REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZLATARU
STALNA SLUŽBA U ZABOKU
Matije Gupca 22, Zabok
Pp-1430/2022-18
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zlataru, Stalna službe u Zaboku, po sutkinji Mariji Bračun, uz sudjelovanje Kristine Folnović Režek kao zapisničarke, rješavajući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika 1. HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., kao pravne osobe i 2. VP, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, državljanina RH, radi prekršajnih djela iz članka 228.st.1. i 2. toč.15. i članka 228.st.1.toč.18. i st.2. Zakona o radu (NN 93/14, 127/1, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23) povodom Optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Ispostava u Krapini, broj: Klasa:116-02/22- 01/3196, Urbroj:443-02-04-16-22-7 od 21.7.2022., nakon glavne rasprave provedene javno i dovršene dana 10. rujna 2024. u prisutnosti predstavnika 1. okr. pravne osobe i 2. okr. odgovorne osobe, a u odsutnosti punomoćnika ovl. tužitelja, te Presude javno objavljene istog dana, u odsutnosti predstavnika 1. okr. pravne osobe i 2. okr., te punomoćnika ovl. tužitelja,
p r e s u d i o j e
I. Okrivljena:
1. Tvrtka: HŽ Infrastruktura d.o.o., zastupana po predstavniku: HP, sa sjedištem u [adresa], Predmet poslovanja: upravljanje željezničkom Infrastrukturom i organiziranje i reguliranje željezničkog prijevoza, broj žiro-računa : [broj bankovnog računa] PBZ, MBS:080590485, OIB: 39901919995, broj zaposlenih:5.500, osuđivana, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak,
k r i v a j e
što nije:
1) kao poslodavac, radniku ČP, [adresa], zaposlenom na radnom mjestu skretničara u org. Jedinici Željeznički kolodvor
P p -
1 4
3 0 /
0 2
2 -
1 8
Zabok, omogućila korištenje godišnjeg odmora za 2020. tijekom kalendarske godine najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, a niti su se radnik i poslodavac drugačije dogovorili, radnik je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna, odnosno u trajanju od 29 radnih dana, s obzirom da radnik RP tijekom kalendarske 2020. nije koristio godišnji odmor iz 2020.,
dakle, kao poslodavac, radniku nije omogućio korištenje godišnjeg odmora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, a radnik i poslodavac se nisu drukčije dogovorili, a radnik je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna,
čime je počinila prekršaj iz čl. 83. Zakona o radu, kažnjivo po čl. 228.st.1. toč. 18. istog Zakona,
2) kao poslodavac radniku ČP, [adresa], zaposlenom na radnom mjestu skretničara u org. Jedinici Željeznički kolodvor Zabok, omogućio korištenje neiskorištenog dijela godišnjeg odmora za 2020. (korištenje kojeg im poslodavac nije omogućio tijekom kalendarske 2020.) najkasnije do 30.6.2021. s obzirom da je radnik RP za 2020. ostvario pravo na korištenje godišnjeg odmora u trajanju od 29 radnih dana, a iskoristio je samo 14 radnih dana i to u razdoblju od 15.2. -26.2.2021. – 10 radnih dana i u razdoblju od 24.6.-30.6.2021. – 4 radna dana,
dakle, kao poslodavac, radniku nije omogućio korištenje godišnjeg odmora u preostalom trajanju prenošenjem i korištenjem najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine,
čime je počinila prekršaj iz čl. 84.st.1. i 3. Zakona o radu, kažnjivo po čl. 228.st.1. toč. 18. istog Zakona,
II. pa joj se na temelju citiranih propisa, uz primjenu odredbe članka 60.st.3. i 4. Prekršajnog zakona
u t v r đ u j e
okr. pravna osoba HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o.,
novčana kazna
za djelo pod 1) u iznosu od 4.110,00 eura,
za djelo pod 2) u iznosu od 4.110,00 eura,
P p -
1 4
3 0 /
0 2
2 -
1 8
te uz primjenu članka 39. st. 1. t.2. Prekršajnog zakona
i z r i č e
okr. pravna osoba HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o.,
ukupna novčana kazna u iznosu od 8.220,00 (osam tisuća dvjesto dvadeset) eura.
III. Na temelju odredbe čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) okrivljena pravna osoba HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 90 dana po pravomoćnosti ove presude. Ukoliko novčana kazna u navedenom roku ne bude naplaćena u cijelosti ili djelomično, primijenit će se odredbe čl. 34. Prekršajnog zakona.
IV. Temeljem čl. 152.st. 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je okrivljena pravna osobna u cjelini platila novčanu kaznu ako plati dvije trećine izrečene novčane kazne, odnosno 5.480,00 eura, u određenom joj roku.
V. Ukoliko okrivljena pravna osoba novčanu kaznu ne plati u određenom joj roku, u iznosima obroka od dvije trećine izrečene novčane kazne, izrečena novčana kazna u cijelom iznosu će se u smislu odredbe čl. 34.st.1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno, a ako se ne naplati prisilno u roku od dvije godine, postupit će se prema pravilima iz čl. 34.st.2. Prekršajnog zakona u odnosu na okr. pravnu osobu podnijeti nalog za naplatu nadležnom tijelu za ovrhu, na novčanim sredstvima sukladno posebnom Zakonu.
