Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ob-405/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mireli Mijoč Kramar, sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice M. K. Z., OIB: … iz Z., trenutno na adresi …, koju zastupa punomoćnica A. H., odvjetnica u Z. i protivnika osiguranja Ž. Z., OIB: … iz Z., kojeg zastupa punomoćnica M. K., odvjetnica u Z., uz sudjelovanje maloljetne N. Z., OIB: … i maloljetne L. Z., OIB: …, zastupane po posebnoj skrbnici A. N. iz centra Z., radi privremene mjere, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-1173/2024-17 od 12. srpnja 2024., dana 13. rujna 2024.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protivnika osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-1173/2024-17 od 12. srpnja 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

"I/ Mldb. N. Z., rođena … godine, OIB: … i mldb. L. Z., rođena …, OIB: …, živjet će s majkom M. K. Z., OIB: … na adresi Z..

II/ Osobni odnosi mldb. N. Z., rođene … godine, OIB: … i mldb. L. Z., rođene …, OIB: … s ocem Ž. Z. iz Z., OIB: …, odvijat će se u tjednu u kojemu će djeca vikend provoditi s majkom, utorkom i četvrtkom od 16h pa do 19 sati, u tjednu u kojemu će djeca vikend provoditi s ocem, utorkom od 16h pa do 19 sati te svaki drugi vikend od petka u 16h pa do nedjelje u 19 sati, svaki drugi državni i vjerski blagdan koji je neradni dan u Republici Hrvatskoj od 10 do 19 sati te polovicu svih školskih praznika ali ne dulje od 2 tjedna u komadu (ljeti prvu polovicu srpnja i prvu polovicu kolovoza parne godine, i drugu polovicu srpnja i drugu polovicu kolovoza neparne godine s ocem, ostalo vrijeme s majkom).

III/ Otac će za uzdržavanje mldb. N. Z., rođene … godine, OIB: … i mldb. L. Z., rođene …, OIB: …, doprinositi mjesečno počam od 1. srpnja 2024. sveukupni iznos od 800,00 (slovima: osamstotina) EUR-a, odnosno 400,00 (slovima: četiristotine) EUR-a za svako dijete, do 15. u mjesecu, za tekući mjesec, na račun majke koji se vodi kod

P. b. Z. d.d., IBAN: …, s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, za tri postotna poena.

IV/ Predlagateljica se upućuje u roku od tri mjeseca opravdati privremenu mjeru, u protivnom će sud donijeti rješenje o ukidanju iste.

V/ Tijek roka za žalbu niti žalba protiv odluke o privremenoj mjeri ne odgađaju provedbu privremene mjere."

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žali se protivnik osiguranja zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava kao žalbenih razloga određenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 80/22- dalje: ZPP) s prijedlogom da drugostupanjski sud rješenje preinači i odbije prijedlog. U žalbi, u bitnome, ističe da je pristao na inicijalno podneseni prijedlog za donošenje privremene mjere, ali se protivi preinačenom prijedlogu u kojem vikend kod njega počinje u petak u 16,00 sati umjesto u četvrtak u 15,00 sati, dakle manje od prijedloga zavoda, pri čemu smatra da prijedlog posebne skrbnice ne može imati prednost pred prijedlogom zavoda, te osporava postojanje razloga za takav prijedlog predlagateljice koji je sud prihvatio.

3. U odgovoru na žalbu posebna skrbnica osporava navode žalbe pri čemu obrazlaže postupak imenovanja posebnog skrbnika kao i njegove ovlasti u postupku.

4. Žalba protivnika osiguranja je neosnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje i postupak koji mu je prethodio ovaj sud nije našao da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

6. U provedenom postupku, povodom prijedloga za određivanje privremene mjere, utvrđene su sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne odluke te je na osnovi izvedenih raspoloživih dokaza i njihove ocjene, sukladno odredbi čl. 8. ZPP, u potpunosti i pravilno utvrđeno činjenično stanje.

