REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Gž-20/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Zvonimir Jelić, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika NK Slaven-Belupo, Koprivnica, M.P. Miškine 12, OIB: 41628312430, kojeg zastupa punomoćnik Davor Radić, odvjetniku u Splitu, radi poništaja pravorijeka Arbitražnog suda Hrvatskog Nogometnog saveza, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj P - 58/2017-7 od 20. siječnja 2021., u sjednici održanoj 11. rujna 2024.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Županijskog suda u Zagrebu broj P - 58/2017-7 od 20. siječnja 2021.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"I. Poništava se pravorijek Arbitražnog suda Hrvatskog nogometnog saveza od 5. listopada 2015. godine, broj: 09/13.
II. Poništava se ispravak pravorijeka Arbitražnog suda Hrvatskog nogometnog saveza od 16. listopada 2017. godine, broj: 09/13.
III. Predmet se vraća na ponovno odlučivanje Arbitražnom sudu Hrvatskog nogometnog saveza.
IV Nalaže se tuženiku NK Slaven-Belupo da tužitelju HŠ naknadi troškove postupka, u roku od 30 dana."
Odlukom o troškovima postupka obvezan je tužitelj naknaditi tuženiku 12.500,00 kuna.
2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je podnio žalbu navodeći da istu podnosi zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže Vrhovnom sudu Republike Hrvatske da žalbu prihvati kao osnovanu i preinači prvostupanjsku presudu na način kojim se tužbeni zahtjev u cijelosti prihvaća kao osnovan, a tuženik obveže na naknadu troškova postupka.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. U skladu s odredbom čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 79/19 - dalje: ZPP), ovaj sud ispitao je pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2. , 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava.
6. U donošenju pobijane presude nije učinjena niti jedna bitna povreda odredaba parničnog postupka na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Isto tako, suprotno žalbenim razlozima tužitelja, nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju u žalbi tužitelj ukazuje. To iz razloga što pobijana presuda nema nedostataka uslijed kojih se ne može ispitati, izreka presude nije nerazumljiva, niti pak proturječi sama sebi ili razlozima presude, razlozi presude su jasni i razumljivi, te ne postoji proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude i sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku.
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za poništaj pravorijeka Arbitražnog suda Hrvatskog nogometnog saveza broj 09/13 od 5. listopada 2015. godine, te ispravka pravorijeka Arbitražnog suda Hrvatskog nogometnog saveza broj 09/13 od 16. listopada 2017. godine.
8. Prema odredbi čl. 36. st. 2. Zakona o arbitraži ("Narodne novine" broj 88/01 – dalje ZA), pravorijek sud može poništiti sud samo ako stranka koja podnese tužbu dokaže: a) da ugovor o arbitraži nije uopće bio sklopljen ili da nije bio valjan, b) da stranka u postupku nije bila sposobna zaključiti ugovor o arbitraži i biti stranka u sporu ili da stranka nije bila uredno zastupana, c) da stranka koja je podnijela tužbu za poništaj pravorijeka nije bila uredno obaviještena o pokretanju arbitražnog postupka ili da joj je na drugi nezakonit način bilo onemogućeno raspravljanje pred arbitražnim sudom, d) da se pravorijek odnosi na spor koji nije predviđen arbitražnim ugovorom, ili koji nije obuhvaćen njegovim odredbama, ili da sadrži odluke o predmetima koji prekoračuju granice ugovora o arbitraži, s time da se, ako se odluka o predmetima koji su podvrgnuti arbitraži može odvojiti od onih koja joj nisu podvrgnuta, može poništiti samo onaj dio odluke u kome se nalaze odredbe koje se odnose na predmete koji nisu bili podvrgnuti arbitraži, e) da sastav arbitražnog suda ili arbitražni postupak nisu bili u skladu s odredbama ZA ili dopuštenim sporazumom stranaka, a to je moglo utjecati na sadržaj pravorijeka, te f) da pravorijek nije obrazložen ili potpisan u smislu odredaba ZA, ili ako sud nađe, i kad se stranka nije pozvala na taj razlog: a) da predmet spora nije arbitrabilan prema zakonima Republike Hrvatske, te b) da je pravorijek u suprotnosti s javnim poretkom Republike Hrvatske.
