Zakon.hr

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž-797/2023-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sutkinja Sanje Prosenice, predsjednice vijeća, Marine Tante, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Sanje Dujmović, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1) J. D., OIB: …., 2) A. D., OIB: … i 3) Š. D., OIB: …., svi iz K., (ulica), koje zastupaju punomoćnici-odvjetnici u Odvjetničkom društvu M., P. i B. j.t.d., R., (ulica), protiv tuženice R. H., OIB: …, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci, radi naknade štete, odlučujući o žalbama tužitelja pod 1) do 3) i tuženice protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pn-225/2018-77 od 28. lipnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 11. rujna 2024.,

p r e s u d i o j e

I Odbija se žalba tužitelja pod 1) J. D., 2) A. D. i 3) Š. D. kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pn-225/2018-77 od 28. lipnja 2023. u dijelu pod točkom II., IV., VI., VIII. i XI.

II Preinačuje se djelomično ista presuda u dijelu pod točkom. I., III., V., VII., IX. te X. i sudi:

Odbijaju se tužbeni zahtjevi tužitelja kao neosnovani, a koji glase:

"I. Nalaže se tuženoj R. H. da 1- tužitelju J. D. na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti isplati iznos od 2.000,00 eura (15.069,00 kn) zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od dana podnošenja zahtjeva 17. srpnja 2017.g. pa do 31. prosinca 2022.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023.g. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je (banka) primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženoj R. H. da 2-tužitelju A. D. na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti isplati iznos od 3.000,00 eura (22.603,50 kn) zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od dana podnošenja zahtjeva 17. srpnja 2017.g. pa do 31. prosinca 2022.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023.g. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je (banka) primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

V. Nalaže se tuženoj R. H. da 3-tužiteljici Š. D. na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti isplati iznos od 5.000,00 eura (37.672,50 kn) zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od dana podnošenja zahtjeva 17. srpnja 2017.g. pa do 31. prosinca 2022.g po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023.g. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je (banka) primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

VII. Nalaže se tuženoj R. H. da 1-tužitelju J. D. na ime naknade imovinske štete isplati iznos od 1.381,98 eura/10.412,50 kn ( 4.787,50 kn + 5.625,00 kn) zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 28. lipnja 2023.g. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je (banka) primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

IX. Nalaže se tuženoj R. H. da 2-tužitelju A. D. na ime naknade imovinske štete isplati iznos od 1.024,64 eura (7.720,14 kn) zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku kako slijedi:

-na iznos od 196,78 eura (1.482,64 kn) od 06.07.2017.g. pa do isplate

-na iznos od 827,86 eura (6.237,50 kn) od 04.08.2017.g. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do dana 31. prosinca 2022.g., a od 01. siječnja 2023.g. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je (banka) primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

X. Nalaže se tuženoj R. H. da 1-tužitelju J. D. isplati iznos od 5.593,61 eura (42.145,05 kn) zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku kako slijedi:

- na iznos od 5.577,17 eura (42.021,19 kn) od 01.07.2022.g. do isplate

- na iznos od 16,44 eura (123,89 kn) od 01.07.2022.g. do isplate

po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do dana 31. prosinca 2022.g., a od 01. siječnja 2023.g. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je (banka) primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana."

III Preinačuje se djelomično ista odluka ( o trošku) u dijelu pod točkom. XII. Izreke i odlučuje:

Nalaže se tužiteljima pod 1) J. D., 2) A. D. i 3) Š. D. nadoknadi prouzročeni parnični trošak tuženici R. H. u iznosu od 10.000,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 11. rujna 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je (banka) primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja je odlučeno:

II. Odbija se 1-tužitelj J. D. sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 5.963,37 eura (44.931,01 kn) zajedno sa zateznim kamatom.

IV. Odbija se 2-tužitelj A. D. sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 4.963,37 eura (37.396,51 kn) zajedno sa zateznim kamatom.

VI. Odbija se 3-tužiteljica Š. D. sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.636,14 eura (12.327,50 kn) zajedno sa zateznim kamatom.

VII. Nalaže se tuženoj R. H. da 1-tužitelju J. D. na ime naknade imovinske štete isplati iznos od 1.381,98 eura/10.412,50 kn (4.787,50 kn + 5.625,00 kn) zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 28. lipnja 2023.g. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je (banka) primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

VIII. Odbija se 1-tužitelj J. D. sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva na ime naknade imovinske štete u odnosu na zatraženu zakonsku zateznu kamatu za razdoblje od 27.07.2017.g. do 27.06.2023.g.

-na iznos od 196,78 eura (1.482,64 kn) od 06.07.2017.g. pa do isplate

X. Nalaže se tuženoj R. H. da 1-tužitelju J. D. isplati iznos od 5.593,61 eura (42.145,05 kn) zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku kako slijedi:

- na iznos od 5.577,17 eura (42.021,19 kn) od 01.07.2022.g. do isplate - na iznos od 16,44 eura (123,89 kn) od 01.07.2022.g. do isplate

XI. Odbija se 1-tužitelj J. D. sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva s osnova zatraženih obračunatih zakonskih zateznih kamata u iznosu od 20.647,01 euro (155.564,90 kn) zajedno sa zateznim kamatom.

XII. Nalaže se tuženoj da tužiteljima nadoknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 6.619,57 eura (49.875,15 kn) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 28.06.2023.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je (banka) primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana.".

1.1. Prvostupanjskim rješenjem je odlučeno:

"Utvrđuje se da je tužba povučena u odnosu na zahtjev za isplatom iznosa od 84.300,00 eura i 2.000,00 kn.".

2. Protiv navedene presude u dijelu pod toč. II., IV., VI., X. i XII. izreke te u dijelu pod toč. VIII. izreke (kako to iz sadržaja žalbe proizlazi), žalbu su izjavili tužitelji pod 1) do 3) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava uz prijedlog da se presuda u pobijanom dijelu preinači na način da se usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti te naloži tuženici nadoknaditi trošak postupka, kao i trošak žalbe, podredno ukine i predmet u tom dijelu vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

3. Protiv iste presude u dijelu pod toč. I., III., V., VII., IX., X. i XII. izreke, žalbu je izjavila tuženica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o trošku s prijedlogom da se presuda u pobijanom dijelu preinači na način da se u cijelosti odbije tužbeni zahtjev uz naknadu troška, podredno u tom dijelu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

4. Na žalbe nije odgovoreno.

5. Žalba tužitelja nije osnovana.