7. Iz sadržaja spisa i pobijanog rješenja proizlazi:

-da je predlagateljica podnijela 13. svibnja 2024. prijedlog radi donošenja privremene mjere o ostvarivanju osobnih odnosa oca s djecom i uzdržavanju, u kojem navodi da su stranke bračni drugovi u čijem braku je rođeno dvoje zajedničke djece maloljetne N. i L., da je odnos između stranaka narušen te je došlo do faktičkog prekida bračne zajednice, pokrenut je postupak pred nadležnim zavodom, no nije sklopljen Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi,

-da je rješenjem od 21. svibnja 2024. maloljetnoj L. i N. Z. imenovana posebna skrbnica A. N., iz centra,

-da je tijekom postupka sud je pribavio mišljenje nadležnog zavoda, Područni ured T.,

-da je mišljenje djece utvrdila posebna skrbnica,

-da je nakon održanog ročišta 27. lipnja 2024. te uzimajući u obzir podnesak protivnika osiguranja od 24. lipnja 2024. kojim se suglasio sa prijedlogom od 13. svibnja 2024. prvostupanjski sud utvrdio da su stranke suglasne da djeca žive s majkom, dogovoreno je i kako će djeca provoditi ljetne praznike a nesporno je i da otac doprinosi za uzdržavanje mjesečno iznos od 800,00 eura (za obje kćeri), kao i da je uzdržavanje plaćeno za svibanj i lipanj 2024,

-da stranke nisu uspjele postići sporazum da li će se osobni odnosi odvijati od četvrtka do nedjelje ili od petka do nedjelje,

-da je pojašnjavajući razloge zbog kojih je prvotni prijedlog od 13. svibnja 2024., a kojim je predloženo da se osobni odnosi odvijaju od četvrtka, modificiran podneskom od 20. lipnja 2024. na način da se osobni odnosi odvijaju od petka, predlagateljica u svom iskazu objasnila time da djeci to ne odgovara, dok protivnik osiguranja smatra da je viđanje s djecom od četvrtka dobro i da to funkcionira,

-da iz prijedloga i mišljenja zavoda Područni ured T. od 19. lipnja 2024., a nakon što je proveden razgovor s roditeljima i djecom, proizlazi da maloljetna djeca imaju razvijen pozitivan emocionalni odnos s majkom dok je njihov odnos s ocem obilježen manipuliranjem osjećajem krivnje, neprimjerenim emocionalnim pritiscima i opterećivanjem, a što sve ukazuje na to da su aktualne potrebe djece kod majke primjerenije zadovoljene, da otac aktualno iskazuje pogreške i propuste u odgoju djece, u odnosu na što je posebno upozoren i savjetovan, što je dovelo do poteškoća u odnosu na relaciji djeca – otac, da je u tijeku izricanje mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djece ocu, upozorenje na pogreške i propuste u odgoju, da je oca potrebno uputiti na savjetodavni tretman s ciljem rada na vlastitim emocionalnih tegobama, a koje neprimjereno iskazuje prema i ispred maloljetne djece te uzevši u obzir sve navedeno, posebice opterećenost koju djeca iskazuju, radi neprimjerenog pritiska koji se vrši prema njima, predlaže se iskazane želje maloljetne djece uvažiti,

-da djeca iskazuju želju provoditi vrijeme s ocem dva puta tijekom tjedna, vikendima i praznicima,

-da iz razgovora koji je posebna skrbnica vodila 26. lipnja 2024. sa maloljetnom djecom, a u odnosu na održavanje osobnih odnosa sa ocem, maloljetna N. je izjavila da ne bi htjela viđanje u četvrtak jer joj je to malo previše, i bitno joj je da viđenje s tatom ne počne odmah nakon nastave, a maloljetna L. je rekla da joj odgovara da u petak počne druženje s tatom, kako bi imala vremena doći doma nakon nastave, pripremiti se pa onda otići kod njega, ne bi išla kod tate odmah nakon nastave niti u petak niti u druge radne dane kada se može družiti s njim nego bi prvo došla doma, pa onda se javila tati i išla tati od doma, a ne od škole.

