REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-821/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, Željka Šarića člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, Građansko-upravni odjel, radi uknjižbe, odlučujući o reviziji podnositelja VC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik ZC i drugi odvjetnici u Odvjetničkom društvu Buterin & Posavec u Zagrebu, protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici broj Gž Zk-595/2022-3 od 9. ožujka 2023. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, Zemljišnoknjižni odjel u Trogiru broj Z-7966/2020 (Z-5714/2020) od 20. svibnja 2022., u sjednici održanoj 11. rujna 2024.,

r i j e š i o  j e:

Prihvaća se revizija podnositelja VC i ukidaju rješenje Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici broj Gž Zk-595/2022-3 od 9. ožujka 2023. te rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, Zemljišnoknjižni odjel u Trogiru broj Z-7966/2020 (Z-5714/2020) od 20. svibnja 2022. u dijelovima kojima je odlučeno o prigovoru VC protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, Zemljišnoknjižni odjel u Trogiru broj Z-42038/18 od 16. siječnja 2020., te se u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem je odbačen kao nedopušten prigovor VC, Z- 7966/20 podnesen protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, Zemljišnoknjižni odjel u Trogiru broj Z-42038/18 od 16. siječnja 2020. (točka II. izreke), te je ujedno u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], u odnosu na čest. zgr. [katastarska čestica], u vlasništvu Republike Hrvatske za cijelo, naložena zabilježba odbačaja prigovora VC Z-7966/20 (točka III. izreke) kao i provedba upisa iz rješenja Zemljišnoknjižnom odjelu Stalne službe u Trogiru (točka IV. izreke).

2. Drugostupanjskim rješenjem je žalba VC odbijena kao neosnovana te je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, Zemljišnoknjižni odjel u Trogiru broj Z-7966/2020 (Z-5714/2020) od 20. svibnja 2022. (točka I. izreke). Ujedno je naloženo brisanje zabilježbe žalbe VC (točka II. izreke).

3. Rješenjem ovog suda broj Revd-2877/2023-2 od 3. listopada 2023. podnositelju VC je dopušteno podnošenje revizije protiv drugostupanjskog rješenja zbog pravnih pitanja:

1.“Je li nositelj prava vlasništva upisanog u knjizi položenih ugovora stranka u smislu čl. 123. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama odnosno može li izjaviti pravni lijek u zemljišnoknjižnom postupku u kojem se odlučuje o upisu prava vlasništva u odnosu na zemljište na kojem se nalazi zgrada u kojoj je njegov stan koji je upisan u knjigu položenih ugovora?“

2.“Može li sud koji odlučuje o žalbi u zemljišnoknjižnom postupku odstupiti od odredbe čl. 123. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama te donijeti odluku sukladno činjeničnom i pravnom stanju nastalom nakon zaprimanja zemljišnoknjižnog prijedloga?“.

4. Podnositelj VC je na temelju dopuštenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), u vezi s odredbom čl. 91. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/1996, 68/1998, 137/1999, 114/2001, 100/2004 107/2007, 152/2008, 126/2010, 55/2013, 60/2013 i 108/2017 - dalje: ZZK), zbog pravnih pitanja u odnosu na koje je revizija dopuštena. Predlaže ukinuti nižestupanjska rješenja u pobijanom dijelu i predmet u tom dijelu vratiti na ponovno odlučivanje.

5. Odgovor na reviziju nije podnesen.

6. Revizija je osnovana.

7. Prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP u povodu revizije Vrhovni sud Republike Hrvatske ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a ZPP zbog kojeg je dopuštena.

8. Prvostupanjski sud je odbacio kao nedopušten prigovor revidenta podnesen protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, Zemljišnoknjižni odjel u Trogiru broj Z-42038/18 od 16. siječnja 2020., kojim je dopušten upis spajanja zgrade bez zemljišta sagrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] u tijelu 10-om označenoj kao XIII. zk tijelo i zemljišta bez zgrade čest. zgr. [katastarska čestica], tako da sada glasi: čest. zgr. [katastarska čestica]-zgrada, te uknjižbu prava vlasništva čest. zgr. [katastarska čestica]-zgrada na ime Republike Hrvatske za cijelo, uz istovremeno brisanje društvenog vlasništva te Zavoda javne dobrotvornosti u Trogiru. Naime, prvostupanjski sud smatra (što je potvrđeno i drugostupanjskim rješenjem), da je prigovor VC nedopušten radi nedostatka pravnog interesa, budući da je on upisani vlasnik stana kao posebnog dijela zgrade sagrađene na kat. čest. [katastarska čestica] zgr. (KPU [broj poduloška], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), ali nije upisani zemljišnoknjižni vlasnik predmetne čest. zgr. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], te nije stranka u postupku Z-42038/18. Također, sudovi smatraju da plomba koja je upisana po prijedlogu VC radi povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora pod brojem Z-28571/2017 nesporno prije plombe pod brojem Z-42038/2018 upisane po prijedlogu predlagateljice Republike Hrvatske, nije od nikakvog utjecaja na vlasništvo VC na stanu kao posebnom dijelu zgrade, niti da je rješavanjem plombe Z-42038/2018 prije rješavanja plombe Z-28571/2017 došlo do povrede načela prvenstvenog reda.

8.1. Drugostupanjski sud je potvrdio prvostupanjsko rješenje, te je nadodao da je iz stanja zemljišnih knjiga vidljivo da u trenutku kada je prvostupanjski sud odlučivao o prigovoru VC u ovom predmetu, o njegovom prijedlogu za povezivanje zemljišnih knjiga je već bilo odlučeno iako to rješenje još nije postalo pravomoćno jer je on podnio žalbu. Polazeći od toga da pravomoćnost rješenja koja imaju raniji prvenstveni red nije preduvjet za rješavanje prijedloga za upis koji su zaprimljeni u kasnijem prvenstvenom redu, drugostupanjski sud je ocijenio da nije bilo zapreka rješavanju prijedloga za upis predlagateljice Republike Hrvatske, koji je zaprimljen u kasnijem prvenstvenom redu.

9. Odredbom čl. 95. st. 1. i st. 2. ZZK-a propisano je da se strankom u zemljišnoknjižnom postupku smatra prije svega osoba koja bi upisom u zemljišne knjige stekla, promijenila ili izgubila knjižno pravo te je ovlaštena podnijeti prijedlog koji ima značenje uknjižbe ili predbilježbe; kao i osoba koja ima pravni interes za provedbu zabilježbe ili je posebnim propisom ovlaštena podnijeti prijedlog za provedbu zabilježbe.

9.1. Odredbom čl. 120. st. 1. ZZK propisano je da se rješenje u zemljišnoknjižnom postupku dostavlja predlagatelju, odnosno njegovom punomoćniku, osobama na čijoj se nekretnini stječe knjižno pravo i čija se knjižna prava prenose, opterećuju, ograničavaju ili ukidaju, kao i osobi protiv koje je provedena zabilježba.

9.2. Nadalje, odredba čl. 123. st. 1. ZZK propisuje da su protiv rješenja u zemljišnoknjižnom postupku strankama dopušteni žalba i prigovor. Stavkom 4. istog članka propisano je da se u prigovoru i žalbi ne mogu iznositi nove činjenice niti prilagati nove isprave (osim u slučajevima iz čl. 109. st. 9. ZZK), te da sud odlučuje o prigovoru i o žalbi samo na temelju činjeničnog i pravnog stanja kakvo je bilo u trenutku kad je zemljišnoknjižni prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu.

9.3. Primjenom citiranih zakonskih odredaba valja zaključiti da se strankom u zemljišnoknjižnom postupku ima smatrati ne samo predlagatelj i protustranka, već i svaka ona osoba koja na konkretnoj nekretnini na koju se upis odnosi ima prava koja su upisana ili mogu biti predmet zemljišnoknjižnog upisa, ako bi se ta prava prenosila, opterećivala, ograničavala ili ukidala. Stoga sve te osobe imaju i pravo na izjavljivanje pravnih lijekova u smislu odredbe čl. 123. ZZK (tako i Rev 854/2018 od 11. veljače 2020.).

10. Slijedom navedenog, status stranke u zemljišnoknjižnom postupku ne pripada samo osobama koje na nekretnini na koju se upis odnosi imaju upisana prava, već i onim osobama koje imaju takva prava koja mogu biti predmet zemljišnoknjižnog upisa ako bi se ta prava prenosila, opterećivala, ograničavala ili ukidala.

11. U konkretnom slučaju, revident je osoba koja je upisana kao nositelj prava vlasništva stana kao posebnog dijela nekretnine u knjizi položenih ugovora, koja je podnijela prijedlog radi povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora, o kojem u trenutku donošenja rješenja broj Z-42038/18 od 16. siječnja 2020. na temelju kojeg je izvršena uknjižba prava vlasništva predlagateljice Republike Hrvatske, još nije bilo odlučeno. Pravo vlasništva posebnog dijela nekretnine upisano u knjizi položenih ugovora predstavlja takvo pravo koje može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa (koje se upisuje sukladno odredbama Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine (etažnog vlasništva)

- „Narodne novine“, broj 121/13, 61/18 i 63/19), koje će, nakon upisa u zemljišne knjige, biti neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine na kojoj je uspostavljeno etažno vlasništvo. Slijedom navedenog, revident osnovano prigovara da zemljišnoknjižni upisi koji se odnose na zemljište na kojem se nalazi zgrada u kojoj su stanovi upisani u knjizi položenih ugovora (u konkretnom slučaju, upis prava vlasništva predlagateljice Republike Hrvatske na čitavoj nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina]) imaju neposredan utjecaj na njegovo pravo vlasništva stana kao posebnog dijela, upisanog u knjizi položenih ugovora, te mu stoga pripada status stranke u zemljišnoknjižnom postupku u kojem se odlučuje u upisu prava vlasništva u odnosu na zemljište na kojem se zgrada nalazi smislu odredbe čl. 123. st. 1. ZZK i mogućnost podnošenja pravnog lijeka (što ujedno predstavlja odgovor na prvo postavljeno pitanje).

12. Glede drugog pitanja u reviziji, valja reći da već iz same odredbe čl. 123. st. 4. ZZK proizlazi da sud odlučuje o prigovoru i o žalbi na temelju činjeničnog i pravnog stanja kakvo je bilo u trenutku kad je zemljišnoknjižni prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu. Drugostupanjski sud je pri donošenju odluke o revidentovom prigovoru povrede načela prvenstvenog reda, pošavši od činjeničnog stanja kakvo je bilo u trenutku kada je prvostupanjski sud odlučivao o prigovoru revidenta protiv rješenja broj Z-42038/18 od 16. siječnja 2020. (u kojem trenutku je bila donesena nepravomoćna odluka o revidentovom prijedlogu za povezivanje zemljišne knjige i knjige položenih ugovora), nepravilno primijenio navedenu zakonsku odredbu.

13. Kako je dakle u postupku pred nižestupanjskim sudovima odbacivanjem prigovora revidenta kao nedopuštenog počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s odredbom čl. 358. st. 3. ZPP, na koju se odnosi pravno pitanje zbog kojega je revizija dopuštena, ovaj sud je ukinuo drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu te je u tom dijelu predmet vratio na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu (čl. 391. st. 7. ZPP).

14. U nastavku postupka prvostupanjski će sud otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju mu je ukazano ovom odlukom te će potom donijeti novo rješenje.

Zagreb, 11. rujna 2024.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Ante Perkušić