REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-636/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Dragana Katića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. L., OIB ..., iz Z., , kojeg zastupa punomoćnik B. J., odvjetnik u Z., protiv tuženice Z. b. d.d., OIB ..., sa sjedištem u Z., , koju zastupa punomoćnica S. P., odvjetnica Odvjetničkog društva P. & P. u Z., radi utvrđenja i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Gž-1002/2022-2 od 11. svibnja 2023. kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskoga građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-1190/2020-24 od 15. srpnja 2022., u sjednici održanoj 10. rujna 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tuženice za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Gž-1002/2022-2 od 11. svibnja 2023. kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskoga građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-1190/2020-24 od 15. srpnja 2022. Prijedlog je podnesen zbog pravnog pitanja za koje podnositeljica navodi da je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu.
2. Pitanje koje je tuženica u prijedlogu naznačila glasi:
"Može li sud u postupcima u kojima tužitelji potražuju isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, tužbeni zahtjev tužitelja umanjiti s tzv. potplaćenim iznosima odnosno negativnim tečajnim razlikama na temelju materijalnopravnih prigovora tuženice koji se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK/CHF bio manji od tečaja HRK/CHF na dan isplate kredita?".
2.1. Tuženica smatra da je postavljeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu cijeneći da se radi o pitanju koje se primjenjuje na veliki broj CHF ugovora s promjenjivom kamatnom stopom. Kao razlog važnosti predlagateljica navodi nepodudarnost pravnih shvaćanja na kojima je utemeljena pobijana presuda s praksom Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženoj u odlukama broj Rev- 1277/2022-2 od 8. ožujka 2023. i Revd-4393/2021-2 od 13. listopada 2021., a kao razlog važnosti istaknuta je i neujednačena praksa drugostupanjskih sudova jer predlagateljica ocjenjuje da je pravno shvaćanje na kojem je utemeljena pobijana presuda nepodudarno s pravnim shvaćanjem izraženim u, primjerice, presudi Županijskog suda u Zadru, poslovni broj Gž-832/2021 od 15. rujna 2021., Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Gž-187/2022 od 14. lipnja 2022. i dr.
3. Tužitelj nije odgovorio na reviziju tuženice.
4. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavka 1. i članka 387. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao ni za razvoj prava kroz sudsku praksu te kao takvo ne opravdava intervenciju najvišeg suda.
5. Pitanje naznačeno u predmetnom prijedlogu tiče se zahtjeva za isplatu preplaćenih iznosa po osnovi ništetnosti dijela Ugovora o kreditu broj 3204998873/05 kojeg su 20. srpnja 2005. zaključili tužitelj kao korisnik kredita i tuženica kao kreditor (ništetni dio Ugovora odnosi se na valutnu klauzulu), i to opsega vraćanja primljenog po osnovi ništetne ugovorne odredbe, odnosno pitanje treba li od ukupnog iznosa preplate odbiti iznose tzv. negativne razlike kada je tečaj bio manji od ugovorenog na dan isplate kredita. Predlagatelj u prijedlogu tvrdi da su sudovi pri utvrđivanju ukupne visine preplaćenih iznosa propustili uzeti u obzir manje plaćene anuitete smatrajući da su to bili dužni učiniti.
6. O spornom je pravnom pitanju, s druge strane, revizijski sud izrazio pravno shvaćanje u odluci broj Rev-549/2023-4 od 18. prosinca 2023. koja je donesena na temelju odredbe članka 390. stavka 2. ZPP, a to shvaćanje glasi:
"U slučaju izostanka prigovora radi prebijanja ili materijalnopravnog prigovora prijeboja ili protutužbenog zahtjeva, u postupcima u kojima tužitelji potražuju isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, sud nije ovlašten niti dužan umanjiti tužiteljevu tražbinu s tzv. potplaćenim iznosima, odnosno negativnim tečajnim razlikama koje se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK - CHF bio manji od tečaja HRK - CHF na dan isplate kredita".
7. Iz naprijed navedenog proizlazi da je pravno shvaćanje na kojem je utemeljena pobijana presuda u vezi sa spornim pitanjem podudarno s pravnim shvaćanjem revizijskog suda jer tuženica tijekom postupka nije osporavala visinu tužbenog zahtjeva isticanjem prigovora radi prebijanja ili materijalnopravnog prigovora prijeboja, kao ni isticanjem protutužbenog zahtjeva, što se ni u prijedlogu ne osporava. Tuženica kroz naznačeno pitanje u osnovi sugerira da su sudovi bili dužni uzeti u obzir negativne tečajne razlike na način da za iznos negativnih tečajnih razlika umanje tužbeni zahtjev tužitelja tj. uzeti ih u obzir neovisno o tome je li izjavljen procesnopravni ili materijalnopravni prigovor prijeboja, a što je suprotno pravnom shvaćanju iz odluke proširenog vijeća VS RH poslovni broj Rev 549/2023-4 od 18. prosinca 2023. U odnosu na pozivanje na odluku ovog suda broj Rev- 1277/2022-2 od 8. ožujka 2023., valja odgovoriti da je spomenuta odluka Rev- 549/2023-4 od 18. prosinca 2023. donesena u primjeni odredbe članka 390. stavka 2. ZPP kojoj je svrha ujednačavanje neujednačene sudske prakse, a u skladu s ustavnom ulogom Vrhovnog suda iz članka 116. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14).
8. Slijedom navedenog, prijedlog je tuženice valjalo odbiti na temelju odredbe članka 389.b stavaka 1. i 2. ZPP i riješiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 10. rujna 2024.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