8. Polazeći od navedenih utvrđenja, sud prvog stupnja je pozivom na odredbu čl. 529. st. 2., 531., 532. i 535. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj: 103/15, 98/19, 47/20- dalje: ObZ) zaključio da je u sadašnjim utvrđenim i navedenim okolnostima osnovano donošenje rješenja o privremenoj mjeri na način kao u izreci rješenja. Pri tome obrazlaže da se prilikom donošenja odluke odnosno jednog segmenta ostvarivanja roditeljske skrbi koji se odnosi na održavanje osobnih odnosa oca s djecom (da li će započeti u četvrtak u 15 h ili u petak u 16 h) prvenstveno rukovodio izraženim željama djece, da su obje djevojčice i u zavodu i posebnoj skrbnici jasno rekle da im ne odgovara da vikend kod oca počne u četvrtak nego bi željele da druženje počne u petak i to ne odmah nakon škole, a to objašnjavaju najvećim dijelom time što žele kraće vrijeme nakon škole provesti sa svojim vršnjacima, zatim bi željele otići u stan ostaviti stvari i onda se vidjeti s ocem. Prvostupanjski sud zaključuje da je u najboljem interesu i za dobrobit maloljetne djece da osobni odnosi započnu u petak u 16 sati, to je njihova jasno izražena želja, koju sud respektira i u skladu s time donosi odluku.

9. Sud prvog stupnja je za svoje uvjerenje, kada je zaključio da su ispunjene pretpostavke za donošenja privremene mjere na način kako je to pobliže određeno u izreci, dao jasne i valjane razloge, a koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, a pravilnost i zakonitost navedenog zaključka žalbenim navodima nisu dovedeni u pitanje.

10. Odredbom čl. 529.st. 1. ObZ propisani su posebni postupci osiguranja radi određivanja privremene mjere o tome s kojim će roditeljem, odnosno drugom osobom dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom te privremene mjere radi uzdržavanja, a prema st. 2. mogu se odrediti prije pokretanja sudskih postupaka u kojima se odlučuje o pravu koje se privremenom mjerom osigurava, kao i za njegova trajanja, a odredbom čl. 530. st. 1. ObZ propisano je da sud može o privremenoj mjeri iz čl. 529. stavka 1. toga Zakona odlučiti bez rasprave. Odredbom čl. 532. ObZ propisano je opravdanje privremene mjere pokretanjem postupka, a odredbom čl. 535. ObZ propisano je da tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađa provedbu privremene mjere

11. Nadalje, odredbom čl. 536. st. 1. ObZ je propisano da kada u stvarima o osobnim pravima djeteta, koje se odnose na pitanje s kojim će roditeljem odnosno drugom osobom dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, roditelji nisu postigli sporazum da sud može po službenoj dužnosti ili na zahtjev djeteta ili roditelja odlučiti o tome privremenom mjerom.

12. Osobna prava djeteta su propisana čl. 84. ObZ tj. da dijete ima pravo živjeti sa svojim roditeljima, a u slučaju da dijete ne stanuje s oba roditelja da ima pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljima i drugim bliskim osobama s kojima ne stanuje.

13. Roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja temeljem čl. 91. i 92. ObZ, a temeljni sadržaji roditeljske skrbi su pravo i dužnost zaštite osobnih prava djeteta na: zdravlje, razvoj, njegu i zaštitu, odgoj i obrazovanje, ostvarivanje osobnih odnosa i određivanje mjesta stanovanja, te pravo i dužnost upravljanja djetetovom imovinom kao i zastupanja djetetovih osobnih i imovinskih prava i interesa. Odredbom čl. 95. st. 1 ObZ propisano je da roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, osim ako mu je to zabranjeno ili ograničeno sudskom odlukom. Prema odredbi čl. 119. ObZ dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s roditeljem, neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Roditelj i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe o djetetu, dužni su omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuju te se suzdržati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem. Imajući u vidu navedene odredbe, opravdano je prvostupanjski sud predlagateljici ukazao da ukoliko je postignut dogovor oko susreta koji počinju u određeno vrijeme, da je na njoj zadatak i odgovornost da potiče te susrete i objasni djeci da se dogovori moraju poštovati te da se time daje za pravo ocu da inzistira na točnom vremenu dolaska.