6. Žalba tuženice je osnovana.

7. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13. i 89/14.; dalje ZPP) na koju neutemeljeno žalbe stranaka ukazuju, jer je sud prvog stupnja, u smislu čl. 8. ZPP, valjano ocijenio dokaze tako da presuda nema nedostatke i proturječnosti zbog kojih se ne može ispitati.

7.1. Također, nisu počinjene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti po čl. 365. st. 2. istog Zakona.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi naknade neimovinske i imovinske štete, tvrdeći da su je pretrpjeli zbog neosnovanog uhićenja i lišenja slobode tužitelja pod 1) i 2), kao i štete koju su svi tužitelji pretrpjeli tijekom pretrage njihova doma 28. lipnja 2017. Tako, s osnove neimovinske štete tužitelji pod 1) i 2) potražuju iznose od po 7.963,37 eura, a tužiteljica pod 3) iznos od 6.636,14 eura, zatim tužitelj pod 1) s osnove imovinske štete iznos od 1.381,98 eura, a tužitelj pod 2) iznos od 1.024,64 eura te tužitelj pod 1) s osnova obračunatih zateznih kamata na oduzeta novčana sredstva iznos od 26.240,62 eura sa zateznom kamatom.

9. Iz stanja spisa predmeta proizlazi:

- da su se tužitelji prije pokretanja ovog postupka dopisom od 14. srpnja 2017. koji je zaprimljen 17. srpnja 2017. obratili Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci radi mirnog rješenja spora u smislu odredbe čl. 186.a ZPP,

- da je nalogom Županijskog suda u Rijeci br. Kir-t-198/17 od 27. lipnja 2017. (list 9- 11 spisa) naložena pretraga tužitelja pod 1) J. D. te doma i drugih prostorija koje koristi u svrhu pronalaska predmeta ili tragova povezanih s počinjenjem kaznenog dijela iz čl. 190. st. 2. Kaznenog zakona, a izvršenje pretrage je povjereno službenicima (uprava),

- da je nalogom Županijskog suda u Rijeci br. Kir-t-199/17 od 27. lipnja 2017. (list 154-156 spisa) naložena pretraga i tužitelja pod 2) A. D. te doma i drugih prostorija koje koristi u svrhu pronalaska predmeta ili tragova povezanih s počinjenjem kaznenog dijela iz čl. 190. st. 2. Kaznenog zakona, a izvršenje pretrage je također povjereno službenicima (uprava),

- da je 28. lipnja 2017. izvršena pretraga tužitelja pod 1) i 2), kao i njihova doma i drugih prostorija na adresi (ulica) u K., u svezi čega su sačinjeni zapisnici o pretrazi osobe (list 157-161 i 174-178 spisa), kao i Zapisnik o pretrazi doma i drugih prostorija (list 179-184 spisa),

- da je prilikom pretrage pronađen pištolj marke R. P. sa 5 komada pripadajućeg streljiva u ladici noćnog ormarića, te je isti privremeno oduzet tužitelju pod 1), (list 185 spisa),

- da je prilikom pretrage u sefu pronađen novčani iznos od 84.300,00 eura i 2.000,00 kn koja su također privremeno oduzeta tužitelju pod 1), (list 186-204 spisa),

- da je predmetnoj pretrazi prisustvovala i tužiteljica pod 3) Š. D. kao supruga tužitelja pod 1) i majka tužitelja pod 2),

- da su tijekom pretrage tužitelji pod 1) i 2) uhićeni u svezi čega su sačinjena Izvješća o uhićenju i dovođenju u pritvorsku policijsku jedinicu, s time da je prilikom uhićenja nad tužiteljem pod 2) A. D. primijenjena tjelesna snaga–sredstva vezivanja (list 145- 153 i 162-170 spisa),

- da su policijski službenici u kuću na adresi (ulica) u K. nasilno ušli kojom prilikom su nastala oštećenja na balkonskom vratima u prizemlju, na ulaznim vratima spavaće sobe, na ulaznim vratima u gostinjske sobe, na ulaznim vratima dječje sobe i na ulaznim vratima kupaone, a kako to proizlazi iz fotodokumentacije očevida na listu 212-251 spisa,

- da je tužitelj pod 1) pravomoćnim Prekršajnim nalogom Prekršajnog suda u Rijeci br. Pp-J-2311/17 od 5. listopada 2017. (list 209-2011 spisa) proglašen krivim što je 28. lipnja 2017. dragovoljno izručio pištolj marke R. P. D.C sa pripadajućim spremnikom u kojem se nalazilo 5 kom streljiva te 50 kom streljiva marke G. cal 45 i 48 komada streljiva cal. 40, a koje oružje da je nabavio i držao bez odobrenja nadležnog tijela, čime da je počinio prekršaj iz čl. 10. st. 1. Zakona o oružju te mu je izrečena novčana kazana u iznosu od 5.000,00 kn,

- da su tužitelji pod 1) i 2) nakon uhićenja ispitani radi osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama iz čl. 190. st. 2. Kaznenog zakona zajedno sa L. O., A. Z., M. M., L. D. i M. O. (list 23-25 spisa),

- da rješenjem Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci br. K-DO-36/17 od 30. lipnja 2017. (list 26-35 spisa) nije određeno provođenje istrage protiv tužitelja pod 1) i 2), već protiv ostalih okrivljenika (L. O. i dr.),

- da je tužitelju pod 1) kao poreznom obvezniku rješenjem (ministarstvo) od 13. srpnja 2017. (list 66-68 spisa) zabranjeno raspolaganje tražbinama prema Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci u iznosu od 2.000,00 kn i 84.300,00 eura do okončanja postupka poreznog nadzora započetog na temelju Obavijesti o poreznom nadzoru od 7. srpnja 2017., odnosno do isteka roka od 15 dana od izvršnosti poreznog rješenja koje će se donijeti u postupku poreznog nadzora,