VI. Na temelju odredbe čl. 139. st. 3. u svezi s odredbom čl. 138. st. 2. Prekršajnog zakona, okrivljena pravna osoba je obvezna naknaditi paušalne troškove prekršajnog postupka u iznosu od 40,00 eura (četrdeset eura), u istom roku kao i kaznu, jer će se isti u protivnom naplatiti prisilno, sukladno čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.
VII. Okrivljenik 2. VP, sin V i H djev. Č, rođ. **.**.1963. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pismen, VSS, po zanimanju dipl. ing. prometa, voditelj područne radne jedinice prometa Centar pravne osobe, neosuđivan, protiv njega se vodi drugi prekršajni postupak u Zagrebu a ne vodi se kazneni postupak, kao osoba u pravnoj osobi,
P p -
1 4
3 0 /
0 2
2 -
1 8
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
(temeljem čl. 182. t.3. Prekršajnog zakona)
da bi:
1) radniku ČP, [adresa], zaposlenom na radnom mjestu skretničara u org. Jedinici Željeznički kolodvor Zabok, omogućio korištenje godišnjeg odmora za 2020. tijekom kalendarske godine najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, a niti su se radnik i poslodavac drugačije dogovorili ( radnik je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna, odnosno u trajanju od 29 radnih dana), s obzirom da radnik RP tijekom kalendarske 2020. nije koristio godišnji odmor iz 2020.,
čime da bi 2. okr. počinio prekršaj iz čl. 83. Zakona o radu,
2)radniku ČP, [adresa], zaposlenom na radnom mjestu skretničara u org. Jedinici Željeznički kolodvor Zabok, omogućio korištenje neiskorištenog dijela godišnjeg odmora za 2020. (korištenje kojeg im poslodavac nije omogućio tijekom kalendarske 2020.) najkasnije do 30.6.2021. s obzirom da je radnik RP za 2020. ostvario pravo na korištenje godišnjeg odmora u trajanju od 29 radnih dana, a iskoristio je samo 14 radnih dana i to u razdoblju od 15.2.-26.2.2021. – 10 radnih dana i u razdoblju od 24.6. - 30.6.2021. – 4 radna dana,
čime da bi 2. okr. počinio prekršaj iz čl. 84.st.1. i 3. Zakona o radu.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Ispostava u [adresa], broj:
Klasa:116-02/22-01/3196, Urbroj:443-02-04-16-22-7 od 21.7.2022.,podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika 1. i 2. zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.
2. Predstavnica 1. okr. pravne osobe, HP iskazala je da se okr. pravna osoba ne smatra se krioim za djelo prekršaja koje se stavlja na teret. Iskazala je da ostaje kod pisane obrane i sve dokumentacije priležeće pisanoj obrani predanoj u spis. U obranu 1. okr. pravne osobe ističe samo posebno da se radilo o pandemijskoj godini 2020., 2021., te razdoblju nakon potresa u Zagrebu, zbog čega je rad kod 1. okr. bio organiziran prema odlukama Uprave o mjerama i postupanju u kriznoj situaciji epidemije korone virusa. Radilo se o specifičnim okolnostima a i prema uputama Stožera CZ RH rad trebalo organizirati na siguran način u cilju zaštite zdravlja svih radnika, a sve kako je detaljno opisano u pisanoj obrani. U završnoj riječi ističe kako 1. okr. nije odgovoran za prekršaj kako joj se stavlja na teret u optužnom prijedlogu i predlaže osloboditi ga optužbe.
2.1. U pisanoj obrani u bitnome navodi da se neosnovano navodi kako 1. okrivljeni nije omogućio korištenje godišnjeg odmora za 2020.g. najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju tijekom 2020.godine odnosno preostali dio tijekom 2021 .g. Ističe kako je u spornom periodu vladala pandemija bolesti COVID -19, te je Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti donio čitav niz odluka o nužnim epidemiološkim mjerama i preporukama radi
P p -
1 4
3 0 /
0 2
2 -
1 8
sprječavanja prijenosa navedene bolesti. Uzimajući u obzir objektivne okolnosti, preporuke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Uprava HŽ Infrastrukture d.o.o. sukladno čl.150 Zakona o radu, a uz suglasnost reprezentativnih sindikata koji djeluju u društvu, dana 17.3.2020. g. donijela je Odluku o mjerama i postupanju u kriznoj situaciji epidemije koronavirusa za sve radnike HŽ Infrastrukture d.o.o. a u cilju zaštite zdravlja radnika i njihovih članova obitelji, maksimalnog umanjenja širenja zaraze i osiguranja kontinuiteta poslovanja Društva. U cilju zaštite zdravlja radnika i sprječavanja širenja zaraze , svi nadređeni radnici bili su dužni organizirati rad tako da se smanje kontakti između radnika u skladu mogućnostima te voditi računa da se izbjegava korištenje zajedničkih sredstava za rad u najvećoj mogućoj mjeri. Prema citiranoj Odluci kod I. okrivljenika organiziran je rad u pojedinim organizacijskim jedinicama na način da se odredio minimalni broj radnika koji je radio u prva dva tjedna počevši od primjene ove odluke, dok su se ostali radnici u tom razdoblju oslobodili od rada, da bi se po isteku prva dva tjedna osigurao minimalni broj radnika za slijedeća dva tjedna. Radnici koji nisu radili za vrijeme svoje odsutnosti s rada ostvarili su naknadu plaće u visini plače radnog mjesta na koje su bili raspoređeni , s time da se za vrijeme odsutnosti rada evidentirao godišnji odmor odnosno prekid rada. Sukladno toč. l. Odluke o 4. izmjenama i dopunama odluke o mjerama i postupanju u kriznoj situaciji epidemije koronavirusa „ Za vrijeme trajanja epidemije koronavirusa svi radnici će u cijelosti iskoristiti godišnji odmor za 2019.godinu, a radnici čije radno mjesto nije na popisu iz priloga 6. Pravilnika o organizaciji HŽI ( neizvršni radnici) će iskoristiti i 50% godišnjeg odmora za 2020.g. Radnik RP obavljao je poslove skretničara u kolodvoru [adresa], a koji poslovi i radni zadaci spadaju u poslove izvršenog radnika. Radi razjašnjenja primjene točke VIII.st.5.i 6. citirane odluke, postignut je dogovor na zajedničkom sastanku Uprave HŽ Infrastrukture d.o.o. i reprezentativnih sindikata, pa je tako prema usuglašenom naputku, za razdoblje kada po rasporedu radnik nije radio radniku se u prvih 10 dana evidentirao godišnji odmor iz 2019., a nakon toga izvršnom radniku se evidentira preostali godišnji iz 2019., ukoliko ga ima, ali bez mogućnosti korištenja godišnjeg odmora iz 2020. Nakon što je iskoristio godišnji odmor iz 2019.g, izvršnim radnicima se razdoblje kada po rasporedu radnika nije radio, evidentirao prekid rada te se ostvareni sati prekida rada obračunavaju prema ukupnoj cijeni sata rada radnika s dodatkom za radni staž odnosno ukupnom koeficijentu s dodatkom za radni staži i osnovicom za obračun plaće za radnike kojima se plaća obračunava po koeficijentu. Dakle označeni l. okrivljenik je u kritičnom periodu pandemije koronavirusa organizirao rad uvažavajući objektivne okolnosti na navedeni način radi zaštite zdravlja i sigurnosti radnika a sukladno Zakonu i preporukama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske. Sukladno navedenim odlukama i naputku, svaki izvršni radnik kod l. okrivljenog pa tako i RP u kritičnom periodu pandemije koronavirusa, nije mogao koristiti godišnji odmor iz 2020. tijekom 2020. godine, jer mu je tijekom 2020. za razdoblje kada nije radio, evidentiran godišnji odmor iz 2019. odnosno prekid rada uz naknadu plaće prema ukupnoj cijeni sata rada s dodatkom za radni staž. Imenovani radnik je iskoristio cijeli svoj godišnji iz 20194 tijekom 2019. i.2020.g. , a dio godišnjeg odmora za 2020.g. u trajanju od 14 radnih dana iskoristio u razdoblju od 15.2.2021,26.2.2021. te od 24.6.do 30.6.2021. dok preostali dio nije iskoristio u cijelosti zbog više sile-bolovanja na kojem je bio od 4.5.2021. do 23.6.2021. za što l, okrivljeni nije i ne može biti odgovoran. Iz naprijed navedenog proizlazi kako je označeni l, okrivljenik upravo omogućio korištenje godišnjih odmora u okviru objektivnih mogućnosti, te mjerama i preporukama u svezi zaštite zdravlja i sigurnosti radnika na radu, te izmijenjenog radnog vremena i organizacije rada u okolnostima pandemije propisanih Odlukom Uprave a sve sukladno Zakonu. Stoga l. okrivljenik nije odgovoran za prekršaj koji mu se stavlja na teret . Slijedom svega navedenog, I okrivljena pravna osoba HŽ
P p -
1 4
3 0 /
0 2
2 -
1 8
Infrastruktura d.o.o. predlaže ovu obranu prihvatiti, te donijeti presudu kojom se l. okrivljenik oslobađa optužbe.
3. Okr. 2. BP, kao odgovorna osoba iskazao je da se kao odgovorna osoba u pravnoj osobi ne smatra krivim za djela prekršaja koja mu se stavljaju na teret. U cijelosti ostaje kod pisane obrane predane u spis i ponavlja da se ne smatra krivim za djelo pod 1) OP iz razloga što u to vrijeme nije niti bio odgovorna osoba tijekom 2020. god. na radnom mjestu na koje je Odlukom imenovan od 1.1.2021. godine. U odnosu na djelo pod 2) tvrdi da prema unutrašnjim aktima voditelj nije odgovorna osoba za raspored korištenja godišnjih odmora radnika niti organizacije rada na pojedinim kolodvorima, sukladno aktu Pravilnik o organizaciji HŽ Infrastrukture d.o.o. od 22.4.2018., prema odredbi čl. 6.st. 4. Pravilnika u kojemu je točno navedeno da položaj nadređenog radnika između ostalih imaju šefovi kolodvora i tvrdi da se to upravo odnosi na poslove rasporeda korištenja godišnjeg odmora i organizacije rada kolodvora. Posebno ističe da je šef kolodvora u [adresa] ĐP već 20 godina pa tako i u razdoblju izvršenog nadzora po inspekciji. Tvrdi da je bio ovlašten sudjelovati u postupku inspekcijskog nadzora te je iz tog razloga inspekciji omogućio nadzor donošenjem svih potrebnih akata i odluka i evidencija u ured u [adresa], potpisao je Zapisnik o nadzoru jer to jest njegova dužnost, ali u vezi rasporeda korištenja GO radnika na području posebne radne jedinice kao što je kolodvor u [adresa] isključivo je ovlaštena osoba šef kolodvora. Na poseban upit suda iskazuje da inače poslodavac ne donosi rješenje za svakog pojedinog radnika o korištenju GO već postupa sukladno kolektivnom ugovoru te ukoliko radnik traži rješenje za sebe isto rješenje mu izdaju kadrovski poslovi, ali isključivo sa dogovorom šefom kolodvora, to isto rješenje ukoliko ga traži radnik na pojedinim područnim jedinicama potpisuje šef kolodvora. Iz tih razloga odbija i svoju odgovornost i u odnosu na djelo pod 2) OP. U završnoj riječi ističe da sukladno pozitivnim zakonskim propisima uopće nije odgovorna osoba kako mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret jer u pravu radnika niti ne odlučuje. Ističe da je kao odgovorna osoba samo surađivao sa inspektoricom dostavljanjem potrebne dokumentacije, ali doista kod poslodavca niti je vodio poslove pravne osobe niti zadužen za radne odnose radnika niti im je bio nadređen u odnosu na korištenje godišnjeg odmora u smislu kako je podnijet optužni prijedlog. Predlaže da se protiv njega optužba odbije.
3.1. U pisanoj obrani u bitnom navodi ističe da kao voditelj PRJ promet Centar kod I. okrivljenika, sukladno važećem normativnom aktu o unutarnjoj organizaciji pravne osobe, Pravilnika o organizaciji HŽ Infrastrukture d.o.o., nije i ne može biti odgovorna fizička osoba u pravnoj osobi. Ističe da je do 31.12.2020. godine radio na poslovima Glavni kontrolor prometa u Uredu upravljanja sigurnošću i nema povezanosti za navedeno iz podnesenog OPTUŽNOG PRIJEDLOGA (da nije omogućeno korištenje godišnjeg odmora za 2020. tijekom kalendarske godine najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju). Odlukom o imenovanju nadređenog radnika od 17.12.2020. broj UI-158-1-7/20, u Sektoru za promet, PRJP Centar imenovan je nadređeni radnik VP za obavljanje poslova Voditelja PRJ promet Centar sa danom 1.01.2021. Za počinjenje prekršaja navedenog u optužnom prijedlogu u skladu Prekršajnog zakona potrebno utvrditi odgovornu osobu u pravnoj osobi. Kao jedan od dokaza predlaže da se koristiti sistematizacija radnih mjesta i ugovor o radu u čiji bitan sadržaj ulazi, između ostalog, i naziv posla, odnosno narav ili vrsta rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova (Pravilnik o organizaciji HŽ Infrastruktura d.o.o. HŽ-660 Službeni vjesnik 3/18).Za počinjenje prekršaja navedenog u optužnom prijedlogu u skladu Pravilnika o organizaciji HŽ
P p -
1 4
3 0 /
0 2
2 -
1 8
Infrastruktura d.o.o. HŽ660 Službeni vjesnik 3/18 odgovorna je osoba navedena u čl.6
- položaj nadređenog radnika ima pod 1. direktor Sektora za promet , 2. pod organizacijskim jedinicama -voditelj područne radne jedinice i 3. šef kolodvora — nadređeni radnik. Temeljem obavijesti Voditelj odjela za radnopravne poslove FP i dobivanja dokumentacije radno pravnih odnosa za radnike ČP i GP odnio je navedeno u [adresa] Inspektorici rada DP na uvid, dao tražene podatke o kojima je imao saznanja te potpisao inspekcijski zapisnik dana 01.06.2022. Dodatno je komunicirao sa Inspektoricom rada putem email poruka i dostavljao traženo (Odluka o punomoći od 26.08.2019. broj UI-93-3-13/19 - ovlašteni su Direktori Sektora i Voditelji područnih radnih jedinica da u ime HŽ Infrastrukture d.o.o. prilikom inspekcijskog nadzora zastupaju Društvo te potpisuju inspekcijske zapisnike.). U potpunosti je surađivao i ispunio sve zahtjeve koje je od njega zatražila Inspektorica rada DP po inspekcijskom nadzoru . Temeljem toga, II. okrivljenik nije počinio prekršaj činjenično i pravno opisan u optužnom prijedlogu te nije odgovorna osoba u smislu odredbi iz čl.61 st.1. Prekršajnog zakona. Slijedom svega navedenog, predlaže ovu obranu prihvatiti, te donijeti presudu kojom se II. Okrivljena osoba oslobađa optužbe.
4. Na glavnoj raspravi provedenoj javno i dovršenoj 10. rujna 2024., ispitani su svjedoci RP, DP i ĐP, a svjedok PP ispitan je zamolbenim putem u OS u Splitu, SS u Solinu te je izvršen uvid i čitan je Optužni prijedlog (list spisa br. 1-2), Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 1.6.2022., od 7.6.2022., 15.7.2022. sa pripadajućom dokumentacijom o podacima plan korištenja GO i Evidencija prisutnosti na radu te odluke o imenovanju (list spisa br. 3- 52), Obavijest (list spisa br. 53-54), Potvrda iz prekršajne evidencije MP (list spisa br. 55-58), Pisana obrana 2. okr. odgovorne osobe sa prip. dokumentacijom (list spisa br. 59-74), Pisana obrana 1. okr. pravne osobe sa pripadajućom dokumentacijom (list spisa br. 75-88), Zapisnik o glavnoj raspravi od 8.3.2023. (list spisa br. 89-92), Oduka o određivanju predstavnice okr. pravne osobe (list spisa br. 93), Izvadak iz sudskog registra (list spisa br. 94-97), Dopis-podaci o odgovornoj osobi sa priloženom Punomoći Uprave HŽ Infrastrukture d.o.o. od 26.8.2019. (list spisa br. 98-100), Zapisnik o ispitivanju svjedoka UP od 21.11.2023. (list spisa br.112-113).
5. Svjedok PP ispitan zamolbenim putem u OS u Splitu, SS u Solinu iskazao je da se sjeća događaja o kojem ga se pita. Predmetne prigode radio je kao poslovni konzultant za organizacijske poslove, restrukturiranje i komunikaciju u Hž INFRASTRUKTURA d.o.o., a od travnja 2021. na radnom mjestu direktor sektora za upravljanje Ijudskim potencijalima. Naime, tijekom 2020. i to točnije u ožujku 2020. uprava navedene pravne osobe zajedno sa predstavnicima radničkog vijeća donijela je odluku o mjerama i postupanju u kriznim situacijama korona virusa, a koja je bila u skladu sa tadašnjom odlukom Stožera civilne zaštite RH, a radilo se o tome da je tom odlukom organizacija rada u navedenoj pravnoj osobi ustrojena na način da izvršni radnici koji reguliraju željeznički promet rade na svojim poslovima dva tjedna, a nakon toga dva tjedna budu kući, za koje vrijeme koriste godišnji odmor iz 2019., a dok godišnji odmor za 2020. mogu koristiti tek dogodine odnosno 2021. i to zbog prvenstvo manjka izvršnih radnika, zbog zabrane zapošljavanja novih izvršnih radnika kao i povećane odsutnosti radnika zbog bolesti korona virusa, a sve kako se ne bi ugrozilo sigurno odvijanje željezničkog prometa. Na takav je način tijekom ožujka 2020. radio i radnik ŠP. Upravo zbog te činjenice ovom radniku je ostalo 29 radnih dana godišnjeg odmora iz 2020., a koje je trebao iskoristiti 2021. Dio tog
P p -
1 4
3 0 /
0 2
2 -
1 8
godišnjeg odmora iz 2020. ovaj radnik je doista iskoristio tijekom 2021. i to na način da je isti bio na GO u neprekidnom trajanju od 10 radnih dana od 15. veljače do 26. veljače 2021., a sve u skladu sa prethodnim dogovorom sa predstavnicima radnika- radničkim vijećem godišnji odmor za 2020. nije mogao koristiti iz već navedenih razloga, a koji se dogovor prema njegovom mišljenju može smatrati dogovorom između radnika i poslodavca sukladno čl. 83. Zakona o radu. Nadalje, preostali dio GO iz 2020. ovaj radnik je trebao koristiti prije 30. lipnja 2021. jer je isti tada bio i planiran međutim, ovaj radnik je išao na bolovanje početkom svibnja 2021. i na bolovanju je bio sve do 23. lipnja 2021. zbog čega nije mogao iskoristiti preostali neiskorišteni dio godišnjeg odmora iz 2020. iako je radnik zatražio korištenje tog GO nakon 30. lipnja 2021., a što nije u skladu sa člankom 84. Zakona o radu. Dakle, ovaj radnik do 30. lipnja 2021. zaista nije iskoristio cjelokupni GO iz 2020. isključivo iz razloga što se više od mjesec i pol dana nalazio na bolovanju, a kada je zapravo bilo i planirano korištenje njegovog neiskorištenog dijela godišnjeg odmora iz 2020. Na poseban upit svjedok navodi kako navedeni radnik nije bio u mogućnosti koristiti preostali neiskorišteni dio godišnjeg odmora iz 2020. u razdoblju od kraja veljače do početka svibnja jer su u tom periodu drugi izvršni radnici morali iskoristiti svoj neiskorišteni dio godišnjeg odmora iz 2020. Na poseban upit svjedok navodi kako mu osobno nije poznat radnik ŠP, da ga isti nikad nije osobno kontaktirao već da je zahtjev za korištenje GO poslao preko predstavnika sindikata.
6. Svjedok RP iskazao je da je kod poslodavca ostvario punih 31 g. staža s time da je na kolodvoru u [adresa] bio zaposlen do 31.6.2022. kada je premješten sa 1.7.2022. na područnu jedinicu Zagreb- Zapadni kolodvor. O predmetu raspravljanja o korištenju godišnjeg odmora tijekom 2020.i 2021. godine sjeća se i ima podatke koje je uspoređivao sa svojim platnim listama pa tako može sa sigurnošću tvrditi da je tijekom 2020. godine iskoristio godišnji odmor iz 2019. godine i to u mjesecu siječnju 2020. koristio je GO od 3. siječnja do 15. siječnja, odnosno 8 dana, u mjesecu ožujku 2020. koristio je 3 dana GO iz 2019. godine, 27.,30. i 31. ožujka, i u mjesecu travnju također je iskoristio 7 dana GO iz 2019. godine, odnosno ukupno je iskoristio 18 dana godišnjeg odmora iz 2019. godine. Na poseban upit suda iskazuje da je prvi dio GO za 2019. iskoristio u 2019. godine, te nastavno drugi dio od 18 dana u 2020. godini, zaključno sa 20. travnjem 2020. U odnosu na korištenje GO iz 2020. god. iskazujem da je GO iskoristio u veljači 2021. počevši 15.2. -26.2. od ukupno 10 dana. U svibnju mjesecu 2021. počeo je koristiti bolovanje od 4. svibnja 2021. do 31. svibnja 2021., te nastavno u lipnju od 1. lipnja do 23. lipnja 2021., nakon čega je koristio od 24. do 30. lipnja 2021., 4 dana godišnjeg odmora, to mu je ostalo neiskorištenog GO iz 2020. u 2021. godini 15 dana. Na poseban upit suda da li je dobio naknadu za neiskorišteni GO, iskazuje da je tražio, ali nije naknadu dobio. Na poseban upit suda iskazuje da je neposredno tražio godišnji odmor i razgovarao o korištenju GO sa šefom kolodvora ĐP, a direktno sa upravom poslodavcem nije dogovarao jer je do uprave mogao doći samo preko šefa kolodvora. Na poseban upit suda iskazuje da je vidio da bi trebao koristiti GO za 2020. godine, po sjećanju u mjesecu svibnju 2020., ne sjeća se točno za prvi dio, a ne sjeća se točno za drugi dio, ali ta obavijest nije bila istaknuta da bi je mogao vidjeti, nego samo da ima ukupan toliki broj dana godišnjega, raspored korištenja godišnjeg odmora nije vidio.
7. Svjedokinja DP iskazala je da se sjeća da je prvi nadzor na Željezničkom kolodvoru u Zaboku izvršila 1. lipnja 2022. god. i to je inicijativa bila po P p -
1 4
3 0 /
0 2
2 -
1 8
dojavi. Tom prvom nadzoru prisustvovao je jedan od radnika, ne može reći iz kojeg razloga šef željezničkog kolodvora nije bio prisutan, a niti je obvezna prilikom nadzora imati nadređenog radnika te je obavljajući nadzor ostavila radniku Zapisnik sa obvezama da isti preda svom poslodavcu, pozivajući poslodavca da dostavi potrebnu radnopravnu dokumentaciju. Tom prilikom se sjeća da je utvrdila uvidom u radnopravnu dokumentaciju, ne zna kojeg datuma, a koju je donio punomoćnik poslodavca da su prava radnika u korištenju godišnjeg odmora RP u odnosu na korištenje GO iz 2020. i u odnosu na korištenje GO u 2021. povrijeđena njegova prava. Točno ne može sada reći kada je radnik koristio GO sve ima potkrijepljeno radnopravnom dokumentacijom i Evidencijom prisutnosti radnika na radu. Po sjećanju može reći da u onom trenutku kada je obavljala razgovor sa gosp. VP kao punomoćnikom poslodavca nije bila upoznata da je u stvari u tom rasporedu korištenja godišnjeg odmora odgovorna osoba šef kolodvora, zbog toga jer je punomoćnik prema internim aktima poslodavca u ovlasti imao prijem u radni odnos i sklapanja ugovora o radu pa je zaključila da je odgovorna osoba i u smislu odobravanja korištenja godišnjeg odmora za radnika ČP. Na poseban upit suda iskazuje da sa šefom na željezničkom kolodvoru u [adresa] nije imala neposredni kontakt, ali je sa gosp. ĐP kontaktirala putem maila i telefonom u odnosu na evidenciju radnog vremena radnika ČP.
8. Svjedok ĐP iskazao je da je na radnom mjestu šefa kolodvora u [adresa] još od 1996.g. pa tako točno zna svoje obaveze nadređenog radnika skretničarima i poznaje ČP koji je zaposlen i njegov je radnik u [adresa], upravo na poslovima skretničara. U vrijeme kada je radnik ČP trebao koristiti godišnji odmor iz 2020., koji je preostao zbog epidemije R i radova na pruzi prema dogovoru usmenom godišnji odmor iz 2020. trebao je iskoristiti u svibnju 2021., ali nije koristio godišnji odmor, već je bio na bolovanju te je sa 23.6.2021. do 30.6.2021. iskoristio dio godišnjeg odmora iz prethodne godine, a nije nastavio nakon 1.7.2021. korištenje starog godišnjeg odmora jer aplikacija o evidenciji prisutnosti na radu ne omogućava nakon 1.7. evidentiranje starog godišnjeg odmora. Mora reći da je imenovani radnik djelom iskoristio godišnji odmor iz prethodne godine u trajanju od 10 dana u veljači 2021. pa je prema usmenom dogovoru, preostali dio godišnjeg odmora iz 2020. trebao koristiti u svibnju kada je to omogućavala organizacija rada u kolodvoru. Još mora reći da je u to vrijeme bilo zaposleno 16 skretničara i svi su iskoristili svoj stari godišnji odmor iz 2020. do 30.6.2021. Na poseban upit suda da li je radnik ČP imao kakav raspored korištenja godišnjeg odmora ili odluku o korištenju odmora iz 2020., odgovora da nije, da su dogovarali korištenje sa svakim radnikom pojedinačno usmeno prema njihovim potrebama. Na poseban upit suda iskazuje da je radnik ČP bio na bolovanju do 23.6.2021. te je ukupno do 30.6.2021. iskoristio 14 dana godišnjeg odmora iz 2020. Na poseban upit suda iskazuje da je radnik ČP bio na bolovanju od 4.5.2021. do 23.6.2021., u to je siguran jer je osobno kao nadređeni bio zadužen za vođenje evidencije radnog vremena.
9. Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka, posebno iskaza svjedokinje DP i svjedoka UP, čijim je iskazima Sud u cijelosti povjerovao, utvrdivši da su isti sukladni u bitnim dijelovima iskazom radnika ČP, te uvidom u materijalne dokaze u spisu, posebno Zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 1.6.2022., od 7.6.2022., 15.7.2022., list spisa br. 3-10, analizirajući svaki dokaz pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, sve cijeneći prema odredbi
P p -
1 4
3 0 /
0 2
2 -
1 8
članka 88. Prekršajnog zakona, ovaj Sud uzeo je dokazanim prekršajna djela okrivljene pravne osobe kao poslodavca, našavši u njezinim djelima sva bitna obilježja prekršaja za djelo pod 1) i 2) iz odredbe članka 228.st.1. toč.18. Zakona o radu, te ista djela u dokaznom postupku neosporno dokazanim.
10. Stoga je Sud okrivljenu pravnu osobu proglasio krivom i utvrdio joj novčanu kaznu u minimalnom propisanom iznosu za svako djelo posebno, a potom izrekao ukupnu novčanu kaznu, cijeneći okolnosti počinjenja djela i težinu obzirom na vrijednost zaštićenog dobra, za koju propisanu kaznu se uzima da je srazmjerna težini počinjenih djela i stupnju odgovornosti okrivljene pravne osobe, te ocijenivši da će se istom kaznom postići cilj i svrha kažnjavanja.
11. Naime, u odnosu na djelo pod 1) izreke, a prema odredbi čl. 83. Zakona o radu (NN 93/14, 127/1, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23), propisano je da ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristi najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.
11.1. Uvidom u materijalne dokaze te iskazom svjedoka UP i posebno svjedokinje DP, potkrijepljeno i materijalnim dokazima u spisu, nije sporno da je okrivljena pravna osoba, kao poslodavac, radniku ČP, zaposlenom na radnom mjestu skretničara u org. Jedinici Željeznički kolodvor Zabok, nije omogućio korištenje godišnjeg odmora za 2020. tijekom kalendarske godine najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, a niti su se radnik i poslodavac drugačije dogovorili ( radnik je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna, odnosno u trajanju od 29 radnih dana), s obzirom da radnik RP tijekom kalendarske 2020. nije koristio godišnji odmor iz 2020 već je iskoristio dio godišnjeg odmora iz te godine u kojoj je stekao pravo na godišnji odmor u trajanju od 10 dana u veljači 2021. te od 24. -30.6.2021. tako da je ukupno iskoristio 14 dana godišnjeg odmora iz 2020.
11.2. Uvidom u Plan korištenja godišnjeg odmora u 2020., list spisa br.12, utvrđeno je da je radnik RP ostvario pravo na 29 dana godišnjeg odmora te da je u 2020. trebao iskoristiti godišnji odmor u dva dijela i to od 1.5. -27.5. i od 16.7.- 31.7., a potom uvidom u Evidenciju radnog vremena, list spisa br.14-40, razvidno je da radnik nije koristio godišnji odmor tijekom cijele 2020., osim 8 dana godišnjeg odmora iz 2019. pa prema tome nije sporno da mu poslodavac u toj godini nije omogućio korištenje godišnjeg odmora sukladno citiranoj odredbi Zakona o radu, što je potkrijepljeno i verbalnim dokazima iskazom samog radnika i svjedokinje DP. 12. Nadalje, u odnosu na djelo pod 2) izreke, prema odredbi čl. 84. Zakona o radu (NN 93/14, 127/1, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23), propisano je da da neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz članka 83. ovoga Zakona radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik koji je ostvario pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju kraćem od dijela godišnjeg odmora iz članka 83. ovoga Zakona, može taj dio godišnjeg odmora prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora iz članka 83. ovoga Zakona ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora, godišnji odmor,
P p -
1 4
3 0 /
0 2
2 -
1 8
odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti te korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
12.1. Uvidom u Evidenciju radnog vremena za 2021., list spisa br.38-48, utvrđeno je da je radnik RP u veljači 2021. koristio 10 dana godišnjeg odmora iz 2020. i u mjesecu lipnju 2021. 4 dana točno kako to iskazuje i sama okrivljena pravna osoba, a potvrđuje iskazom svjedokinja DP i svjedok PP pa nije sporno da okrivljena pravna osoba, kao poslodavac radniku ČP, zaposlenom na radnom mjestu skretničara u org. Jedinici Željeznički kolodvor Zabok, nije omogućio korištenje neiskorištenog dijela godišnjeg odmora za 2020. (korištenje kojeg im poslodavac nije omogućio tijekom kalendarske 2020.) najkasnije do 30.6.2021. s obzirom da je radnik RP za 2020. ostvario pravo na korištenje godišnjeg odmora u trajanju od 29 radnih dana, a iskoristio je samo 14 radnih dana pa je takovim postupanjem kao poslodavac ostvario sva bitna obilježja djela prekršaja iz citirane odredbe Zakona kako joj se stavlja na teret.
12.2. Nadalje, prema odredbi članka 60.st.1. i 3. PZ-a, pravna i njezina odgovorna osoba prekršajno su odgovorni za skrivljene povrede propisa o prekršaju s time da sud utvrđuje prekršajnom odgovornom pravnu osobu i u slučaju kada se utvrdi postojanje pravnih ili stvarnih zapreka za utvrđivanje odgovornosti odgovorne osobe, odnosno kad sud u postupku utvrdi da optužena odgovorna osoba nije odgovorna za taj prekršaj, utvrđuje se odgovornost samo pravne osobe. U konkretnom slučaju, utvrđeno je da okrivljena odgovorna osoba VP nije odgovorna za skrivljene prekršaje prema Optužnom prijedlogu na štetu radnika ČP po ovlastima iz internih akata okrivljene pravne osobe i svog radnog mjesta kako je obrazloženo pod točkom 13. ovog obrazloženja, sve s obzirom na propis iz odredbe članka 61.st.1. PZ- a, što je potvrdio iskazom i svjedok PP i svjedok ĐP kada je izjavio da je on zaposlen na radnom mjestu šefa kolodvora u [adresa] okrivljene pravne osobe zadužen i nadređen za vođenje Evidencije radnog vremena te upoznat o pravu na korištenje godišnjeg odmora radnika ČP.
12.3. Obranu okrivljene pravne osobe, sud nije prihvatio jer nije objektivno niti logično da bi pandemija bolesti Covid-19 i odluka o mjerama i postupanju u kriznim situaciji epidemije Covid-19 za sve radnike HŽ infrastrukture d.o.o. jedino onemogućila korištenje godišnjeg odmora na način koji to propisuje Zakon o radu samo prema radniku ČP, kao i prebacivanje odgovornosti na istog radnika povrijeđenih prava o korištenju godišnjeg odmora zbog korištenja bolovanja u razdoblju od 4.5. - 23.6.2021. jer je obrana očito nekritična prema vlastitim postupanju, djela okrivljene pravne osobe suprotna citiranim zakonskim odredbama svrstana k tome među teže prekršaje poslodavca, ocijenjena je smišljenom za izbjegavanje odgovornosti.
13. U odnosu na obustavu prekršajnog postupka protiv okrivljenika 2. VP, pod točkom VII. izreke, u provedenom postupku doista je utvrđeno da nije bio odgovorna osoba, što i sam ističe u pisanoj obrani potkrijepljeno iskazima svjedoka UP i ĐP iz kojeg razloga je sud našao da nema dovoljnih i nespornih dokaza da bi kao odgovorna osoba počinio djela koja mu se stavljaju na teret obzirom da objektivno i potkrijepljeno dokazima poriče i svoju odgovornost i svojstvo odgovorne osobe navodeći da za počinjene prekršaje odgovorne jesu
P p -
1 4
3 0 /
0 2
2 -
1 8
nadređeni radnik direktor sektora za promet i voditelj područne radne jedinice te šef kolodvora kao nadređeni radnik, što je potkrijepio Ugovorom o radu i Izvatkom iz pravilnika o organizaciji HŽ Infrastrukture d.o.o.
14. Pri odmjeravanju kazne okrivljenoj pravnoj osobi, sud je cijenio sve okolnosti opisane čl. 36. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, posebno stupanj krivnje, opasnost djela te svrhu kažnjavanja, pobude iz kojih su prekršaji počinjeni, ranije ponašanje okrivljene pravne osobe, od otegotnih okolnosti nađena je osuđivanost okrivljene pravne osobe, olakotne okolnosti nisu nađene pa je okrivljenoj pravnoj osobi odmjerio i izrekao novčanu kaznu u propisanom iznosu, razmjerno težini počinjenih prekršaja i stupnju odgovornosti, ocijenivši da će se istom ostvariti svrha kažnjavanja i utjecati na okrivljenu pravnu osobu da ubuduće ne čine prekršaje.
14.1. Prema okrivljenoj pravnoj osobi kao poslodavcu primijenjen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu (NN 151/22) koji je stupio na snagu 1.1.2023. koji je povoljniji i blaži za počinitelja u odnosu na Zakon o radu (NN 93/14), sukladno načelu obvezne primjene blažeg propisa prema čl. 3. st. 2. Prekršajnog zakona, kojim je propisano da će se obvezno primijeniti propis koji je blaži za počinitelja, ako se nakon počinjenja prekršaja jedanput ili više puta izmijeni, pri čemu je utvrđeno da se radi o kontinuitetu prekršajnih djela.
15. Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenu pravnu osobu primijenio odredbu čl. 152.st.3. Prekršajnog zakona, tako da će se, ukoliko okrivljena pravna osoba u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine novčane kazne ista smatrati plaćenom u cijelosti, u roku od 90 dana od dana primitka ove Presude.
16. Izreka o troškovima postupka temelji se na odredbama zakona kao u izreci te Odluci Vlade RH o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka koji se odnose na troškove suda učinjene u ovom postupku, a izrečeni su u paušalnom iznosu ovisno o složenosti i trajanju postupka, a okrivljena pravna osoba ih je dužna platiti jer je proglašena krivom za prekršaj.
Temeljem iznijetog valjalo je presuditi kao u izreci.
U Zaboku 10. rujna 2024.
Zapisničarka:
Sutkinja:
Kristina Folnović Režek, v.r.
Marija Bračun, v.r.
P p -
1 4
3 0 /
0 2
2 -
1 8
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke, odnosno ovlaštenici pravo na žalbu, prema čl. 192. Prekršajnog zakona, imaju pravo podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude, zbog svih osnova prema odredbi čl. 194.st.1. Prekršajnog zakona.
Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu RH, u 3 istovjetna primjerka, putem ovog suda.
Dostaviti:
1. Okrivljenicima, 1. i 2.,
2. Ovlaštenom tužitelju,
3. Pismohrana, ovdje,
Po pravomoćnosti:
1. Referadi za izvršenje ovog Suda. -