14. Prema odredbi čl. 86. st. 2. ObZ u svim postupcima u kojima se odlučuje o nekom djetetovom pravu, dijete ima pravo na prikladan način, između ostalog, izraziti svoje mišljenje te biti obaviješteno o mogućim posljedicama poštivanja njegova mišljenja koje se uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelošću.

15. Konvencijom o pravima djeteta (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 12/93) ugovoreno je da se u svim akcijama koje u vezi s djecom poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela, mora prvenstveno voditi računa o interesima djeteta (čl. 3. st. 1.) i da će države stranke učinit sve što je u njihovoj moći u primjeni načela zajedničke roditeljske odgovornosti za odgoj i razvoj djeteta te roditelji ili zakonski skrbnici snose najveću odgovornost za odgoj i razvoj djeteta i dobrobit djeteta mora biti njihova temeljna briga (čl. 18. st. 1.).

16. Prvostupanjski sud je pravilno primijenio odredbu čl. 536. st. 5. ObZ, po kojoj je u tom postupku bio dužan omogućiti maloljetnoj djeci izražavanje mišljenja, u skladu s odredbom članka 360. ObZ, jer su djeca svoje mišljenje izrazila putem posebnog skrbnika u skladu sa odredbama Pravilnika o načinu pribavljanja mišljenja djeteta (Narodne novine, br. 123/15) donesenog temeljem odredbe čl. 360. st. 7. ObZ. S obzirom na navedeno i po pravnom shvaćanju ovog drugostupanjskog suda, a imajući prije svega u vidu dobrobit djece (čl. 5. st. 1. ObZ), pravilno je sud prvog stupnja zaključio da je u navedenim okolnostima potrebno donijeti predmetnu privremenu mjeru sukladno odredbi čl. 529. st. 1. toč. 1. i 2. ObZ te odredio održavanje osobnih odnosa prihvaćajući mišljenje djece koje je izraženo putem posebne skrbnice. Naime, u postupku u kojem se odlučuje o pravima djeteta, sud dijete ne ispituje, već je dužan omogućiti djetetu da izrazi svoje mišljenje, osim ako se dijete tome protivi (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Revd 1809/2022-2 od 21. prosinca 2022.). Imajući u vidu navedeno, iscrpni žalbeni navodi protivnika osiguranja kojima obrazlaže svoje nezadovoljstvo radom i stručnošću posebne skrbnice nisu od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijane odluke.

17. Vezano za žalbene navode da sud prilikom donošenja odluke nije uzeo u obzir sve navode na koje je u tijeku postupka ukazivao protivnik osiguranja, treba reći da se radi o prijedlogu za izdavanje privremene mjere, u kojem slučaju je dostatan niži stupanj uvjerenosti suda o postojanju činjenica na kojima se odluka temelji pa je prvostupanjski sud pravilno zaključio da rezultat provedenog postupka u tom dijelu čini utvrđenim onaj stupanj uvjerenosti koji je dostatan za utvrđivanje pretpostavki za određivanje privremene mjere.

18. Predmetna privremena mjera je odluka privremenog karaktera koja je donesena radi potrebe zaštite interesa i u skladu s dobrobiti maloljetne djece, a u slučaju promjene bitnih okolnosti moguće je zahtijevati izmjenu takve odluke sukladno odredbi čl. 534. ObZ. Osim toga, privremena mjera traje najdulje do pravomoćnog okončanja postupka u kojem se odlučuje o pravu koje se privremenom mjerom osigurava i u kojem postupku će biti donesena druga, meritorna odluka, a nakon provođenja cjelokupnog postupka.

19. Protivnik osiguranja posebno ne osporava odluku suda u dijelu u kojemu je određeno preostali način susreta i druženja djece sa ocem, s kim će maloljetna djeca stanovati i odluku o uzdržavanju (iako tvrdi da se žali na cijelo rješenje), pa nema potrebe za posebnim obrazlaganjem tog dijela odluke.

20. Radi navedenog, valjalo je žalbu na temelju odredbe čl. 380. toč 2. ZPP odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

U Zagrebu 13. rujna 2024.

Sutkinja

Mirela Mijoč Kramar, v.r.