- da je tužitelj pod 1) pred Upravnim sudom u Rijeci pokrenuo upravni spor radi poništenja citiranog rješenja (uprava) od 13. srpnja 2017. i drugostupanjskog rješenja (ministarstvo) od 13. travnja 2017., međutim njegov tužbeni zahtjev je pravomoćno odbijen kako to proizlazi iz priklopljenog spisa Upravnog suda u Rijeci br. Usl-796/18,

- da je tužitelju pod 1) nakon okončanja postupka poreznog nadzora i nakon odustajanja Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci od kaznenog progona izvršen povrat privremeno oduzetih sredstva u iznosu od 2.000,00 kn 27. travnja 2022. i iznos od 84.300,00 eura 25. svibnja 2022. (list 320-329 spisa),

- da je postupak poreznog nadzora nad tužiteljem pod 1) okončan poreznim rješenjem od 8. lipnja 2018., koje je postalo izvršno 5. ožujka 2021. (list 330 spisa),

- da je iz nalaza i mišljenja vještakinje financijske struke D. T.-B. (list 338-343 spisa) utvrđeno da obračunata kamata na iznos od 84.300,00 eura za razdoblje od 21. ožujka 2021. do 25. svibnja 2022. iznosi 5.577,17 eura, dok da na iznos od 2.000,00 kn za razdoblje od 21. ožujka 2021. do 27. travnja 2022. iznosi 16,44 eura,

- da je iz nalaza i mišljenja vještaka N. Č. (list 288-306 spisa) utvrđeno da je šteta na ugradbenom trokrilnom ormaru ugrađenom uz ulazna sobna vrata, nedvojbeno posljedica udara kvake vrata o krilo ormara, potpomognuta okolnosti da nije izveden podni stoper (ili neki drugi mehanizam) koji bi blokiralo nesmetano otvaranje vrata i moguće udaranje kvake od frontu ormara. Navedenu štetu da je moguće popraviti pri stolarskom servisu na način da je potrebno demontirati oštećenu frontu, potom po njezinim mjerama izraditi novu frontu i potom je ugraditi na licu mjesta na ormar. Obzirom da je riječ o frontama od oplemenjene iverice (iveral koji je oplemenjen melaminskom folijom u mat boji, a ploče iverala su po rubovima kantirane), to da je potrebno demontirati i središnju frontu i prema njezinim mjerama izraditi novu kantiranu frontu od iverala u željenoj boji, te potom na takvu frontu izbušiti potrebne rupe za pričvršćenje panti. Pri sanaciji tog krila da je realno za očekivati kako stolarski servis neće postići identičnu nijansu bijele mat boje (izvorno stanje ormara) pa, kako ne bi došlo do pojave da novo krilo bude u drukčijoj nijansi od preostala dva krila, da će realno biti nužno demontirati sva tri krila, izraditi nova i potom ih ugraditi na licu mjesta. Na taj način će se izbjeći mogućnost da se pojave različite nijanse u boji namještaja. Očekivani trošak popravka samo za središnju frontu da iznosi 2.262,50 kn, a za sve 3 fronte 4.787,50 kn, da se u odnosu na oštećenja kliznog sklopovlja srednjeg krila slobodnostojećeg trokrilnog ormara postavljenog uz krevet, ne može vizualnim pregledom nedvojbeno utvrditi uzroci navedene štete. Navedenu štetu da je također moguće popraviti na način da je potrebno demontirati sve tri klizne fronte i kompletno zamijeniti klizni sustav ormara, obzirom da je riječ o namještaju stranog proizvođača zbog čega da nije realno očekivati da bi se od proizvođača mogao nabaviti zamjenski originalni dio sustava klizanja vrata, već je potrebno kompletno zamijeniti sustav klizanja na svim frontama, a čiji očekivani trošak da iznosi 5.625,00 kn,

- da je svjedok H. B., inače djelatnik policije, u svom iskazu naveo da je donijet nalog za pretragu od strane istražnog suca, a kojom prilikom da policija mora voditi računa o odredbama Zakona o policiji, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o policijskim poslovima i ovlastima i Pravilniku o načinu postupanja policijskih službenika. U konkretnom slučaju, da su imali saznanja da tužitelj pod 1) posjeduje oružje što se ispostavilo ispravnim, jer je pronađen pištolj, kao i da ima opasnog psa (šarplaninca). Stoga, da je napravljen plan realizacije pretrage sa nasilnim ulaskom, a obzirom na procijenjenu opasnost za policijske službenike. Također, kod kaznenih djela koje imaju veze sa drogom, da uobičajeno neposredno prije pretrage, postoji mogućnost uništavanja droge. Za pretragu da je angažiran tim interventne jedinice policije Rijeka koji da sam donosi odluke o načinu ulaska. Izjavio je da ne zna što je u konkretnom slučaju bilo sa psom, ali u pravilu da se pas u slučaju napada onesposobi kako bi se mogao izvršiti pretres terena. Akcija da je krenula ujutro oko 7-8 sati, da u takvim akcijama može doći do oštećenja objekta, te da tužitelji nisu imali primjedbe na postupanje policije prilikom pretrage. Izjavio je da nije znao da će u momentu pretrage u kući biti i tužiteljica pod 3) niti je imao saznanja da ista ima zdravstvenih problema. Zatečene osobe u objektu da nakon ulaska interventne jedinice nisu pružale otpor. Izjavio je da se fizička snaga i sredstva za vezivanje (lisice) koriste ukoliko osoba pruža otpor, ukoliko postoji opasnost da će pružiti otpor ili ukoliko je to potrebno da bi se osiguralo izvođenje dokaznih radnja. Izjavio je da su tužitelja pod 1) procijenili kao opasnu osobu jer je od prije bio osuđen za više kaznenih djela, od kojih i za kaznena djela u svezi droge. Izjavio je da je prilikom pretrage pronađeno neregistrirano oružje za kojim je bila raspisana potraga jer se radilo o ukradenom oružju,

