REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-228/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Dragana Katića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatske šume d.o.o., OIB 69693144506, sa sjedištem u [adresa], protiv tuženika US, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Smokrović, odvjetnik Odvjetničkog društva Vukić & partneri u Rijeci, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Gž-35/2023-2 od 24. kolovoza 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, poslovni broj Pn-27/2022-6 od 15. rujna 2022., u sjednici održanoj 10. rujna 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Velikoj Gorici, poslovni broj Gž-35/2023-2 od 24. kolovoza 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, poslovni broj Pn-27/2022-6 od 15. rujna 2022. Prijedlog je podnesen zbog pravnih pitanja za koja podnositelj navodi da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog toga što o njima nema prakse revizijskog suda, a praksa viših sudova nije jedinstvena. Pritom se ukazuje na odluke Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-909/2017 od 22. veljače 2018., („Sud nije ovlašten donijeti samo djelomičnu presudu zbog ogluhe“) i Gž-1185/2017 od 30. srpnja 2018. („Ne postoji institut dopunske presude zbog ogluhe“), Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj Gž-465/2022-2 od 8. srpnja 2022. (prema kojoj, u bitnom, nema uvjeta za donošenje presude zbog ogluhe ukoliko tužitelj uz tužbu nije priložio dokaz…), Županijskog suda u Karlovcu broj Gž-97/2021-2 od 1. ožujka 2021. (prema kojoj, u bitnom, sud nije ovlašten donijeti presudu zbog ogluhe u slučaju kada dio tužbenog zahtjev nije jasan).
2. Pitanja koja je tuženik u prijedlogu naznačio glase:
"1) Može li sud donijeti presudu zbog ogluhe kojom prihvaća jedan od više tužbenih zahtjeva dok o ostalim istaknutim tužbenim zahtjevima sud nije odlučio jer nije niti mogao odlučiti bez izvođenja dokaza;
2) Može li sud donijeti presudu zbog ogluhe u postupku radi naknade štete kada je tužitelj u tužbi predložio vještačenje iz kojeg bi proizlazila aktivna legitimacija tužitelja kada ista ne proizlazi iz drugih dokaza u tužbi;
3) Smatra li se da je tužbeni zahtjev u suprotnosti s dokazima koje je tužitelj podnio ako tužitelj u tužbenom zahtjevu ističe da će tužbeni zahtjev dopuniti u skladu s predloženim vještačenjem kojim bi dokazao osnovu i vještačenjem kojim bi dokazao visinu tužbenog zahtjeva?".
3. Tužitelj nije odgovorio na reviziju tuženice.
4. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavka 1. i članka 387. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni te kao takva ne opravdavaju intervenciju najvišeg suda dopuštenjem revizije.
5. Prvo naznačeno pitanje nema potrebno obilježje važnosti zato što je pravno shvaćanje prema kojem sud može donijeti djelomičnu presudu zbog ogluhe podudarno s praksom revizijskog suda izraženoj u presudi, poslovni broj Revt- 98/2015-2 od 19. svibnja 2015. Ta je presuda, u bitnom, utemeljena na pravnom shvaćanju prema kojem sudovi u primjeni odredbe članka 331.b ZPP pravilno postupaju kada donošenjem djelomične presude zbog ogluhe djelomično prihvate tužbeni zahtjev nakon što utvrde da su se za to ostvarile pretpostavke iz spomenute zakonske odredbe.
6. Istu pravnu sudbinu dijele drugo i treće naznačeno pitanje, ali iz ponešto drugačijih razloga. Naime, ova su pitanja u osnovi usmjerena na ispitivanje zakonitosti pobijane presude zbog ogluhe. Međutim, zakonitost ili nezakonitost pobijane odluke kao razlog važnosti pitanja, u pravilu, nije odlučna za ocjenu sadržava li revizija neko važno pitanje zbog kojega bi je trebalo dopustiti zato što revizija po novom konceptu koji je prihvaćen u domaćem parničnom postupku, u smislu spomenute zakonske odredbe, ne služi kontroli zakonitosti kao što je ranije služila redovna revizija kojoj je to, zbog privatne funkcije te revizije, bila primarna svrha, dok je reviziji po dopuštenju primarna svrha donošenje presuda s precedentnim učinkom, što je u skladu s njezinom javnom funkcijom. Ova pitanja (drugo i treće), kao ni istaknuti razlozi važnosti ne upućuju da su sudovi u istim ili bitno sličnim okolnostima o pravu stranke odlučili na drugačiji način nego što je to o pravima stranaka odlučeno pobijanom presudom.
7 Stoga je prijedlog tuženika za dopuštenje revizije valjalo odbiti na temelju odredbe članka 389.b stavaka 1. i 2. ZPP i riješiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 10. rujna 2024.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
