REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-1151/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja UI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Andreju Gariću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Rački i kolege j.t.d. u Zagrebu, Pisarnica u Slavonskom Brodu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, za Ministarstvo obrane, OIB: 66486182714, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-105/2023-2 od 4. srpnja 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pr-67/2022-10 od 25. studenoga 2022., u sjednici održanoj 10. rujna 2024.,

p r e s u d i o  j e:

Revizija tuženice se odbija.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženici isplatiti tužitelju na ime razlike plaće bruto iznos od 1.444,64 kn / 191,64 eura sa zateznim kamatama tekućim na pojedinačne iznose kako je to pobliže naznačeno u točki I. izreke te na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor bruto iznos od 9.108,36 kn / 1.208,89 eura sa zateznim kamatama tekućim na pojedinačne iznose kako je to pobliže naznačeno u točki II. izreke te naknaditi mu troškove parničnog postupka u iznosu od 6.642,88 kuna / 881,66 eura sa zateznIm kamatama tekućim od 25. studenog 2022. do isplate (točka IV. izreke). Odbijen je ostali dio tužbenog zahtjeva za iznos od 25.126,42 kn / 3.334,85 eura te dio zahtjeva za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima razlike bruto plaće i naknade plaće u točkama I. i II. izreke presude (točka III. izreke).

2. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženice kao neosnovana te je potvrđena presuda suda prvog stupnja u dijelu pod točkom II. izreke (točka I. izreke) i odbijen je zahtjev tuženice za naknadu troška žalbenog postupka (točka II. izreke).

3. Rješenjem ovog suda poslovni broj Revd-457/2024-2 od 20. ožujka 2024. dopušteno je tuženici podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude zbog pravnog pitanja:

„Pripada li djelatnoj vojnoj osobi u razdoblju nakon 8. svibnja 2014. do kraja utuženog razdoblja pravo na isplatu naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora, kao da je radila u redovnom radnom vremenu, pri tome uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad?“

4. Postupajući po navedenom dopuštenju, tuženica je, pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje u tekstu: ZPP) podnijela reviziju i to zbog pitanja u odnosu na koje je dopuštena. Predlaže ukidanje drugostupanjske presude i vraćanje predmeta tom sudu na ponovno suđenje, podredno preinačenje pobijane odluke.

5. Odgovor na reviziju nije podnesen.

6. Revizija nije osnovana.

7. Postupajući sukladno odredbi čl. 391. st. 3. ZPP, u povodu revizije revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a ZPP zbog kojeg je dopuštena.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa za prekovremeni rad, rad subotom, nedjeljom i blagdanom te isplata razlike naknade plaće za godišnji odmor za razdoblje od kolovoza 2012. do kolovoza 2017., pri čemu je u revizijskom stadiju postupka sporna isplata razlike naknade plaće za godišnji odmor. Pitanje je dopušteno za razdoblje nakon 8. svibnja 2014. do kraja utuženog razdoblja stoga je predmet spora u revizijskom stadiju postupka razdoblje nakon 8. svibnja 2014.

9. Tijekom postupka pred prvostupanjskim sudom je utvrđeno da je tužitelj djelatna vojna osoba Ministarstva obrane RH zaposlena u Hrvatskoj kopnenoj vojsci te da mu je tuženica dužna na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor za razdoblje od kolovoza 2012. do kolovoza 2017. bruto iznos od 9.108,36 kn / 1.208,89 eura.

10. Prvostupanjski sud je, ocjenjujući osnovanost tužbenog zahtjeva, zaključio da se tužitelju u redovan rad kod izračuna naknade za godišnji odmor treba obračunati i dodatak za vojnu službu (koji je i obračunat u nalazu i mišljenju vještaka) jer da taj dodatak ulazi u redovan rad sukladno čl. 6. st. 1. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine" broj 33/14), čl. 139. st. 3. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 73/13, 75/15, 50/16 - dalje: ZSOSRH) te čl. 4. st. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine" broj 54/14) odnosno da je dodatak za vojnu službu sastavni dio redovne plaće.

11. Drugostupanjski sud prihvaća ocjenu prvostupanjskog suda, navodeći da je pravilno utvrdio da tužitelju pripada naknada plaće za godišnji odmor.

12. Revident u reviziji tvrdi da se na tužitelja kao djelatnu vojnu osobu glede isplate naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, kao lex specialis primjenjuje Zakon o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske te temeljem njega doneseni provedbeni propisi pa tako i Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba koji je stupio na snagu 8. svibnja 2014. kojim je propisano da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme korištenja godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu, odnosno da nema pravo na isplatu plaće u visini prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca prije korištenja godišnjeg odmora. Tuženica navodi da se djelatnim vojnim osobama naknada plaće za godišnji odmor nakon 8. svibnja 2014. obračunava kao da je radila u redovnom radnom vremenu što znači u visini osnovne plaće djelatne vojne osobe, bez dodataka na plaću.