- da je svjedok D. B., inače djelatnik policije, u svom iskazu naveo da je kao policijski službenik (služba) u (uprava) krajem lipnja 2017. dobio zadatak da sa kolegama kriminalistima realizira kriminalističko istraživanje pod nazivom O. u sklopu kojeg je trebalo obaviti pretragu doma J. i A. D. zbog kaznenog djela iz domene zlouporaba droga. Izjavio je da je njegovom timu pripojen jedan intervencijski tim od oko 10-tak osoba jer su imali saznanje da J. D. ima oružje i da ima psa opasne pasmine tj. šarplaninca. Interventni tim da je ušao u objekt prije njih i temeljem naloga istražnog suca da je izvršena pretraga, da je sačinjen Zapisnik o pretrazi, a tijekom pretrage doma da je cijelo vrijeme bio prisutan i odvjetnik M., da je tužitelj pod 1) tijekom pretrage predao pištolj koji je bio u spavaćoj sobi, a iz sefa u prizemlju kuće da im je predao oko 85.000,00 eura u novčanicama euro. Prilikom ulaska interventnog tima da je došlo do oštećenja, a koja da su popisana u Zapisniku o pretrazi te da se radilo o oštećenjima balkonskih vrata, unutrašnjih vrata od soba te moguće i kliznog ormara. Nikakvih primjedbi da nije bilo na postupanje policije. Prilikom ulaska u objekt, interventni policajci da su bili u službenoj odori, da su imali na glavi tzv. fantomke, kacige i pancirne prsluke. Ne zna što je bilo sa psom. Po ulasku u objekt, a nakon završenog postupanja od strane interventnog tima, da su zatekli J. i A. D. sa lisicama na rukama, da je gđi D. pozlilo pa da je došla hitna pomoć. Izjavio je da nisu znali da je gospođa u kući. Izjavio je da mu nije poznato da je spram A. D. bila upotrijebljena sila na način da bi pištoljem bio udaren u zatiljak od strane djelatnika interventne policije. Izjavio je da se izvedena intervencija pokazala opravdanom jer je stvarno tužitelj pod 1) imao pištolj u kući i psa šarplaninca u dvorištu, a pored toga da se radilo o osobi koja je više puta bila kazneno osuđena za kaznena djela u svezi droge i iznude, te kaznena djela s elementima nasilja, tipa prijetnje i sl.,

- da je svjedokinja N. M., inače policijska službenica, u svom iskazu navela da je bila zadužena za pisanje zapisnika, da je temeljem sigurnosne prosudbe odlučeno da se angažira intervencijski tim, a koji da potom razrađuje plan i odlučuje na koji način će se ući u neki objekt na temelju informacija koje dobiju od kriminalista. Izjavila je da su imali informaciju da se u predmetnom objektu nalazi opasna osoba J. D. koji im je bio od prije poznat po raznim kaznenim djelima, da su imali informaciju da navedeni posjeduje pištolj i da se u dvorištu nalazi pas opasne pasmine. Pretraga da se obavljala radi kaznenog djela iz domene zlouporabe droga, pa da je postojala opasnost da će se i eventualni dokazi uništiti. Izjavila je da su ušli u kuću nakon što je interventni tim osigurao sve osobe, da se sjeća da je gđi. D. bilo loše, pa da je pozvana hitna koja joj je pružila liječničku pomoć. Sjeća se da su J. i A. imali lisice na rukama, da im je tužitelj pod 1) rekao da u kući ima pištolj bez dozvole i novce u sefu. Pretraga da je izvršena u prisutnosti odvjetnika, a drogu da nisu našli. Izjavila je da su J. i A. uhićeni, te da se sjeća da su na balkonskim vratima razbijena stakla, a kompletna šteta da je fotodokumentirana. Izjavila je da se gđa. D. prepala, a što da je i normalna reakcija kod većine ljudi prilikom takvog upada u objekt. Tužitelj pod 1) da je prije predmetne pretrage bio osuđivan za više kaznenih djela iz domene zlouporabe droga, utaje i prijetnje. Pištolj koji su zatekli da je bio ukraden, a prilikom pretrage da su zatečena i streljiva. Pištolj da se nalazio u ladici noćnog ormarića u sobi J. D. sa napunjenim spremnikom što znači da je bio spreman za pucanje,

- da je svjedok A. P., inače djelatnik policije, u svom iskazu naveo da je zaposlen u (služba) te da je bio pozvan kao support u predmetno kriminalističko istraživanje jer se pretpostavljalo da će se prilikom pretrage naći oružje. Akcija da je započela u jutarnjim satima, da je sa kolegama čekao ispred kuće kada su kolege iz interventne policije izvršile nasilan ulazak u kuću i osigurali teren. U kući da je zatečen pištolj i veća količina novčanica u eurima. Sjeća se da je u dnevnom boravku bilo stakla po podu, da je u kući bila gospođa u invalidskim kolicima i da je došla hitna. Izjavio je da je prilikom ulaska u kuću interventni tim imao na glavi tzv. fantomke, da se sjeća u dvorištu velikog psa, ali da ne zna da li je njemu nešto napravljeno prilikom ulaska. Izjavio je da ulazak u objekt može niti nenasilan u kojem slučaju da se pozvoni na vrata i čeka da osoba otvori vrata, pokaže se nalog, policajac se identificira i izvrši pretraga ili nasilan kojom prilikom se razvaljuju ulazna vrata ili prozori i nasilno se ulazi u objekt. Kod svih nasilnih ulazaka da dođe i do određene štete. Izjavio je da je zatečeni pištolj bio napunjen i spreman za uporabu,