9. Tužitelj tvrdi da je pravorijek u suprotnosti s javnim poretkom Republike Hrvatske, čime ukazuje na razlog za poništaj pravorijeka predviđen odredbom čl. 36. st. 2. t. 2.b ZA. Pri tom tužitelj ističe da je Arbitražni sud odbio tužbeni zahtjev iz razloga što tužitelj nije iskoristio pravo prigovora na objavljeni raskid ugovora kako je to propisano odredbama Pravilnika o registraciji klubova i igrača HNS-a, čime je prema navodima tužbe pogrešno primijenio materijalno pravo, jer činjenica da tužitelj nije prigovorio na objavljeni raskid ugovora ne može utjecati na njegovo pravo da potražuje naknadu od tuženika radi jednostranog raskida ugovora bez opravdanog razloga.
10. Prvostupanjskom presudom odbijen je zahtjev tužitelja jer pravorijek čije se poništenje traži nije u suprotnosti s javnim poretkom iz razloga koje tužitelj navodi u tužbi.
11. Prema shvaćanju ovog suda pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da pravorijek čije se poništenje traži nije u suprotnosti s javnim poretkom u smislu odredbe čl. 36. st. 2. t. 2.b ZA. Naime, prema shvaćanju ovog suda iznijetom u odluci broj Gž – 6/17-2 od 29. ožujka 2017., pojam javnog poretka označava temeljna prava i načela na kojima počiva sustav Republike Hrvatske, a intenzitet povrede javnog poretka prosuđuje sud u postupku poništaja pravorijeka cijeneći okolnosti konkretnog predmeta. Okolnosti koje je tužitelj naveo u tužbi, a to je da je pravorijek protivan odredbama Zakona o obveznim odnosima, Pravilniku o registraciji klubova i igrača HNS-a, te Pravilniku o statusu i transferima igrača, nije razlog iz kojeg bi se moglo zaključiti da je pravorijek u suprotnosti s javnim poretkom Republike Hrvatske. Pri tom pravilno prvostupanjski sud navodi kako je javni poredak izraz za osnovna načela društvenog i političkog poretka koja država ostvaruje uvijek i beziznimno, a koja načela se ne štite propisima prisilnog prava, već je riječ o onim propisima kojima se osiguravaju temeljne pravne vrijednosti (socijalne, moralne i ekonomske) javnog poretka jedne zemlje - Republike Hrvatske, kojima ona štiti svoj pravni poredak od svakog ponašanja uključujući i primjenu stranog prava protivno tim načelima. Zbog toga je za ocjenu navedene pretpostavke relevantno samo to vrijeđaju li se pravorijekom osnovna načela domaćeg pravnog poretka, a ne jesu li pravilno primijenjene zakonske odredbe prisilne naravi, odnosno jesu li zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja pogrešno primijenjene odredbe materijalnog prava, jer se iz tih razloga arbitražni pravorijek ne može pobijati.
12. Slijedom navedenog, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da nisu ispunjene pretpostavke za poništaj pravorijeka navedene u tužbi, pa nije ostvaren žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava. Isto tako, nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja pred prvostupanjskim sudom koje se žalbom u relevantnom dijelu koji se odnosi na pobijanu presudu, izvan načelno, preciznije i ne osporava. U tom smislu, prema razlozima na kojima se pobijana odluka temelji, nisu osnovani niti žalbeni navodi tužitelja da su mu pobijanom presudom povrijeđena Ustavom zajamčena temeljna prava na pravično suđenje i pravo vlasništva.
13. Kako nisu ostvareni istaknuti žalbeni razlozi, kao ni oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP, odlučiti kao u izreci.
Zagreb, 11. rujna 2024.
Predsjednica vijeća
Renata Šantek
