Baza je ažurirana 01.12.2025. zaključno sa NN 117/25 EU 2024/2679
1 Poslovni broj: Gž-556/2023-2
|
Republika Hrvatska Županijski sud u Bjelovaru Bjelovar, Josipa Jelačića 1 |
||
|
Poslovni broj: Gž-556/2023-2 |
||
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od suca Antuna Dominka kao predsjednika vijeća, Vesne Šuflaj Šestak kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te suca mr. sc. Alena Goluba kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. – N. d.o.o., K., OIB: …, zastupanog po punomoćniku M. V., odvjetniku u M., protiv tuženika H. v., pravna osoba za upravljanje vodama, Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku R. D., dipl.iur., radnici tuženika, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude i rješenja Općinskog suda u Metkoviću, Stalne službe u Pločama poslovni broj P-50/2022 od 12. listopada 2022., u sjednici vijeća održanoj 13. prosinca 2023.,
p r e s u d i o j e
I. Žalba tuženika djelomično se odbija kao neosnovana, te se presuda i rješenje Općinskog suda u Metkoviću, Stalne službe u Pločama poslovni broj P-50/2022 od 12. listopada 2022.:
- potvrđuje u točki I. izreke u dijelu kojim je tuženiku naloženo isplatiti tužitelju iznos od 31.376,76 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 24. veljače 2022. do
isplate,
-potvrđuje u točki II. izreke u dijelu kojim je tuženiku naloženo naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu 2.500,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od donošenja prvostupanjske presude do isplate.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova podnošenja odgovora na žalbu.
i
r i j e š i o j e
Žalba tuženika protiv presude i rješenja Općinskog suda u Metkoviću, Stalne službe u Pločama poslovni broj P-50/2022 od 12. listopada 2022. u preostalom dijelu, odnosno protiv točke I. izreke u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev za plaćanje kamata na iznos 31.376,76 kn od 1. rujna 2020. do 23. veljače 2022., protiv točke II. izreke u dijelu kojim je odbijen kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu parničnih troškova u iznosu 625,00 kn i protiv točke III. izreke, odbacuje se kao nedopuštena.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom i rješenjem odlučeno je tako da izreka presude i rješenja u cijelosti glasi:
„I. Dužan je tuženik isplatiti tužitelju iznos od 31.376,76 kuna s kamatama koje teku od 24.02.2022. do dana plaćanja, po stopi propisanoj člankom 29. stavak 2.Zakona o
obveznim odnosima (NN 35/05, NN 78/15), koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 5 % poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, dok se u ostalom dijelu zahtjev za plaćanje zateznih kamata koje teku od 01.09.2020. do 23.02.2022. odbija kao neosnovan.
II. Dužan je tuženik nadoknaditi tužitelju troškove ovoga postupka u iznosu od 2.500,00 kuna sa zateznim kamatama koje teku od donošenja presude do dana plaćanja, po stopi propisanoj člankom 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, NN 78/15), koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, dok se u ostalom dijelu u iznosu od 625,00 kuna tužiteljev zahtjev za naknadu parničnih troškova odbija kao neosnovan.
III. Odbacuje se tužiteljev zahtjev za naknadu troškova sudskih pristojbi na tužbu i presudu.“
2. Protiv te presude i rješenja u cijelosti, žalbu podnosi tuženik zbog svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., dalje: ZPP), odnosno zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže žalbu uvažiti, preinačiti pobijanu presudu te tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti, a podredno pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti
sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
3. U odgovoru na žalbu tuženika, tužitelj se žalbi protivi i predlaže ju odbiti kao neosnovanu, traži trošak za podnošenje žalbe.
4. Žalba tuženika djelomično je neosnovana i djelomično nedopuštena.
5. Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tužitelja protiv tuženika radi isplate novčanog iznosa 31.376,76 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 1. rujna 2020. do isplate, za koji iznos tužitelj tvrdi da ga je tuženik primio na temelju osnove koja je otpala.
6. Tužitelj u žalbi iznosi žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a tvrdeći da presuda ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati jer je izreka presude nerazumljiva, proturječi sama sebi, nema razloga o
odlučnim činjenicama, a razlozi presude koje sud navodi su u proturječju sa odlučnim
činjenicama. Međutim, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, ti žalbeni navodi nisu osnovani jer je izreka presude jasna i razumljiva, ne proturječi niti sebi ni razlozima presude, u obrazloženju presude navedeni su jasni i neproturječni razlozi o odlučnim činjenicama, koji nisu proturječni ni sadržaju izvedenih dokaza, slijedom čega prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, pa stoga nije ostvaren žalbeni razlog iz čl. 354. st. 2. toč 11. ZPP-a.
7. Ovaj sud drugog stupnja ispitao je pobijanu presudu i primjenom čl. 365. st. 2. ZPP-a i nije našao da bi prvostupanjski sud počinio ni bilo koju drugu bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti.
8. Nadalje, prema ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je pravilnom primjenom čl. 8.
ZPP-a izvedene dokaze ocijenio svakog zasebno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, te utvrdio sve odlučne činjenice i za takvo utvrđenje dao valjane razloge, a utvrđeno činjenično stanje prihvaća i ovaj sud drugog stupnja, pa je neosnovan i žalbeni razlog iz čl. 355. ZPP-a.
9. Tužitelj u tužbi i navodima tijekom postupka tužbu zasniva na činjeničnim tvrdnjama da je tuženik od tužitelja dana 4. studenoga 2015. primio novčani iznos od 31.376,76 kn na ime parničnih troškova, na temelju presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-1260/14 od 30. rujna 2015., ali s obzirom da je povodom revizije tužitelja ta presuda ukinuta rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-x 1310/2015-2 od 12. svibnja 2020., time je otpala osnova na temelju koje je tuženik navedeni novčani iznos stekao, pa tužitelj smatra da mu je tuženik taj iznos dužan vratiti odnosno isplatiti sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 1. rujna 2020. do isplate.
10. Tijekom prvostupanjskog postupka, na temelju stranačkih navoda i uvidom u sudske odluke nesporno je utvrđeno:
- da je pred prvostupanjskim sudom, odnosno pred Općinskim sudom u Metkoviću, Stalna služba u Pločama vođen dugogodišnji spor između tužitelja i tuženika radi naknade štete, te da je nakon provedenog postupka prvostupanjski sud donio presudu poslovni broj P-521/13-31 od 24. lipnja 2014. kojom je usvojio tužbeni zahtjev u cijelosti, a tuženika obvezao na platež troškova postupka tužitelju,
- da je povodom žalbe tuženika, presudom Županijskoga suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-1260/14 od 30. rujna 2015. godine, preinačena presuda Općinskoga suda u Metkoviću, Stalna služba u Pločama poslovni broj P-521/13-31 od 24. lipnja 2014., na način da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti odbijen, a tužitelju je naloženo platiti tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 31.376,76 kn u roku od 15 dana, te da je tužitelj, postupajući po toj tada pravomoćnoj presudi, na ime troškova postupka uplatio tuženiku iznos od 31.376,76 kn dana 04. studenoga 2015.,
- da je povodom revizije tužitelja, Vrhovni sud Republike Hrvatske rješenjem poslovni
broj Rev-x 1310/2015-2 od 12. svibnja 2020. prihvatio reviziju tužitelja, ukinuo presudu Županijskoga suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-1260/14 od 30. rujna 2015. godine i vratio predmet na ponovno suđenje tom sudu,
- da je, postupajući po revizijskom rješenju, Županijski sud u Dubrovniku potom rješenjem poslovni broj Gž-940/2020-3 od 10. veljače 2021. ukinuo prvostupanjsku presudu Općinskoga suda u Metkoviću, Stalna služba u Pločama poslovni broj P-521/13-31 od 24. lipnja 2014. i predmet vratio na ponovni postupak prvostupanjskom
sudu.
11. Neosnovano tuženik u žalbi ustraje na prigovoru presuđene stvari, navodeći da je
tužitelj novčani iznos koji potražuje tužbom radi stjecanja bez osnova, već potraživao u postupku koji je vođen između stranaka radi naknade štete i koji je nakon revizijskog postupka ponovo pravomoćno dovršen presudom Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-137/2022 od 23. veljače 2022. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj P-54/2021 od 31. prosinca 2021., a kojim odlukama je tužitelju i taj trošak priznat.
11.1. Naime, iz sadržaja presude Županijskoga suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-1260/14 od 30. rujna 2015. godine proizlazi da iznos od 31.376,76 kn, koji tužitelj potražuje u ovoj parnici, predstavlja parnični trošak koji se odnosi na troškove koje je tuženik imao za vještačenje i zastupanje tuženika po punomoćniku, dok iz sadržaja pravomoćne presude Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj P-54/2021 od 31. prosinca 2021. koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-137/2022 od 23. veljače 2022. proizlazi da je tužitelju pravomoćno dosuđen novčani iznos od 436.946,50 kn na ime naknade štete nastale na poljoprivrednim nasadima tužitelja uslijed poplavne vode i novčani iznos od 174.808,76 kn koji se sastoji od troškova vještačenja koje je predujmio tužitelj i od nagrade i troška za zastupanje tužitelja po punomoćniku, a u kojim iznosima nije sadržan tuženikov parnični trošak, odnosno u ovoj parnici utužen iznos koji je tuženik stekao po osnovi koja je naknadno otpala.
12. Prvostupanjski sud je prilikom odlučivanja o tužbenom zahtjevu imao u vidu odredbe čl. 1111. i čl. 1115. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 28/18. i 126/21., dalje: ZOO).
12.1. Tako je u čl. 1111. ZOO-a propisano da kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti
ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi (st. 1.); time da obveza vraćanja, odnosno nadoknade vrijednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala (st. 3).
12.2. Prema čl. 1115. ZOO-a kad se vraća ono što je stečeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate, i to, ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva.
13. Dakle, kako je tuženik od tužitelja dana 4. studenoga 2015. primio novčani iznos parničnih troškova od 31.376,76 kn na temelju presude Županijskoga suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-1260/14 od 30. rujna 2015., kao osnove koja je otpala jer je ukinuta rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-x 1310/2015-2 od 12. svibnja 2020., tada je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo iz čl. 1111. st. 3. u vezi st. 1. ZOO-a i čl. 1115. ZOO-a kada je naložio tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 31.376,76 kn i to kao poštenom stjecatelju, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 24. veljače 2022. kao dana podnošenja tužbe do isplate, radi čega je žalba tuženika u tom dijelu odbijena kao neosnovana i u tom dijelu potvrđena pobijana presuda pod točkom I. izreke, primjenom čl. 368. st. 1. ZPP-a.
14. Neosnovan je žalbeni navod tuženika kojim ustraje na prigovoru zastare potraživanja jer tužitelj prije nego što je otpala osnova temeljem koje je tuženik primio utuženi novčani iznos, odnosno prije donošenja rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-x 1310/2015-2 od 12. svibnja 2020. nije niti mogao podnijeti tužbu protiv tuženika radi isplate. Kako od 12. svibnja 2020. pa do podnošenja tužbe 24. veljače 2022. nije protekao opći zastarni rok od pet godina iz čl. 225. ZOO-a, to je prigovor zastare potraživanja neosnovan, kako je to pravilno obrazložio i prvostupanjski sud.
15. Tuženik konkretnim žalbenim navodima ne dovodi u sumnju pravilnost odluke o troškovima parničnog postupka, pa imajući u vidu da u skladu sa čl. 365. st. 2. ZPP-a žalbeni sud ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava u odnosu na odluku o parničnim troškovima, valjalo je odbiti kao neosnovanu žalbu tuženika i potvrditi pobijanu presudu i u dijelu točke II. izreke kojom je tuženiku naloženo naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu 2.500,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od donošenja pobijane presude do isplate, primjenom čl. 166. st.
1. ZPP-a.
16. Tuženik je u žalbi izjavio da žalbu podnosi protiv presude i rješenja u cijelosti. Imajući u vidu da je dijelom točke I. izreke presude odbijen tužbeni zahtjev tužitelja za plaćanjem kamate, dijelom točke II. izreke presude odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu dijela parničnih troškova, a točkom III. izreke presude odbačen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova sudskih pristojbi, time da se odluka o troškovima smatra rješenjem, proizlazi da u odnosu na taj dio pobijane odluke tuženik nema pravni interes za podnošenje žalbe, pa je žalbu tuženika valjalo djelomično odbaciti kao nedopuštenu, kao u izreci ovoga rješenja, primjenom čl. 358. st. 3. i 1. i čl. 380. toč. 1. ZPP-a.
17. Imajući u vidu sadržaj odgovora na žalbu podnesen po tužitelju, sud smatra da podnošenje istoga nije bilo potrebno za donošenje drugostupanjske odluke, pa je valjalo je odbiti kao neosnovan njegov zahtjev za naknadom troška podnošenja odgovora na žalbu, primjenom čl. 166. st. 1. ZPP-a.
18. Iz svih naprijed navedenih razloga, odlučeno je kao u izreci presude i rješenja.
Bjelovar, 13. prosinca 2023.
Predsjednik vijeća
Antun Dominko v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.