- da je svjedok T. Č., policijski djelatnik u svom iskazu naveo da je zapovjednik Interventne policije (uprava), da je u konkretnom slučaju procjena za nasilni ulazak u objekt donijeta od strane (sektor) na temelju njihovih saznanja i analize te je od interventne policije zatražena pomoć u realizaciji takvog ulaska. Nasilni ulazak da pretpostavlja „faktor iznenađenja“ i isti da se poduzima u slučajevima kada se pretpostavlja da će se u objektu naći predmet kaznenog djela, da je osoba sklona pružanju otpora, te da je možda i naoružana, a sve kako ne bi došlo do ugroze policijskih službenika u obavljanju službene zadaće. Kriminalistička policija da im je dostavila podatke o objektu, da su donijeli odluku na koji ulaz će se ući u objekt, te da je odlučeno da to bude preko balkonskih vrata jer je to bilo najjednostavnije, najbrže i sa najmanjom materijalnom štetom. Policijski djelatnici da su konkretne zgode imali na glavi zaštitu za lice, a koja da se uvijek stavlja prilikom nasilnih ulazaka jer ona, osim za prikrivanje lica ima i zaštitnu funkciju za lice. Uloga interventne policije da je u konkretnom slučaju bila nasilan ulazak u objekt, te osiguranje osoba i objekta što da su i učinili, a nakon toga da su došli djelatnici kriminalističke policije koji su obavljali svoj posao. Izjavio je da su prema tužiteljima 1) i 2) primijenjena uporabna sredstva prisile tj. tjelesna snaga i sredstva za vezivanje, a zatečene osobe da nisu pružale otpor jer nisu stigle. Izjavio je da se ne sjeća nikakvih bilješki vezano za intervenciju u odnosu na psa u dvorištu. Izjavio je da je ulazak u sobe na katu bio također nasilan, da se ulazi udarcem noge u vrata u cilju iznenađenja, što je u potpunosti i uspjelo jer niti jedna niti druga osoba nisu imale nikakve povrede. Izjavio je i da nije točno da bi A. D. prilikom intervencije bio udaren drškom pištolja po glavi jer da bi to bilo evidentirano. Pored toga uvijek da se kod nasilnog ulaska u objekt i primjene fizičkih mjera prisile pozove i hitna kako bi pregledala osobe nad kojima je primijenjena takva mjera, a što da je učinjeno i u konkretnom slučaju, s time da tužitelji pod 1) i 2) nisu imali nikakvih tjelesnih ozljeda. Izjavio je da nisu imali saznanja da je u kući i gđa. D. te da ista ima ozbiljnih zdravstvenih tegoba. U kući da je pronađeno vatreno oružje i veća količina novaca, a što dokazuje da je nasilan ulazak bio opravdan. Predmetni nasilan ulazak da je proveden zakonito i pravilno jer nitko nije ozlijeđen, nije pružan otpor zbog faktora iznenađenja, a materijalna šteta da je minimalna i nisu uništeni dokazi kaznenih djela. Izjavio je i da se odluka o nasilnom ulasku donosi u korelaciji sa težinom kaznenog djela, procjenom osobe koja se namjerava zateći u objektu u smislu da li je ista sklona činjenju kaznenih djela, da li je sklona pružanju otpora, a u konkretnom slučaju da se radilo o kaznenom dijelu iz domene droga,

- da je svjedok K. M., djelatnika policije u bitnom naveo da je bio pozvan u objekt kao ispomoć (služba) koji su vodili cjelokupni predmet te da je sudjelovao u fizičkoj pretrazi objekta. Izjavio je da ne zna ništa o prethodnim radnjama u svezi procjene da se nasilno uđe u objekt, već da je došao kada je objekt bio osiguran. Psa da se uopće ne sjeća, a prilikom ulaska u kuću da su tužitelji pod 1) i 2) sjedili u dnevnom boravku, da su im ruke bile vezane lisicama, dok je gđa. D. jaukala, pa da je pozvana hitna pomoć. Sjeća se da je pronađen pištolj u spavaćoj sobi J. D. te velika količina novca. U objektu da nije nađena droga, da je bilo stakla po podu jer da je prilikom nasilnog ulaska došlo do materijalne štete. Izjavio je da (služba) sačinjava profil rizika i plan pretrage, odnosno da provjeravaju profili osoba koju treba uhititi, odnosno da li je osuđivana, da li je sklona pružanju otpora i sl., a potom da se donosi plan o načinu uhićenja i ulaska u objekt, broj osoba koji će u tome sudjelovati i dr. Izjavio je da kada se radi o kaznenom djelu zlouporabe droga, a što je bilo u konkretnom slučaju, da se tada u pravilu ide na nasilan ulazak iz razloga što osumnjičenici za takva djela vrlo često nastoje uništiti dokaze kaznenog djela tj. uništava se droga. Kod takvih kaznenih djela mora postojati faktor iznenađenja, jer se u slučaju nenasilnog ulaska u objekt (zvoneći na vrata) nikada ne bi zatekla droga kao dokaz počinjenja kaznenog djela obzirom da se ista u vrlo kratkom vremenu može uništiti (baciti kroz prozor, u WC, u vatru u kaminu i sl.). Izjavio je da su ulazna vrata u konkretnom slučaju sigurno bila zaključana jer da je stajao ispred ulaznih vrata i čekao da mu netko od kolega iste iznutra otključao. Nikakvih primjedbi na postupanje djelatnika policije predmetne zgode od strane uhićenih da nije bilo,

- da je svjedok N. S., u bitnom, naveo da je susjed tužitelja, da je predmetnog jutra spavao na terasi sa djetetom zbog vrućine, da se probudio oko 6,30 sati ujutro te vidio sa terase 10-tak ljudi u crnom sa prekrivenim glavama i naoružani. Navedeni da su otključali portun i ušli u dvorište, da je čuo kada je jedna osoba rekla „pazi pas“, a druga osoba da mu je odgovorila “ma to je dobar pas“. Tužitelji da imaju psa pasmine šarplaninac i isti da je dobronamjeran i miran prema ljudima. Navedene osobe da su krenule sa južne strane kuće, a gdje se tužiteljima nalazi terasa sa ulazom u dnevnim boravak, da se potom začulo lupanje, galama, buka, lom stakla i susjedi da su se toga prestrašili. Nakon toga da je došla hitna pomoć i redovna policija. Sutradan da su mu tužitelji oko 16,00 sati, po puštanju iz pritvora, rekli da imaju štetu jer da im je porazbijan namještaj i štokovi, a tužiteljica pod 3) da je bila izvan sebe. Izjavio je da je u dobrim susjedskim odnosima sa tužiteljima, da nije znao da se protiv njih vodi bilo kakav kazneni postupak. U to vrijeme da je tužiteljica pod 3) imala velikih zdravstvenih problema,

