Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Kžzd-75/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca Ljiljane Kolenko, predsjednice vijeća, te Igora Pavlica i Rajka Kipkea, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Hajdarović, u kaznenom predmetu protiv optuženog Z. Č., zbog kaznenog djela iz čl. 173. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18., dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci (dalje: ODO) protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj: Kzd-22/2023-16 od 30. listopada 2023., na sjednici održanoj 11. rujna 2024.

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se žalba ODO-a, preinačuje se pobijana presuda u odluci o kaznenoj sankciji na način da se optuženi Z. Č. za kazneno djelo neprovođenja odluke za zaštitu dobrobiti djeteta iz čl. 173. st. 1. KZ/11 za koje je proglašen krivim prvostupanjskom presudom, na temelju istog zakonskog propisa, osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 /deset/ mjeseci.

Obrazloženje

1. Općinski sud u Rijeci, presudom poslovni broj: Kzd-22/2023-16 od 30. listopada 2023., proglasio je krivim optuženog Z. Č. zbog kaznenog djela neprovođenja odluke za zaštitu dobrobiti djeteta iz čl. 173. st. 1. KZ/11 (sud prvog stupnja je pogrešno naveo brojeve "Narodnih novina" 126/19. i 84/21. jer je riječ o izmjenama i dopunama KZ/11 koje nisu izašle u vrijeme počinjenja kaznenog djela, a niti su blaže za optuženog) te istog osudio na kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci, no temeljem odredbe čl. 56. st. 1., 2. i 3. KZ/11 prema optuženom Z. Č. primijenio uvjetnu osudu na način da se izvršenje izrečene kazne zatvora odlaže za vrijeme od tri godine te se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako optuženik u tom roku ne počini novo kazneno djelo.

1.1. Temeljem odredbe čl. 148. st. 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22, dalje: ZKP/08-22) optuženi Z. Č. pobijanom presudom obvezan je nadoknaditi troškove postupka s osnova paušalne svote u visini od 150,00 eura / 1.130,18 kuna.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo ODO zbog odluke o kaznenoj sankciji, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se optuženiku izreče bezuvjetna kaznu zatvora.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. U smislu čl. 474. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24., dalje: ZKP/08-24) spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu na obvezno razgledavanje, nakon čega je isti podneskom broj: KŽ-DO- 647/2024-3 od 20. kolovoza 2024. vraćen ovom drugostupanjskom sudu.

5. Žalba je osnovana.

6. Državni odvjetnik je u pravu kada smatra da u ovom slučaju nije bilo mjesta izricanju uvjetne osude.

6.1. Naime, imajući u vidu činjenicu optuženikove ranije pravomoćne osuđivanosti zbog počinjenja više kaznenih djela, između ostalog i zbog istovrsnog kaznenog djela, tako da je riječ o općem i specijalnom povratniku, u odnosu na kojeg kaznena sankcija koja mu je izrečena za ta kaznena djela (djelomična uvjetna osuda) očito nije polučila očekivani cilj – usklađenje njegovog ponašanja sa zakonom i odvraćanje od daljnjeg počinjenja kaznenih djela, te uz to i duljinu kritičnog razdoblja (preko pet godina), kao i brojnost i prirodu inkriminiranih radnji, a što upućuje na povećanu kriminalnu količinu, te odlučnost, upornost i ustrajnost optuženika u počinjenju djela za koje je pobijanom presudom proglašen krivim, tada, i po stavu ovog žalbenog suda u konkretnom slučaju nije bilo mjesta izricanju uvjetne osude.

Pritom valja ukazati na odredbu iz čl. 56. st. 2. KZ/11, prema kojoj sud prilikom ocjene pretpostavki za izricanje uvjetne osude, između ostalog, mora voditi računa o prijašnjem životu počinitelja, a osobito je li ranije bio osuđivan. Budući da je optuženik do sada već bio osuđivan, i to između ostalog zbog istovrsnog kaznenog djela, te imajući na umu povećanu kriminalnu količinu sadržanu u predmetnom kaznenom djelu, kao i iskazanu odlučnost, upornost i ustrajnost u njegovom počinjenju, a u izostanku olakotnih okolnosti na njegovoj strani, u konkretnom slučaju, i po stavu ovog žalbenog suda, doista, nije razumno za očekivati da isti i bez izvršenja izrečene kazne zatvora ubuduće neće činiti kaznena djela.

7. Stoga je slijedom svega prethodno navedenog, prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika, a sukladno ovlaštenju iz čl. 486. st. 1. ZKP/08-24, pobijana presuda preinačena u odluci o kaznenoj sankciji, na način da je optuženi Z. Č. za kazneno djelo neprovođenja odluke za zaštitu dobrobiti djeteta iz čl. 173. st. 1. KZ/11 za koje je proglašen krivim pobijanom presudom, na temelju istog zakonskog propisa osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 /deset/ mjeseci, a kakvu kaznu, kako po vrsti tako i mjeri, ovaj drugostupanjski sud smatra primjerenom svim relevantnim okolnostima o kojima ovisi odluka o vrsti i visini kaznene sankcije i proces njezine individualizacije, te podobnom za ostvarenje svih vidova zakonom propisane svrhe kažnjavanja.

8. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude, s time da je pobijana presuda ispitana i u skladu s obvezom iz čl. 476. st. 1. toč. 1. i 2. ZKP/08- 24, pri čemu nisu uočene povrede na čije postojanje se u žalbenom postupku protiv presude pazi po službenoj dužnosti.

U Varaždinu 11. rujna 2024.

Predsjednica vijeća

Ljiljana Kolenko, v.r.