13. Pravilno revident navodi da je ZSOSRH za djelatne vojne osobe lex specialis u odnosu na odredbe Zakona o radu pa je tako odredbom čl. 1. st. 1. propisano da se tim zakonom prvenstveno uređuje služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske, prijam, raspored na ustrojbena mjesta, činovi i promaknuća u činove, obveze, prava i odgovornosti, izdvajanje i prestanak službe te ostala pitanja pripadnika Oružanih snaga.

13.1. Odredbama ZSOSRH je propisano:

- u čl. 135. st. 1. da djelatne vojne osobe imaju pravo na plaću, dodatke na plaću i druga materijalna prava, na način i pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona;

- u čl. 136. st. 1. i 2. da se plaća djelatnih vojnih osoba sastoji se od osnovne plaće i dodataka na plaću, a plaća se određuje odlukom o rasporedu;

- u čl. 137. st. 1. da je osnovna plaća djelatne vojne osobe umnožak koeficijenta osobnog čina i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža;

- u čl. 139.:

(1) Dodaci na plaću su dodaci koje ostvaruju djelatne vojne osobe za posebne uvjete vojne službe te za deficitarna zvanja i struke.

(2) Dodaci za posebne uvjete vojne službe dijele se na dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada.

(3 Dodatak za vojnu službu ostvaruju sve djelatne vojne osobe.

(4) Dodatak za otežane uvjete rada ostvaruju osobe raspoređene na dužnosti s otegotnim uvjetima rada.

(5) Dodaci iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se u postotku od osnovice za obračun plaće.

(6) Ministar obrane pravilnikom utvrđuje dužnosti s otegotnim uvjetima rada te određuje način utvrđivanja prava na dodatak, iznos dodatka, kao i deficitarna zvanja i struke za koje se utvrđuje pravo na dodatak;

- u čl. 142. da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu.

14. U Glavi II. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine" broj 33/14, 41/14, 53/14, 114/14) propisani su dodaci za posebne uvjete vojne službe koji se dijele na dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada (kao i u čl. 139. st. 2. ZSOSRH).

14.1. Odredbom čl. 6. st. 1. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba propisano je da dodatak za vojnu službu ostvaruju sve osobe raspoređene na dužnosti djelatne vojne osobe u iznosima:

- 24% vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u Zapovjedništvo specijalnih snaga do razine Grupe specijalnih snaga i Satniju za obuku osim u Zapovjednu satniju,

- 19% vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u mehanizirane, motorizirane i tenkovske satnije gardijskih brigada, zapovjednici gardijskih brigada, zapovjednik Obalne straže Republike Hrvatske, zapovjednik Flotile Hrvatske ratne mornarice, zapovjednici bojni gardijskih brigada, zapovjednici divizijuna-odreda brodova borbene namjene, zapovjednici brodova borbene namjene, zapovjednici zrakoplovnih baza, zapovjednici eskadrila, zapovjednik Zapovjedništva specijalnih snaga, zapovjednik Počasno-zaštitne bojne, zapovjednik Središnjice za obavještajno djelovanje

- 15% ostali vojnici raspoređeni u gardijske brigade i Zapovjedništvo specijalnih snaga, ostali dočasnici i časnici raspoređeni u satnije gardijskih brigada (osim raspoređenih u mehanizirane, motorizirane i tenkovske satnije), zapovjednici brodova pomoćne namjene

- 14% vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u Počasno-zaštitnu bojnu, Središnjicu za obavještajno djelovanje, mornari raspoređeni na brodove borbene namjene, prvi dočasnici u postrojbama razine brigade, prvi dočasnici grana, Zapovjedništva za potporu, Hrvatskog vojnog učilišta i prvi dočasnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Oružane snage), dočasnici i časnici raspoređeni u eskadrile

- 12% vojnici raspoređeni u ostale postrojbe i mornari raspoređeni na brodove pomoćne namjene

- 11% ostali dočasnici i časnici raspoređeni u gardijske brigade

- 10% ostali dočasnici i časnici raspoređeni na brodove borbene namjene, postaje obalnog motrenja, radarske postaje, operativna središta, Zapovjedništvo specijalnih snaga, instruktori za obuku, časnici i dočasnici tehničke službe raspoređeni u postrojbe za tehničko održavanje u II. i III. stupnju tehničkog održavanja - Pomorske baze, Bojnu za opću logističku potporu, Remontni zavod i zrakoplovno-tehničke bojne

- 8% dočasnici i časnici na zapovjednim ili voditeljskim dužnostima u Oružanim snagama, Glavnom stožeru Oružanih snaga, Ministarstvu obrane te časnici i dočasnici na brodovima pomoćne namjene

- 5% dočasnici i časnici raspoređeni na ostale dužnosti u Oružanim snagama, Glavnom stožeru Oružanih snaga i Ministarstvu obrane te časnici i dočasnici izvan Oružanih snaga i Ministarstva obrane.

Stavkom 2. toga članka propisano je da djelatna vojna osoba iz stavka 1. može ostvariti pravo samo na jednu stopu dodatka za vojnu službu.