- da je tužitelj pod 1) J. D. u stranačkom iskazu naveo da je bilo oko 6,45 sati ujutro, da je spavao sa suprugom u dnevnom boravku u prizemlju kuće, te da je u jednom momentu vidio kako mu kroz prozor u dnevni boravak skaču dvije „nindže“, tj. osobe sa crnom maskom na glavi. U prvi moment da je mislio da su to lopovi, te da je viknuo „kuda ćete“, da bi mu odjednom u dnevni boravak upalo 20-tak policajaca od kojih je 4-5 bilo u policijskoj civilnoj uniformi, a ostatak sa maskama na glavi. Ovi u uniformama da su imali oružje, tj. pištolje. Njih 20-tak da se kretalo po cijeloj kući, da su krenuli na kat gdje mu je bio sin, da su razbijali unutrašnja vrata, da su razbili balkonska vrata, da su sina zatekli na unutrašnjim stepenicama, te da su ga policajci krenuli udarati i bacili na pod. Izjavio je da je u prvi mah osjećao strah jer nije znao o kome se radi, pa da se bojao za svoj život, međutim kada je shvatio da se radi o policiji, da mu je bilo lakše i da je znao što treba raditi, ali da je bilo neugodno. Izjavio je da je od predmetnog događaja jako potresena njegova supruga koja da je i prije bila u teškom zdravstvenom stanju. Nakon uhićenja da su ga sutradan pustili, te da ni ne zna za što je bio osumnjičen. U kući da nije nađena nikakva droga, već samo novac i pištolj kojeg da je dobio od prijatelja. Izjavio je da osobno zbog predmetnog događaja nije imao nekih problema, već njegova supruga i sin koji da i danas ima tikove od tog događaja, a supruga da svakih sat vremena plače i da nije više osoba kao prije. Izjavio je da mu je u prepadu uništen ugradbeni ormar u sobi marke C., a razbijena vrata i stakla da je popravio. Izjavio je da nije doživio nikakve neugodnosti od susjeda i mještana K. jer da ga to ne dira, da gleda svoja posla i da ga ne zanima što drugi misle o njemu,

- da je tužitelj pod 2) A. D. u stranačkom iskazu naveo da je predmetnog dana oko 07,05 sati ujutro čuo odjednom pucanje stakla, nakon čega da je ustao iz kreveta i izašao iz sobe na gornjem katu, te se spustio stepenicama na kojima da je zatekao 5-6 policajaca koji su imali maske na glavi, šljemove, automatske puške i pištolje. Jedan od njih da je zatražio da im okrene leđa i digne ruke, a što da je i učinio, nakon čega da su mu lisicom zavezali ruke odostraga i potom da ga je jedan policajac lupio drškom pištolja po zatiljku glave bez ikakve potrebe jer da nije pružao otpor. Nakon toga da su ga odveli do hodnika na prvom katu i naredili mu da legne glavom prema podu, a prije toga da je vidio oca kako leži u dnevnom boravku glavom prema podu. Dok je ležao na podu da mu je trnula ruka, pa da je pitao policajca da li može malo popustiti lisice, a nakon čega da je dobio nekoliko udaraca u glavu. Pretres kuće da je trajao do 17 sati popodne, a policajci da su nogom otvarali sva vrata od soba i pritom razbili vrata i ormare. U vrijeme upada u kuću majka da je spavala u dnevnom boravku, te da je čuo kako cijelo vrijeme vrišti. U akciji da je sudjelovalo sigurno 30- tak policajaca koji su opkolili kuću, a što da su svi susjedi vidjeli jer to nije moglo ostati nezapaženo. Susjedi da su pozatvarali prozore i vrata i zatvorili se u kuću, te da je to bila sramota jer su ispali kriminalci. Izjavio je da su razbijena stakla promijenili, kao i popravili vrata soba, a razbijeni ormar marke C. da nisu popravili. Nakon pretresa da je sa ocem zadržan u policijskoj postaji 48 sati, da su potom odvedeni na ispitivanje i nakon nekoliko sati da su vraćeni kući, a nakon nekoliko dana da su oslobođeni sumnje da bi počinili kazneno djelo. Izjavio je da od predmetnog događaja normalno ne spava, da ima noćne more i po potrebi da uzima A. Izjavio je da nije zatražio psihijatrijsku pomoć, a o predmetnom događaju da se prepričavalo po K. i nakon toga da su mu ljudi sa kojima se pozdravljao i razgovarao, okrenuli leđa i ne razgovaraju više s njim. Policajci da su prilikom ulaska u dvorište dali nešto njihovom psu šarplanincu ili mu pošpricali suzavcem oči, a nakon čega da pas više nije isti jer se svega boji, pa čak i vjetra. Izjavio je da nikada nije bio kazneno gonjen, niti osuđivan, te da nakon predmetnog događaja nije podnosio pritužbe na rad policije, već da je kontaktirao odvjetnika i

- da je tužiteljica pod 3) Š. D. u svom iskazu navela da je njen suprug uhićen 2006. pa da se 2007. od silnog stresa razboljela, da joj je zatajio bubreg, nakon čega da je završila 2009. na dijalizi, a 2015. da je imala izljev krvi u mozak. Nakon predmetnog događaja da je 2018. dobila i slom živaca jer da ju je upad u kuću jako potresao i utjecao na njeno zdravlje. Izjavila je da od tada više ne kontaktira sa ljudima, da može samo podnijeti sina i L. koja joj pomaže u kućanskim poslovima. Predmetni upad da je za nju bio horor film, da je spavala u dnevnom boravku do prozora, da je suprug bio s njom i odjednom da je čula supruga koji se ustao iz kreveta i viknuo: "kud si ti pošao", nakon čega da je ugledala osobu sa crnom kapom na glavi koja se pokušava popeti preko prozora. Nakon toga da je čula prasak za koji je mislila da je pištolj, pa da je mislila da će joj ubiti supruga i da su to teroristi pa da je počela vikati i moliti A. E.. U dnevnom boravku da je bilo sigurno 30 osoba koje su imale šljemove i kape na glavi. Suprugu da su naredili da legne glavom prema podu, a njoj da su odmah prišle dvije žene i jedan dečko koji su imali narančastu odjeću, te joj izmjerili tlak. U jednom momentu da je vidjela da joj sin leži u hodniku na podu, a potom da su sina i supruga posjeli u dnevni boravak na kauč. Izjavila je da je čula da se nešto razbija po kući, da je suprug zvao odvjetnika, da joj je dnevni boravak bio pun stakla i sve to da je trajalo do kasno popodne. Izjavila je da su im razbijena balkonska vrata i stakla koje su popravili i ormari na katu kuće. Izjavila je da nije znala da suprug u kući ima pištolj, da ju je ovaj događaj jako pogodio, da je čula kako ljudi govore: "razvalili su onog D., neka su, šiptara", a nakon ovog događaja da joj susjedi okreću glavom. Od ovog događaja da ne spava, da uzima puno A., da mrzim ljude od tog dana, da nikog ne podnosi, da mrzi kada zvoni telefon, da se strese od zvukova u kući ili izvana, te da je mislila da su to teroristi koji će ih ubiti. Izjavila je da nema primjedbi na postupanje djelatnika hitne i policajki prema njoj jer da je bilo fer i pristojno, ali da ima primjedbe na upad policajaca jer da je to bio vandalizam. Nakon predmetnog događaja da im je i pas kompletno uništen, da se sakrije kada puše bura, da se boji ljudi, te da izbjegava i njih.

