Poslovni broj: Usž-2007/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja tog suda Mire Kovačić, predsjednice vijeća, Radmile Bolanča Vuković i Snježane Horvat- Paliska, članica vijeća te sudske savjetnice Jelene Maltar Benjak, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Z. N. iz D., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Z., radi naknade za tjelesno oštećenje, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: UsI-1649/2023- 11 od 23. travnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 11. rujna 2024.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: UsI-1649/2023-11 od 23. travnja 2024.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II 141-06/23-01/03005924252, URBROJ: 341-99-05/3-23-3052 od 3. kolovoza 2023.
2. Rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u B., KLASA: UP/I 141-06/22- 01/03005924252, URBROJ: 341-02-05/3-22-10340 od 16. svibnja 2023. kojim je tužitelju utvrđeno postojanje tjelesnog oštećenja od 80% i odbijen je tužiteljev zahtjev za priznavanje prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja.
3. Tužitelj pobija prvostupanjsku presudu zbog svih zakonom propisanih razloga. Ističe da je prvostupanjski sud propustio pravilno utvrditi činjenično stanje jer nije proveo sudsko-medicinsko vještačenje te nije uzeo u obzir medicinsku dokumentaciju. Smatra da je u upravnom postupku pogrešno utvrđeno da bolesti i ozljede donjih ekstremiteta ne uzrokuju tjelesno oštećenje. Navodi da je tijekom radnog vijeka obavljao teške fizičke radove u građevini i poljoprivredi te je tjelesno oštećenje posljedica profesionalnih bolesti. Iz sadržaja žalbe proizlazi da predlaže poništiti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
4. Tuženik je u odgovoru na žalbu istaknuo da tužitelj tijekom trajanja upravnog spora nije predložio provođenje sudsko-medicinskog vještačenja. Predlaže odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući osporavanu presudu i postupak koji joj je prethodio u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno članku 73. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 29/17. i 110/21.; dalje: ZUS), Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda pobija, kao ni razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Upravni postupak koji je prethodio ovom upravnom sporu pokrenut je zahtjevom tužitelja za priznavanje prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja od 7. listopada 2022. Tijekom postupka provedeno je vještačenje po ovlaštenom vijeću vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda u B. od 22. ožujka 2023. kojim je ocijenjeno da kod tužitelja postoji tjelesno oštećenje od 80% s osnove psihičkih bolesti i oštećenja središnjeg živčanog sustava, razina 3., prema odjeljku V, točki 1. c, Liste tjelesnih oštećenja organizma koja je sastavni dio Uredbe o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, 61/17., 56/18., 16/22.), i članku 61. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, 157/13., 151/14., 33/15., 93/15.,120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.; dalje: Zakon). U povodu žalbe tužitelja pribavljen je nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Sektora za vještačenje, Središnjeg ureda od 20. srpnja 2023. kojim je potvrđena ocjena prvostupanjskog tijela vještačenja o utvrđenom tjelesnom oštećenju tužitelja od 80%, od čega se na donje ekstremitete odnosi 0 %. Utvrđeno je i da tužitelj nije priložio uvjerenje o profesionalnoj bolesti kojim bi potkrijepio navode da su tjelesna oštećenja, uzrokovana deformacijama kralježnice i napuknućima kosti koljena, posljedica profesionalne bolesti. Rješenje tuženika je doneseno na temelju nalaza i mišljenja od 20. srpnja 2023.
8. Prvostupanjski sud je utvrdio odlučne činjenice na temelju rezultata medicinskog vještačenja provedenog u upravnom postupku i isprava priloženih tijekom spora te je na pravilno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo, članak 61. stavke 1. i 2. Zakona.
9. Člankom 61. stavkom 1. Zakona propisano je da tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, značajnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzrokuje smanjenje ili gubitak radne sposobnosti osiguranika. Stavkom 2. istog članka određeno je da pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojega tjelesno oštećenje od najmanje 30% nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
10. Za priznavanje prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja podnositelj zahtjeva mora kumulativno ispuniti uvjete iz članka 61. stavaka 1. i 2. Zakona, odnosno kod osiguranika mora nastati gubitak, značajnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, gubitak, značajnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela mora uzrokovati tjelesno oštećenje od najmanje 30% i mora biti posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
11. Budući da tužitelj tijekom upravnog postupka i upravnog spora nije dostavio valjan dokaz da je obolio od profesionalne bolesti ili da je pretrpio ozljedu na radu, koja činjenica se utvrđuje u posebnom upravnom postupku, pravilno je odbijen tužiteljev zahtjev za priznavanje prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja.
12. Uvidom u spis ovaj Sud je utvrdio da tijekom trajanja upravnog spora tužitelj nije predlagao provođenje sudsko-medicinskog vještačenja pa stoga prvostupanjski sud nije ni mogao odlučiti o provođenju tog dokaza.
13. Slijedom navedenog, Sud žalbene navode tužitelja smatra neosnovanima i bez utjecaja na drugačije rješavanje upravne stvari. Prvostupanjski sud je na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, a uzimajući u obzir činjenice utvrđene u upravnom postupku, utvrdio da su osporeno i prvostupanjsko rješenje doneseni u pravilno provedenom upravnom postupku te na temelju potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu materijalnog prava. U obrazloženju presude izložio je sve bitne činjenice koje proizlaze iz provedenih dokaza u upravnom postupku te je, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje i relevantne propise, naveo valjane razloge zbog kojih je odbio tužbeni zahtjev, odgovorivši pritom na sve tužbene navode. Time je sud postupio u skladu s člankom 60. stavkom 4. ZUS-a.
14. Budući da ovaj Sud nije utvrdio postojanje žalbenih razloga, kao ni razloga na koje pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 74. stavka 1. ZUS-a odbijena je žalba tužitelja i potvrđena prvostupanjska presuda.
U Zagrebu 11. rujna 2024.
Predsjednica vijeća
Mira Kovačić, v.r.
