Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž Ob-132/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, po sucu Kseniji Dimec, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice N. Š., OIB: ..., iz Z., protiv protustranke HZMO, OIB: ..., Z., radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, rješavajući žalbu protustranke izjavljenu protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1 Ob-431/2024-11 od 13. lipnja 2023., dana 11. rujna 2024.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba protustranke, preinačuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br. R1 Ob-431/2024-11 od 13. lipnja 2024. i rješava:

Odbija se prijedlog predlagateljice da se utvrdi da je između nje i pok. B. V. postojala izvanbračna zajednica do njegove smrti 4. veljače 2024.

Obrazloženje

1. Citiranim rješenjem utvrđeno je da je između predlagateljice i pok. B.

V. postojala izvanbračna zajednica do njegove smrti.

2. Protiv citiranog rješenja žali se protustranka pozivajući na sve žalbene razloge iz članka 353. stavak 1. u vezi članka 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP), uz prijedlog da se rješenje ukine.

3. U odgovoru na žalbu predlagateljica osporava žalbene navode, predlažući da se žalba protustranke odbije kao neosnovana.

4. Žalba je osnovana.

5. U obrazloženju pobijanog rješenja prvostupanjski sud utvrđuje da su predlagateljica i B. V. bili u izvanbračnoj zajednici koja je neprekinuto trajala duže od tri godine, da su cijelo vrijeme živjeli u zajedničkom kućanstvu kao bračni drugovi i da je među njima postojala ekonomska i emotivna zajednica.

6. Osnovani su žalbeni navodi protustranke da prvostupanjski sud nije pravilno primijenio materijalno pravo odlučujući o prijedlogu predlagateljice.

7. Naime, prema odredbi čl. 22. st. 3. ZMO, pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ZMO smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku. Prema shvaćanju ovog suda, iz te odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, HZMO bio pasivno legitimiran. Jednako tako, prema odredbi čl. 436. Obiteljskog Zakona („Narodne novine“ br. 103/15, dalje ObZ), kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, jasno je da stranka ne može biti HZMO jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranka stječe utvrđuju u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla. Dakle, radi se sporu između fizičkih osoba, a u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima HZMO. Kako, dakle, protustranka nije pasivno legitimirana, valjalo je preinačiti prvostupanjsko rješenje i odbiti prijedlog. Napominje se da je takav stav zauzeo i Vrhovni sud Republike Hrvatske (Rev-1639/2018).

8. Slijedom navedenog, pozivom na odredbu čl. 380. toč. 3. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci 11. rujna 2024.

Sudac

Ksenija Dimec, v.r.