpio bol proizlazi i iz zadnje kontrole kirurga (kako to vještak navodi) 15. ožujka 2022. a iz kojeg je vidljivo da je kod tužitelja zaostala bolnost (dakle, ne samo da je trpio ranije već je i nakon proteka vremena ista zaostala). U odnosu na dan samog ozljeđivanja te Dokumentacijski list pregleda u ambulanti na dan ozljeđivanja (str 60 spisa) a u kojem se navodi da po dolasku bez boli i poslije bez boli, ovaj sud ističe da u svom iskazu tužitelj navodi da ga je po ozljeđivanju "pukao adrenalin" slijedom čega takvo stanje organizma tužitelja i stanje njegove svijesti zbog adrenalina može objasniti navode samog tužitelja prilikom pregleda liječnika kao i pitanja vezana za intenzitet i postojanje boli. U odnosu na činjenicu je li i u kojem omjeru tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega, u tom dijelu ovaj sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka dr. Ž. R., a koje u konačnici potvrđuje i iskaz samog tužitelja ali i sama priroda ozljede ali i dužina liječenja kao i posljedice koje su iz predmetne ozljede za tužitelja nastupile. U odnosu na prigovore tuženika, a koje su usmjerene na osporavanje stručnosti i trajnosti liječenja tužitelja, ovaj sud ističe da tuženik takve konstrukcije nije ničim dokazao, a medicinski vještak je potvrdio potrebu provedenih kirurških i drugih obrada.

37. Naime, u smislu čl. 1046. ZOO šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

38. U smislu čl. 19. st. 1. ZOO svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, a st. 2. je određeno da pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. U konkretnom slučaju, a kako to proizlazi iz medicinske dokumentacije ali i nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke, utvrđeno je da je uslijed predmetnog štetnog događaja tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje (zadobio tešku tjelesnu ozljedu,prijelom kažiprsta desne ruke, a za zbog kojega je trpio fizičke i duševne bolove, strah, naruženje ali i smanjena mu je životna aktivnost) no i imovinsku štetu a koja se ogleda u potrebi za tuđom pomoći i njegom.

39. Naime, u smislu čl. 1100. st. 1. ZOO u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, dok je st. 2. istog. čl. propisano da pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

40. U konkretnom slučaju a obzirom na prirodu ozlijede koju je tužitelj pretrpio (višekomadni prijelom početnog članka prijeloma kažiprsta desne šake uz ogrebotine i razderotine kože kažiprste desne ruke), način i dužinu liječenja (višestruki kirurški zahvati i operacije), intenzitet i trajanje bolova i straha (a koje izvanredno duševno stanje potvrđuje i sam tužitelj koji navodi da ga je pukao adrenalin po samom događaju) te stupanj, lokaciju, stupanj i vidljivost naruženja (laki do srednji vidljiv ponekad), kao i stupanj smanjenja životne aktivnosti (7% a koja se očituje u činjenici da je izrazito ograničena pokretljivost ozlijeđenog kažiprsta te nije moguće savijanje i pregibanje kažiprsta, narušen je takozvani pincetni hvat šake, a također uslijed većeg broja operacijskih zahvata došlo je do gubitka osjeta na ozlijeđenom prstu) zatim činjenici da je tužitelj mlađe životne dobi (star 23 godine) te se bavi sportom (igra košarku), ovaj sud smatra da okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju dosudu tužitelju pravične novčane naknada zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje (zbog zadobivanja fizičke ozljede te pretrpljenih bolova, pritom ističući da je isti cijenio u okviru subjektivnog doživljavanja istog od strane tužitelja kao i straha te duševnih bolova zbog smanjenja živote aktivnosti i naruženosti) a koju je sud utvrdio u visini od 6.550,00 eur (po kriteriju straha 2.000,00 eur, po kriteriju pretrpljenih bolova 1.500,00 eur, po kriteriju duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti 1.050,00 eur te po kriteriju duševnih bolova zbog naruženja 2.000,00 eur) dok je višak zahtjeva tužitelja po osnovi neimovinske štete u iznosu od 1.355,00 eur kn po tom osnovu valjalo kao neosnovan odbiti a kao je to i odlučeno toč. II ove presude.

41. Na tako dosuđeni iznos tužitelju je, a temeljem čl. 1103. ZOO, dosuđena i zakonska zatezna kamata u visini određenoj čl. 29. ZOO a tekuća od 31. prosinca 2022. kao dana podnošenja tužbe (a obzirom iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Ž. R. je utvrđeno da je liječenje završeno i stanje bilo konačno prije toga.

42. U smislu čl. 1093. st.1. ZOO tko prouzroči nečiju smrt, dužan je naknaditi uobičajene troškove njegova pogreba. St. 2. istog čl. propisano je da je on je dužan naknaditi i troškove njegova liječenja od zadobivenih ozljeda i druge potrebne troškove u vezi s liječenjem, te zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad. 43. U smislu čl. 1086. ZOO obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.

44. U konkretnom slučaju utvrđeno je da je tužitelju a uslijed ozljede koju je zadobio u predmetnom štetnom događaju, bila potrebna tuđa pomoć (kako i sam iskazuje pomoć svojih ukućana) uzimajući u obzir operativne zahvate, dugotrajnost liječenja i provođenja fizikalne terapije, i to nestručna pomoć, u trajanju sumarno 15 dana po 3 sata dnevno, zatim 75 dama po 2 sata dnevno, te još 90 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske, pomoć pri odlasku u trgovinu i slično. Slijedom iznesenog ovaj sud smatra da za taj obim imovinske štete odnosno tuđe pomoći (a koja je pomoć nemedicinskog osobalja tj. osobe bez posebne kvalifikacije) tužitelju pripada naknada štete za svaki sat takve pomoći u iznosu od 3 eur (visina takve štete utvrđena je temeljem čl. 223. st. 1. ZPP slobodnom ocjenom) odnosno ukupno imovinska šteta temeljem čl. 1093. st. 2. ZOO u iznosu od 855 eur (a u kojem iznosu je tužitelj istu i potraživao) te je navedeni iznos i dosuđen tužitelju te je odlučeno kao u toč. III izreke.

45. Na tako dosuđen iznos tužitelju je dosuđena i zatezna kamata u visini određenoj čl. 29. ZOO i to temeljem čl. 1086. ZOO odnosno od dana donošenja prvostupanjske presude kao dana od kada je tuženiku bila poznata njegova obveza i visina njegove obveze.

46. Stoga je odlučeno kao u izreci.

47. Obzirom da tužitelj uspjela sa svojim zahtjevom u osnovu sa 100% a sa visinom 83% odnosno ukupno u predmetnom postupu (100+83:2=92%) ovaj sud smatra da je tužitelj uspio s razmjerno pretežitim dijelom svoga zahtjeva slijedom čega je primjenom čl. 154. st. 5. ZPP naložio tuženiku da u cijelosti tužitelju plati trošak postupka.

48. Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 250,00 eur (Tbr. 7/1, 52/3, 54 i 46 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Narodne novine broj: 138/23,dalje: Tarifa), zastupanje na ročištu od 8. rujna 2022, 16. studenog 2022., 6.veljače 2023. 7. ožujka 2024.i 31. srpnja 2024. za svako u iznosu od 250,00 eur (tbr 9/1 52/3, 46 i 54 Tarife), trošak sastava podneska od 2. svibnja 2022., 14. studenog 2022., 2. listopada 2023., 15. siječnja 2024. za svaki u iznosu od 250,00 eur (Tbr 8/1, 52/3, 46 i 54 Tarife), trošak sastava podneska od 27. rujna 2022. u iznosu od 62,50 eur (Tbr 8/4, 52/3, 46 i 54 Tarife) trošak sastava podneska od 26. siječnja 2024. u iznosu od 125,00 eur (Tbr 8/3, 52/3, 46 i 54 Tarife), trošak pristupa na ročište za objavu u iznosu od 125,00 eur (tbr 9/3, 52/3,46 i 54 Tarife), trošak pristupa na uviđaj dana 10. listopada 2023. u iznosu od 250,00 eur (Tbr 9/7 52/3,46 i 54 Tarife) odnosno ukupan trošak za zastupanje tužitelja po punomoćniku koji je odvjetnik iznos od 3.062,50 eur. Tužitelju je priznat i materijalni trošak vještačenja u iznosu od 270 eur, odnosno u konačnici ukupan trošak u iznosu od 3.332,50 eur a koji je naloženo da plati tuženik.

49. Na tako dosuđeni trošak tužitelju je dosuđena i zakonska zatezna kamata u visini određenoj čl. 29. ZOO i to tekuća od presuđenja pa do isplate kao trenutka kada je određena visina takvog troška i od kada je tuženiku poznata njegova obveza za naknadom takvog troška te temeljem čl. 151. st. 3. ZPP i to u visini određenoj čl. 29. ZOO.

U Sisku, 13. rujna 2024.

Sutkinja

Kristina Devčić Merzel

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za objavu i uručenje presude.

Za točnost otpravka-ovlašteni službenik

Lucija Debeljak

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku