REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1630/2024-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr.sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja CN, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Darko Buljan, odvjetnik u Rijeci, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., OIB 94472454976, Zagreb, Listopadska 2, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Pelcl, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri, Zagreb, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku broj Gž-736/2023-2 od 16. studenoga 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci broj Pn- 317/2021-15 od 20. travnja 2022., u sjednici održanoj 10. rujna 2024.,
r i j e š i o j e :
I. Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku broj Gž-736/2023-2 od 16. studenoga 2023., radi sljedećeg pravnog pitanja:
„Prosuđuje li se zastara naknade štete s osnova izgubljene zarade koja nastaje sukcesivno prema odredbi članka 376. ZOO/91 (članak 230. ZOO/05) ili prema odredbi članka 373. ZOO/91 (članak 227. ZOO/05)?“.
II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova odgovora na prijedlog tužitelja.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku broj Gž-736/2023-2 od 16. studenoga 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci broj Pn-317/2021-15 od 20. travnja 2022., u kojem postavlja sljedeća pravna pitanja:
„1. Prosuđuje li se zastara naknade štete s osnova izgubljene zarade koja nastaje sukcesivno prema odredbi čl. 376. ZOO/91 (čl. 230. ZOO/05) ili prema odredbi čl. 373. ZOO/91 (čl. 227. ZOO/05)?
2. Je li zahtjev za naknadu štete s osnova izgubljene zarade koja nastaje sukcesivno povremeno potraživanje u smislu čl. 373. ZOO/91 (čl. 227. ZOO/05)?
3. Obuhvaća li saznanje za štetu i saznanje za opseg i visinu štete što znači i za relevantne činjenice iz kojih oštećenik može zaključiti o opsegu štete?
4. U situaciji gdje je tužitelj trpio štetu uslijed protupravnog ponašanja tuženika, a ta protupravnost je utvrđena pravomoćnom presudom, je li tužiteljev primitak te pravomoćne presude odlučujući trenutak za računanje zastarnog roka za potraživanje štete koju je tužitelj trpio dok je trajala ta protupravnost?
5. U situaciji kada tužitelj trpi štetu u vidu izgubljene zarade uslijed protupravnog ponašanja tuženika, a o (ne)postojanju tog protupravnog ponašanja tuženika vodi se parnica, je li tužiteljev primitak pravomoćne presude u toj parnici, kojom pravomoćnom presudom je utvrđeno postojanje protupravnog ponašanja tuženika, trenutak od kojeg se računa zastarni rok iz čl. 376. st. 1. ZOO/91 za potraživanje navedene štete u vidu izgubljene zarade?“.
2. Tužitelj obrazlažući važnost postavljenih pitanja u smislu odredaba članka 385.a stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) pozvao se na odluke revizijskog suda broj Rev- 1292/2010-2 od 15. svibnja 2012., broj Rev-x-154/2008-2 od 4. ožujka 2009., broj Rev-3012/2014-3 od 3. srpnja 2018.
3. Tuženik u odgovoru na prijedlog osporava navode tužitelja i predlaže prijedlog odbaciti, uz naknadu troškova odgovora na prijedlog.
4. Prijedlog je dopušten.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 256.063,50 kuna sa pripadajućim zateznim kamatama, i to na ime izgubljene zarade koju je tužitelj pretrpio u razdoblju od kolovoza 2003. i siječnja 2004. kada mu je tuženik odbio isplatiti štetu osiguranu policom kasko osiguranja, pa do 9. veljače 2011. kada mu je isplatio obje štete.
6. Drugostupanjski sud je potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja, ocjenjujući da se u konkretnom slučaju radi o povremenom potraživanju koje temeljem članka 372. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99 i 88/01, – dalje: ZOO) zastarijeva u zastarnom roku od 3 godine od dospijeća svakog pojedinog povremenog davanja, a samo pravo iz kojega proistječu povremena potraživanja zastarijeva za 5 godina računajući od dospjelosti najstarijeg neispunjenog potraživanja poslije kojeg dužnik nije vršio davanja (članak 373. stavak 1. ZOO). Kako je oštećenik-tužitelj u konkretnom slučaju za predmetnu štetu saznao podnošenjem tužbe u predmetu Općinskog suda u Rijeci P-3101/04 (tužba podnesena 23. lipnja 2004.), a tužbu u ovom predmetu je podnio 30. studenog 2011., time da je najstarije neispunjeno potraživanje dospjelo u 8. mjesecu 2003. i 1. mjesecu 2004., drugostupanjski sud je zaključio da je protekao rok od 5 godina i da je došlo do zastare samog prava te gubitka prava tužitelja da zahtjeva utužena potraživanja.
7. Postupajući sukladno odredbama članka 385.a i 387. ZPP revizijski sud je ocijenio da je pravno pitanje naznačeno u izreci rješenja važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer pobijana odluka odstupa od prakse revizijskog suda (odluka broj Rev-2920/2018-2 od 26. studenoga 2019.), u kojoj odluci je izraženo pravno shvaćanje:
„Pitanje zastare naknade štete s osnove izgubljene zarade (…) koja nastaje sukcesivno prosuđuje se prema odredbi članka 376., jer rentni odštetni zahtjevi nisu povremena potraživanja u smislu članka 372. ZOO/91 (…)“.
8. U odnosu na preostala postavljena pitanja smatra se da je prijedlog povučen (članak 389.b stavak 3. ZPP).
9. Stoga je valjalo na temelju odredbe članka 389.b stavak 3. ZPP odlučiti kao u izreci.
10. Tuženiku nisu dosuđeni troškovi sastava odgovora na prijedlog tužitelja za dopuštenost revizije jer ta parnična radnja nije bila potrebna prilikom donošenja odluke o prijedlogu (članak 155. stavak 1. ZPP u vezi s člankom 166. ZPP).
Zagreb, 10. rujna 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