10. Slijedom navedenog, opravdano je sud, i po mišljenju ovog suda, utvrdio da su policijski službenici, 28. lipnja 2017. na temelju Nalog istražnog suca Županijskog suda u Rijeci o pretrazi tužitelja pod 1) i 2) te njihova doma i drugih prostorija radi osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela iz čl. 190. st. 2. Kaznenog zakona isplanirali i izvršili akciju nasilnog ulaska u dom tužitelja na adresi (ulica) u K. u ranim jutarnjim satima, kojom prilikom su tužitelji pod 1) i 2) uhićeni i zadržani u pritvoru te ispitani kao osumnjičenici, nakon čega protiv njih nije pokrenut kazneni postupak, s tim što je prilikom pretrage u domu tužitelja pronađen pištolj sa streljivom, novčani iznosi od 2.000,00 kn i 84.300,00 eura te da je prilikom nasilnog ulaska u nekretninu došlo do određenih oštećenja.

11. I po stavu ovog suda u okolnostima konkretnog slučaja, sud nije našao utvrđenim da bi u postupanju policije prilikom nasilnog ulaska u kuću tužitelja bilo elemenata protupravnosti ili protuzakonitosti, jer je policija izvršila pretragu tužitelja pod 1) i 2) te njihovog doma na temelju Naloga istražnog suca Županijskog suda u Rijeci u skladu s čl. 242. tada važećeg Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 121/11.; dalje ZKP) te je odluka o nasilnom ulasku u objekt sačinjena na temelju procjene rizika i opasnosti za policijske službenike, odnosno u korelaciji sa težinom kaznenog djela (u konkretnom slučaju iz domene zlouporabe droge), mogućnošću uništenja predmeta kaznenog djela - droge (bacanjem kroz prozor, WC i sl.), procjenom tužitelja pod 1) kao opasne osobe koja se namjerava zateći u objektu (da je isti sklon činjenju kaznenih djela, da je sklon pružanju otpora, saznanja da tužitelj pod 1) posjeduje vatreno oružje te da ima psa opasne pasmine - šarplaninac), da je tužitelj pod 1) kao osoba koja se namjeravala zateći u objektu, opravdano ocijenjena kao opasna osoba, odnosno osoba sklona činjenju kaznenih dijela, obzirom da je isti, do tada više puta bio pravomoćno osuđen na uvjetne i bezuvjetne kazne zatvora za razna kaznena djela (prijetnja, sprečavanje dokaza, neovlaštena proizvodnja i promet drogama), tim više što je prilikom predmetne pretrage u objektu zaista i pronađeno vatreno oružje (pištolj bez dozvole) i to u noćnom ormariću kraj kreveta sa napunjenim streljivom, odnosno spremnim za uporabu, a iz čega jasno proizlazi opravdana procjena opasnosti.

12. Stoga i ovaj sud smatra da su u konkretnom slučaju policijski službenici opravdano nakon sačinjene procjene o mogućim opasnostima donijeli pravilnu odluku o nasilnom ulasku u tuđi dom u smislu odredbe čl. 112. tada važećeg Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika ("Narodne novine", broj 89/10. i 76/15.; dalje Pravilnik), kao i uporabu sredstva za vezivanje u smislu čl. 133. st. 6. navedenog Pravilnika obzirom da su tužitelji pod 1) i 2) nakon pretrage doma i uhićeni, a o čemu su sačinjeni i Zapisnici o pretrazi osobe, pretrazi doma i drugih prostorija, te uhićenju i dovođenju i prema odredbi čl. 240. st. 2. tada važećeg ZKP, uz napomenu da iz spisa predmeta ne proizlazi da bi tužitelja pod 2) kritične prigode policijski službenici lupili drškom pištolja po glavi, budući je iz Izvješća o uhićenju (list spisa 145-151), a kojeg je tužitelj pod 2) kao uhićenih potpisao razvidno da prilikom uhićenja i primjene sredstva za vezivanje tužitelj pod 2) nije zadobio tjelesne ozlijede, dok tužitelji na postupanje policije u konkretnom slučaju nisu imali bilo kakvih primjedbi.

13. Prema čl. 14. ZKP osoba koja je neopravdano osuđena za kazneno djelo ili je neosnovano uhićena ima pravo na svekoliku rehabilitaciju, pravo na naknadu štete iz sredstava državnog proračuna te druga prava utvrđena zakonom. Također i Ustav Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 85/10. - službeni pročišćeni tekst i 5/14.) u čl. 25. st. 4. određuje da svatko tko je nezakonito lišen slobode ima pravo na odštetu, čime se jamči pravo na naknadu štete.

14. Nedvojbeno neosnovano uhićenje, osobito gubitak slobode predstavlja atak na jedno od temeljenih prava čovjeka i građanina, pa pravo na odštetu žrtvama nezakonitog uhićenja ili pritvaranja propisuje i čl. 5. st. 1. i 5. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine-Međunarodni ugovori", broj 13- 69/17.).

