REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3660/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila, člana vijeća i suca izvjestitelja, Darka Milkovića, Dragana Katića i mr.sc. Senije Ledić, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. M., OIB ..., iz S., ..., kojeg zastupa punomoćnik I. M., odvjetnik u Z., ..., protiv tuženika J. P., OIB ..., iz S., ..., kojeg zastupa punomoćnica D. H., odvjetnica u Z., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-4108/2022-3 od 19. travnja 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu broj Pn-454/2019 od 24. kolovoza 2022., u sjednici održanoj 10. rujna 2024.,
r i j e š i o j e:
Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije temeljen na odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP.
Obrazloženje
1. Predlagatelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-4108/2022-3 od 19. travnja 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu broj Pn-454/2019 od 24. kolovoza 2022.
2. Predlagatelj prijedlog podnosi na temelju čl. 385.a st. 2. ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) te u prijedlogu za dopuštenje revizije ističe da je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zaštićeno čl. 29. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014 - dalje: Ustav) i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
3. Prijedlog podnesen na temelju čl. 385.a st. 2. ZPP svodi se na navode da su počinjene osobito teške povrede odredaba parničnog postupka što je dovelo do povrede prava tužitelja na pošteno suđenje zajamčeno čl. 29. Ustava i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i da je tužitelju bilo onemogućeno raspravljanje pred sudom odnosno pravo na pristup sudu.
4. U vezi navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaknuti da čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: Konvencija) i čl. 29. st. 1. Ustava RH sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
5. Ovaj sud je ocijenio da je u postupku pred nižim sudovima tužitelju bilo omogućeno da se izjasni o svojim zahtjevima i navodima, iznese činjenice i predloži dokaze te ravnopravno sudjeluje u postupku. U pobijanoj presudi sud je odgovorio na sve odlučujuće navode. Pobijana presuda je detaljno obrazložena i ne može se smatrati arbitrarnom ili očito nerazumnom. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužitelj nije imao pravično suđenje odnosno da je počinjena osobito teška povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.
6. Slijedom iznesenog predlagatelj nije učinio vjerojatnim da je u postupku pred nižim sudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje.
7. Stoga nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st.
2. ZPP i dopuštenje revizije i valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP riješiti kao izreci ovog rješenja.
Zagreb, 10. rujna 2024.
Predsjednica vijeća
Marina Paulić, v.r.
