REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-8080/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić članica vijeća, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika-specijalista zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. P. V., zbog prekršaja iz čl. 54. st. 3. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga („Narodne novine“, broj 107/01., 87/02., 163/03., 141/04., 40/07., 149/09., 84/11., 80/13. i 39/19.), odlučujući o žalbi okr. P. V., podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Crikvenici od 4. srpnja 2023., broj Pp-265/2021, u sjednici vijeća održanoj 11. rujna 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba okr. P. V. i potvrđuje prvostupanjska presuda.

II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3. c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okr. P. V. je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 50,00 eura (pedeset eura), u roku 15 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Crikvenici od 4. srpnja 2023., broj Pp-265/2021 proglašen je krivim okr. P. V., da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 54. st. 3. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, za koji mu je izrečena novčana kazna 663,61 eura/4.999,97 kuna, koju je dužan platiti u roku 3 mjeseca od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne.

1.1. Na temelju čl. 64. st. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga od okrivljenika je oduzeta jedna bijela PVC vrećica sa sadržajem droge konoplja u ukupnoj težini 0,45 grama, prema potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta od 23. prosinca 2020., broj xxxxx.

1.2. Istom presudom okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u ukupnom iznosu 53,09 eura/400,01 kuna.

2. Protiv te presude okr. P. V. po branitelju odvjetniku S. M. podnio je žalbu zbog svih žalbenih razloga, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenik oslobodi optužbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i 10. toga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog, te nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

5. U odnosu na bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka žalbom se prepisuje zakonska odredba čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, bez navođenja ikakvih konkretnih okolnosti i razloga u čemu bi se ta povreda sastojala, pa se ova žalbena tvrdnja niti nije mogla ispitati i ovaj sud je smatra paušalno iznesenom, a time i neosnovanom.

6. U odnosu na nepotpuno i pogrešno utvrđeno činjenično stanje žalitelj navodi da postupak nije proveden na zakonit način, da je sve navedeno u t. 4. do 5.3. obrazloženja trebalo biti izdvojeno iz predmeta, da saslušanju svjedoka nije bio prisutan odvjetnik okrivljenika, sumnjiva supstanca nije oduzeta na zakonit način, službene bilješke su trebale biti izdvojene iz spisa, trebalo je ispitati i druge svjedoke koji su navedenog dana bile u društvu okrivljenika, a sve radi potpunog utvrđenja činjeničnog stanja.

7. Iz ovakvog sadržaja žalbe proizlazi da se žalbom ističe bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, odnosno da se presuda temelji na nezakonitim dokazima.

8. Neosnovano se ističe paušalnim navodom žalbe da „to što se navodi u t. 4. do t. 5.3. je trebalo biti izdvojeno iz predmeta“. Naime, u dijelu obrazloženja presude od t. 4. do t. 4. 7. prvostupanjski sud navodi materijalne i personalne dokaze koji su izvedeni tijekom dokaznog postupka i činjenice koje su tim dokazima utvrđene. Radi se o zakonitim dokazima, na kojima se može temeljiti sudska odluka i nema zakonskih razloga za izdvajanjem tih dokaza iz spisa, a u žalbi se niti ne navode nikakvi razlozi zašto je „to što se navodi u t. 4. do 5.3. trebalo biti izdvojeno iz predmeta“. Nadalje, u t. 5. do t. 5.3. obrazloženja prvostupanjski sud citira zakonske odredbe Zakona o suzbijanju zlouporabe droga i propisa koji se primjenjuje na djelo okrivljenika, slijedom čega su bespredmetni navodi žalbe da je „to“ trebalo izdvojiti iz spisa.

9. Posebno se žalbom ističe da su službene bilješke trebale biti izdvojene iz spisa, međutim, pravilno je prvostupanjski sud službenu bilješku koristio kao dokaz u postupku, u smislu čl. 158. st. 5 Prekršajnog zakona, kojim je propisano da se službena bilješka može koristiti kao dokaz u postupku ako je ovlaštena službena osoba tijela državne uprave u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora neposredno opažala radnju počinjenja prekršaja i o tome sačinila službenu bilješku, a u službenoj bilješci od 23. prosinca 2020. upravo su navedene činjenice koje su policijski službenici kritične prigode utvrdili neposrednim opažanjem.

10. Slijedom navedenog, neosnovano se ističe žalbom da se presuda temelji na nezakonitim dokazima.

11. Nadalje, iz sadržaja žalbe da „kod saslušanja svjedoka nije bio prisutan branitelj“ proizlazi da se žalbom ističe bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. u vezi čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona.

11.1. Policijski službenici A. M. i M. A. ispitani su u svojstvu svjedoka na glavnoj raspravi 29. lipnja 2023. Poziv za tu glavnu raspravu okrivljenik i branitelj su uredno primili, a branitelj je podneskom ispričao svoj nedolazak zbog poslovnog puta te predložio izvođenje dokaza ispitivanjem svjedoka-službenika policije koji su sastavili službene bilješke. U smislu čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona, ako na glavnu raspravu nisu došle uredno pozvane stranke i drugi uredno pozvani sudionici u postupku, glavna se rasprava može održati i donijeti presuda. Budući je branitelj okrivljenika uredno pozvan na raspravu 29. lipnja 2023., a pozivu se nije odazvao, zakonito je sud proveo raspravu u njegovoj odsutnosti i ispitao policijske službenike, a čije ispitivanje je predložio i sam branitelj u podnesku kojim ispričava svoj nedolazak na glavnu raspravu.

11.2. Na opisani način, prvostupanjski sud na glavnoj raspravi nije povrijedio pravo obrane okrivljenika te nije ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. u vezi čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona, na koju se sadržajno ukazuje žalbom.

12. U odnosu na nepotpuno i pogrešno utvrđeno činjenično stanje, suprotno navodima žalbe, prvostupanjski sud je, po ocjeni ovog suda, potpuno i pravilno utvrdio postojanje svih odlučnih činjenica.

12.1. Iz presude prvostupanjskog suda razvidno je koje dokaze je taj sud proveo i na kojim dokazima temelji svoje utvrđenje da je okrivljenik počinio prekršajno djelo koje mu je stavljeno na teret. Analizirajući sve provedene dokaze, te činjenice o kojima ovisi opstojnost prekršajnog djela, prvostupanjski sud je za svoja utvrđenja i stajališta dao valjane pravne razloge. Koristeći kao dokaz službenu bilješku, povezujući je sa iskazima ispitanih svjedoka službenika policije A. M. i M. A. i ostalim materijalnim dokazima u spisu, prvostupanjski je sud utvrdio sve sporne činjenice na koje okrivljenik ukazuje žalbom, pa je žalbene navode nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja trebalo odbiti kao neosnovane. I po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, dokaz ispitivanjem osoba koje su bile u društvu okrivljenika je nepotreban, jer je činjenično stanje u dostatnoj mjeri utvrđeno do sada provedenim dokazima i njegovim izvođenjem ne bi se promijenilo utvrđeno činjenično stanje budući su sve odlučne činjenice u dovoljnoj mjeri razjašnjenje i utvrđene.

12.2. Cijeneći materijalne dokaze izvedene u postupku, kvalitetu iskaza svjedoka policijskih službenika, potkrijepljenu s materijalnim dokazom-službena zabilješka u vezi pronalaska sasušene biljne materije i rezultat toksikološkog vještačenja tvari dostavljene na ime P. V., kojim je utvrđeno da je biljna materija (dio cvjetnog vrha) mase 0,43 g, mase ostalo 0,36 g, konoplja koja sadrži više od 0,3 % THC-a i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda čine dovoljnu osnovu za neprijeporno utvrđenje krivnje okr. P. V. za terećeni prekršaj. Iz navedenih razloga prvostupanjski je sud na osnovu personalnih i materijalnih dokaza koji su izvedeni u postupku pravilno utvrdio činjenično stanje na koje je pravilno primijenio materijalno pravo. Razloge prvostupanjske odluke u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, pa kako okrivljenik u žalbi nije naveo nikakve nove, niti uvjerljive razloge u smislu čl. 193. st. 5. Prekršajnog zakona, kojima bi potkrijepio svoje osporavanje odgovornosti za prekršaj koji mu se pobijanom presudom stavlja na teret, nije doveo u sumnju pravilnost i zakonitost odluke prvostupanjskog suda.

13. U odnosu na žalbene navode da sumnjiva supstanca nije od okrivljenika oduzeta na zakonit način, ističe se okrivljenik tijekom prvostupanjskog postupka nije isticao navedenu činjenicu, uslijed čega se navedeni žalbeni navod, u smislu odredbe čl. 193. st. 5. Prekršajnog zakona, istaknut tek sada u žalbi, ukazuje zakašnjelim. Naime, u smislu navedene zakonske odredbe, u žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi samo ako te činjenice i dokazi nisu postojali u vrijeme prvostupanjskog postupka ili ako podnositelj žalbe za njih nije znao.

14. Okrivljenik se nije posebno žalio zbog izrečene novčane kazne, no kako žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede materijalnog prekršajnog prava podnesena u korist okrivljenika sadrži u sebi i žalbu odluke o prekršajnopravnoj sankciji, ovaj sud je na temelju čl. 202. st. 5. Prekršajnog zakona ispitao pobijanu presudu i u odnosu na izrečenu novčanu kaznu, te nalazi da je okrivljeniku za počinjeni prekršaj izrečena primjerena novčana kazna, koja nije previsoka.

14.1. Naime, za navedeni prekršaj propisana je novčana kazna od 5.000,00 do 20.000,00 kuna ili kazna zatvora do 90 dana, a prvostupanjski je sud, iako je na strani okrivljenika utvrdio otegotne okolnosti, izrekao novčanu kaznu u visini posebnog minimuma novčane kazne (izraženu u eurima prema fiksnom tečaju valute 7,53450). Okrivljeniku je, dakle, izrečena blaža vrsta propisane kazne i to u propisanom posebnom minimumu te ovaj sud smatra da će se kažnjavanjem okrivljenika izrečenom novčanom kaznom postići svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona.

15. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3. c Prekršajnog zakona, koji propisuje da se troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalna je svota, sukladno čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/03.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (izraženo u eurima prema fiksnom tečaju valute), a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika. Okrivljenik je mlada osoba, u spisu nema podataka da bi bio nesposoban za rad te ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka 50,00 eura neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenika.

16. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 11. rujna 2024.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Robert Završki, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Crikvenici u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.