14.2. Odredbom čl. 7. st. 1. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba propisani su dodaci za otežane uvjete rada koje ostvaruju djelatne vojne osobe raspoređene na sljedećim dužnostima: 1. letačkim, 2. roniteljskim, 3. padobranskim, 4. plovidbenim, 5. pirotehničkim, 6. u specijalnim i zaštitnim postrojbama, 7. vojnopolicijskim 8. štetnima za zdravlje.

15. Odredbom čl. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine" broj 54/14), koji je stupio na snagu 8. svibnja 2014., propisano je da djelatne vojne osobe stječu pravo na korištenje godišnjeg odmora u skladu s odredbama ZSOSRH i odredbama toga Pravilnika.

15.1. Nadalje, čl. 4. st. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba propisano je da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu, a st.

3. istog članka propisano je da se redovnim radnim vremenom smatra radno vrijeme određeno u skladu s odlukom kojom se određuje raspored radnog vremena.

16. Odlukom o rasporedu radnog vremena („Narodne novine“, broj 66/14), koja je donijeta na temelju odredbe čl. 153. st. 3. ZSOSRH, u točki II. je propisano da je radno vrijeme razdoblje u kojem su djelatne vojne osobe obvezne obavljati poslove dužnosti koju obnašaju prema utvrđenom rasporedu radnog vremena i nalozima nadređene osobe.

16.1. Odredbom točke III. Odluke o rasporedu radnog vremena određeno je da se pod radnim vremenom iz točke II. te Odluke podrazumijeva:

-redovno radno vrijeme

-radno vrijeme prema posebnom rasporedu.

16.2. Odredbom točke V. Odluke o rasporedu radnog vremena (koja odredba je u glavi pod nazivom „redovno radno vrijeme“) određeno je:

(1) Redovno radno vrijeme, koje se u smislu ove Odluke smatra punim radnim vremenom, utvrđuje se u trajanju od 40 sati tjedno raspoređeno na pet dana, u pravilu od ponedjeljka do petka.

(2) Redovno radno vrijeme u pravilu traje od 8.00 do 16.00 sati.

(3) Iznimno od stavka 2. ove točke, zapovjednik samostalne bojne odnosno zapovjednik ili čelnik jednake ili više razine, uz odobrenje nadređenoga, može zbog potreba službe odrediti drugačiji početak i završetak redovnoga radnog vremena. (4) Odluku o promjeni početka i završetka redovnoga radnog vremena zapovjednik samostalne bojne odnosno zapovjednik ili čelnik jednake ili više razine obvezan je donijeti najmanje sedam dana unaprijed.

(5) Redoviti mjesečni fond sati je umnožak broja radnih dana u mjesecu pomnožen s osam sati redovnoga radnog vremena.

17. Polazeći od sadržaja navedenih odredbi proizlazi da djelatne vojne osobe mogu ostvarivati različite dodatke na plaću koji ovise o uvjetima rada pojedine djelatne vojne osobe. No, dodatak za vojnu službu ostvaruju sve djelatne vojne osobe na temelju samog rasporeda na određenu dužnost u propisanim iznosima i taj dodatak je sastavni dio redovne plaće ostvarene u redovnom radnom vremenu svake djelatne vojne osobe. Dodatak za vojnu službu se isplaćuje uz osnovnu plaću neovisno o drugim dodacima na plaću i drugim materijalnim pravima koja pripadaju djelatnim vojnim osobama na temelju ZSOSRH i propisima donesenim na temelju ZSOSRH.

18. Stoga, ako svaka djelatna vojna osoba kao redovnu plaću prima mjesečni iznos koji se sastoji od osnovne plaće i dodatka za vojnu službu, onda je dodatak za vojnu službu neodvojiv od redovne plaće koja se isplaćuje za redovno radno vrijeme djelatne vojne osobe te, kao sastavni dio redovne plaće ostvarene u redovnom radnom vremenu, prilikom obračuna naknade za godišnji odmor trena uračunati i iznose tog dodatka, sukladno čl. 142. ZSOSRH i čl. 4. st. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba (tako i ovaj sud u odluci broj Rev-347/2023-2 od 24. travnja 2024.).

19. Stoga odgovor na postavljeno pitanje glasi:

„Djelatnoj vojnoj osobi u razdoblju nakon 8. svibnja 2014. do kraja utuženog razdoblja (kolovoza 2017.) pripada pravo na isplatu naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora kao da je radila u redovnom radnom vremenu uračunavajući osnovnu plaću i dodatak na plaću za vojnu službu“.

20. Slijedom navedenog, a kako je pravno shvaćanje na kojem se temelji pobijana presuda u skladu s pravnim shvaćanjem ovoga suda ne postoje razlozi zbog kojih je revizija podnesena i na koje se odnosi pravno pitanje u odnosu na koje je dopuštena te je na temelju odredbe čl. 393. st. 1. ZPP odlučeno kao u izreci.

Zagreb, 10. rujna 2024.

Predsjednik vijeća:

Slavko Pavković