15. Sukladno odredbi čl. 19. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., dalje ZOO) povreda prava osobnosti fizičke osobe je neimovinska šteta te već sama povreda prava osobnosti čini neimovinsku štetu. Međutim, sud je sukladno citiranom čl. 1100. ZOO dužan cijeniti da li je pravo osobnosti na tjelesno ili duševno zdravlje povrijeđeno u toj mjeri da zbog toga oštećenik ima pravo na isplatu pravične novčane naknade. Naime, ako je povreda prava osobnosti neznatna tada objektivno postoji neimovinska šteta, ali ne i pravo oštećenika na dosudu pravične novčane naknade.

16. Dakle, sud pri odlučivanju o zahtjevu za naknadu nematerijalne štete te o njezinu iznosu mora brinuti o značenju povrijeđenog dobra i cilju kojemu služi ta naknada, kao i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom prirodom i društvenom namjenom.

17. Tako se ne priznaju naknade u slučaju kratkotrajnog smanjenja životne aktivnosti, zatim za intenzivniji, ali trenutačni strah bez posljedica, te valja uvijek imati na umu sve okolnosti konkretnog slučaja.

18. Slijedom navedenog, a cijeneći iskaze tužitelja o pretrpljenim duševnim bolima, te sve okolnosti konkretnog slučaja pod kojima se dogodila pretraga njihova doma i uhićenje, kao i lišenje slobode tužitelja pod 1) i 2), ovaj sud ocjenjuje da pravo osobnosti tužitelja od 1) do 3) na njihovo tjelesno ili duševno zdravlje nije povrijeđeno u toj mjeri da zbog toga ovi imaju pravo na isplatu pravične novčane naknade, odnosno povreda prava osobnosti je u ovom slučaju neznatna i objektivno postoji neimovinska šteta, ali ne i pravo oštećenika na dosudu pravične novčane naknade.

18.1. Prije svega, valja reći da u ovom postupku nije proveden dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku psihijatru, koji je kao stručna i objektivna osoba mogao utvrditi jesu li tužitelji pretrpjeli strah i u kojoj mjeri, kako bi se moglo eventualno odlučiti o visini njihovog zahtjeva.

18.2. Osim toga, ni iskazi stranaka ne potkrepljuju njihove tvrdnje da bi se radilo o znatnoj povredi prava osobnosti koja bi opravdavala dosudu pravične novčane naknade.

18.3. Tako je u odnosu na tužitelja pod 1) cijenjen njegov iskaz iz kojeg proizlazi da je pretrpio kratkotrajan strah za život (u prvi mah), dok nije shvatio da se radi o policiji, a kasnije neugodu, da osobno zbog predmetnog događaj nije imao nikakvih problema, da nije od okoline doživio nikakve neugodnosti, da ga to uopće ne dira te da ga nije briga što drugi o njemu misle. Isto tako, cijenjena je i činjenica da je tužitelj pod 1) višestruko kazneno osuđivana osoba kojoj zbog toga po prirodi stvari kontakt sa policijom nije stran niti nepoznat, dok iz iskaza tužitelja pod 2) proizlazi da, unatoč smetnjama u vidu nespavanja i noćnih mora, nikada nije zatražio liječničku pomoć što ukazuje da se ne radi o ozbiljnijim i trajnijim posljedicama po njegovo duševno stanje, odnosno trajnijeg poremećaja psihičke ravnoteže s tim što je u odnosu na tužiteljicu pod 3) utvrđeno da se radi o osobi narušenog zdravstvenog stanja te je na istu predmetni događaj mogao ostaviti posljedice u smislu narušenog psihičkog zdravlja, međutim kako je tužiteljici pod 3) i prije predmetnog događaja bilo narušeno psihičko zdravlje, jer joj je suprug prethodno već bio uhićen 2006. pa 2007. te se od stresa razboljela, to se uistinu bez psihijatrijskog vještačenja nije mogla utvrditi ni uzročno posljedična veza s predmetnim slučajem.

18.4. Također, ovaj sud je vodio računa i o tome da je privođenje tužitelja pod 1) i 2) i lišenje slobode kratko trajao, odnosno da su isti pušteni već sutradan do 16:00 sati, da pri tom nisu bili podvrgnuti specifičnim uvjetima te konačno da je tužitelj pod 1) već prethodno bio višestruko kazneno osuđivan, slijedom čega su tužitelj pod 2) kao njegov sin i tužiteljica pod 3) kao njegova supruga i prije kritičnog događaja zasigurno bili izloženi određenoj osudi okoline.

18.5. Kako u postupanju policajaca prilikom ulaska u dom tužitelja i pretrage nije bilo protupravnog ponašanja to im ne pripada ni zatražena imovinska šteta.

19. Iz navedenih razloga, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo, kada je djelomično prihvati tužbeni zahtjev tužitelja, slijedom čega je žalba tuženice osnovana.

20. Slijedom navedenog, valjalo je presuditi kao u izreci ove drugostupanjske presude na temelju odredbe čl. 373. toč. 3. ZPP.

21. S obzirom na konačni uspjeh tuženice u ovom postupku valjalo je, na temelju odredbi čl. 154. st. 2. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", 155/23.) te sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine, broj 97/24.; dalje Tarifa), dosuditi za trošak na ime sastava odgovora na zahtjeva za mirno rješenje spora i odgovora na tužbu (Tbr. 8. toč. 1. Tarife) od po 500 bodova, zastupanje na ročištima (Tbr. 9. toč. 2. Tarife) 6. ožujka 2019., 6. svibnja 2019., 1. srpnja 2022. i 3. listopada 2022. od po 250 bodova, zastupanje na ročištima 6. rujna 2019., 12. ožujka 2020., 16. srpnja 2020., 7. listopada 2020., 7. prosinca 2020. i 20. travnja 2023. (Tbr. 9. toč. 1. Tarife) od po 500 bodova, odnosno ukupno 5000 bodova, što s obzirom na vrijednost boda od 2,00 eura iznosi 10.000,00 eura.

U Zadru 11. rujna 2024.

Predsjednica vijeća

Sanja Prosenica, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte