REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Broj: 8. Pp-4047/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Vesni Bestić, uz sudjelovanje Marine Ulamec kao zapisničarke, odlučujući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika S. B., radi djela prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine", broj 5/90., 30/90., 47/19., 29/94.,114/22. i 47/23.), a povodom optužnog prijedloga PUZ-a, II. policijske postaje Zagreb, Klasa: 211-07/24-5/7048, Urbroj: 511-19-28-24-1 od 17. ožujka 2024., nakon glavne javne rasprave završene dana 11. rujna 2024. godine, u odsutnosti uredno pozvanih okrivljenika i tužitelja, objavio je i

p r e s u d i o  j e

I)

Okrivljenik: S. B., sin M. i M., rođen …. u M., BiH, OIB …, ekonomist, osuđivan, s prebivalištem u Z., S. c. …

k r i v  j e

što je:

dana 13. ožujka 2023. u 15,00 sati, u KBC S. M. u V. c. … u Z., prilikom zakazane posjete, ponašao se na naročito drzak i nepristojan način prema službenom osoblju odjela Zavoda za neurologiju, nedonoščad i intenzivno liječenje novorođenčadi, E. P. B. i N. Š. te je prilikom informativnog razgovora sa doktoricom E. P. B. vikao na sav glas: "šta me briga, ne zanimaju me vaši osjećaji, vi svi lažete i dajete netočne informacije, ja sam tu radi djece!", usto se povremeno unoseći doktorici u lice, da bi potom, a kada su ga ostali djelatnici odjela pokušali smiriti nastavio vikati: "vi ste nesposobni, vi ste nestručni, vi ste mi ubili oca!" i druge pogrdne riječi, prilikom čega je konstantno nekontrolirano mahao rukama pokazujući znakove agresije, da bi potom, dok je doktorica E. P. B. bila okrenuta leđima, zaletio se prema njoj galameći na sav glas, radi čega je doktorica N. Š. upalila mobitel kako bi snimila događaj odnosno mogući fizički napad na doktoricu E. P. B., na što je okrivljenik krenuo prema njoj vičući: "Nemaš me pravo snimati, prestani snimat!" te svojim dvjema rukama primio njezin mobitel kojeg je držala objema rukama i navlačio ga, iščupao joj je mobitel iz ruke i naguravao ju je sve na zgražanje ostalih djelatnika bolnice

dakle, na javnom mjestu ponašao se na naročito drzak i nepristojan način, vrijeđajući građane i narušavajući njihov mir,

čime je počinio prekršaj opisan i kažnjiv člankom 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine", broj 5/90., 30/90., 47/19., 29/94.,114/22. i 47/23.)

pa mu se temeljem citirane zakonske odredbe, a uz primjenu članka 37. stavka 2. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), izriče

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 350,00 EUR (tristopedeset eura).

Temeljem odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku 1 (jednog) mjeseca po pravomoćnosti ove presude, a ukoliko u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Novčanu kaznu ili dvotrećinsku novčanu kaznu okrivljenik je obvezan platiti u korist Državnog proračuna odabirući odgovarajuću od priloženih uplatnica, a u protivnom će se postupiti po odredbama članka 34. PZ-a.

II) Temeljem odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 EUR (sto eura) u korist Državnog proračuna prema priloženoj uplatnici, u roku 1 (jednog) mjeseca po pravomoćnosti ove presude jer će se, u protivnom, postupiti po odredbama članka 152. stavka 4. i 11. PZ-a.

Obrazloženje

1. PU zagrebačka, II. policijska postaja Zagreb, pod Klasom: 211-07/24- 5/7048, Urbroj: 511-19-28-24-1 od 17. ožujka 2024., podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika, a zbog djela prekršaja iz članka 13. i članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanih u izreci ove presude, a koja je Sud, nakon provedenog postupka, pravno označio kao jedno djelo prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

2. Braneći se u pisanoj obrani okrivljenik je priznao krivnju. Ukratko je opisao tijek događaja i što se sve zbivalo u danima koji su mu prethodili, navodeći i opisujući pojedinačne situacije, a koje su ga potaknule da postupi na način opisan u optužnom aktu. Naveo je da je svjestan da njegovo ponašanje nije način za rješavanje nesuglasica, ali u tom trenutku na pameti mu je bila samo dobrobit djece bez obzira na način i cijenu. Izrazio je žaljenje zbog svih koje je povrijedio, i što je uopće došlo do ovog incidenta, a s obzirom na razvoj događaja, siguran je da na ovaj način nikada više ne bi rješavao bilo kakav konflikt. Zamolio je Sud da prilikom odmjeravanja kazne istu maksimalno ublaži jer situacija u kojoj je prekršaj počinjen nije bila uobičajena, svakodnevna, već se radilo o stvarno traumatičnom životnom trenutku koji je prolazio s velikom dozom straha za novorođene blizance.

3. Nakon provedenog prekršajnog postupka, a temeljem izričitog i okolnosnog priznanja okrivljenika kojeg je Sud ocijenio sukladnim dokazima u spisu, nedvojbeno je utvrđeno da je okrivljenik doista počinio djelo prekršaja na način i pod uvjetima kako je to navedeno u izreci presude te da je prekršajno odgovoran, pa ga je za počinjeno djelo valjalo proglasiti krivim i, nakon izvršenog uvida u izvadak iz prekršajne evidencije, sankcionirati.

4. Odlučujući o vrsti i mjeri prekršajne sankcije, Sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da ista bude lakša ili teža za okrivljenika, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, njegovo ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost osobnih i društvenih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja.

5. Kao olakotno Sud je okrivljeniku cijenio priznanje djela, životnu situaciju u kojoj se nalazi i prekršajnu neosuđivanost zbog istovrsnih djela, dok mu od otegotnih okolnosti nije našao ništa.

6. Cijeneći sve okolnosti koje se tiču prekršaja i počinitelja, Sud je okrivljeniku primijenio institut ublažavanja kazne i izrekao mu novčanu kaznu u označenom iznosu, smatrajući da će se i tako ublaženom kaznom u potpunosti postići svrha kažnjavanja, kako u smislu specijalne prevencije u odnosu na okrivljenika od kojega se očekuje da se ubuduće kloni i suzdržava od protupravnih načina ponašanja, tako i u smislu opće prevencije, djelujući na druge glede zauzimanja negativnog stava u odnosu na društveno nepoželjna i neprihvatljiva ponašanja. Međutim, Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenika primijenio i odredbu članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona na način da mu je omogućio da plaćanjem dviju trećina izrečene novčane kazne ista bude smatrana plaćenom u cijelosti. Izrečena novčana kazna izraz je društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, a njome se utječe na svijest građana o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti sankcioniranja njihovih počinitelja.

7. Odluka o trošku temelji se na citiranim zakonskim odredbama; paušalni iznos odmjeren je prema trajanju i složenosti postupka.

U Zagrebu 11. rujna 2024.

zapisničarka

sutkinja

Marina Ulamec

Vesna Bestić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude dopuštena je žalba zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama i troškovima postupka u roku 8 (osam) dana od primitka presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu na adresu Zagreb, Av. Dubrovnik 8, u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni sud.

Dostavna naredba:

1. Okrivljenik S. B., S. c. …, Z.

2. Branitelj OD P. i p. d.o.o., T. h. b. z. …, S.

3. Tužitelj II. policijska postaja Zagreb

4. Pismohrana, ovdje.