REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3696/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice D. Č. iz G., , OIB: ..., zastupane po punomoćniku E. S., odvjetniku u P., protiv tuženika G. Č. iz P., , OIB: ..., zastupanog po punomoćniku A. Z., odvjetniku u P., radi predaje u posjed, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci broj Gž-1388/2022-4 od 28. veljače 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli-Pola broj P-771/2021-31 od 27. srpnja 2022., u sjednici održanoj 10. rujna 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u odnosu na pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci broj Gž-1388/2022-4 od 28. veljače 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli-Pola broj P-771/2021-31 od 27. srpnja 2022.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da postavljena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
3. Postavljenim pitanjima tuženik problematizira je li drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP i čl. 354. st. 1. u vezi sa odredbom čl. 275. st. 1. ZPP.
4. Priložene odluke revizijskog suda nisu usporedive okolnostima konkretnog slučaja. To jer tuženik polazi od okolnosti da drugostupanjski sud nije odgovorio na sve žalbene navode što ne koincidira sadržaju obrazloženja drugostupanjske odluke.
4.1. Ovo osobito jer je pravilno drugostupanjski sud iznio pravno shvaćanje da su stranke koje su sudjelovale u ostavinskom postupku i na koje se odnosi pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, vezane tim rješenjem. Stoga, bilo kakve eventualne manjkavosti tog rješenja o nasljeđivanju (u smislu navodnog propuštanja određivanja ograničenja prava vlasništva tužiteljice), trebale su biti razjašnjene u ostavinskom postupku, a obrazloženje pobijane odluke ne sadrži bilo kakva utvrđenja koja bi bila suprotna sadržaju isprava priloženih u spis pa tako ni rješenju o nasljeđivanju.
4.2. Uostalom, tuženik je u žalbi isticao da, neovisno o rješenju o nasljeđivanju, on temeljem oporuke ima pravo na posjed sporne nekretnine, koje navode je drugostupanjski sud ocijenio u svojoj odluci.
5. Stoga u odnosu na postavljena pravna pitanja nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, pa je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odlučeno kao u toč. I. izreke.
6. U odnosu na navode o povredi prava na pravično suđenje, treba istaći da odredba čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14), sadrži određena procesna jamstva, pa do povrede tog prava u pravilu dolazi u slučaju da je pobijana odluka doista arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj. Ništa ne ukazuje da su u konkretnim okolnostima niži sudovi primijenili odredbe procesnog prava na način koji bi ugrozio samu bit prava tuženika na pristup sudu.
7. Slijedom navedenog, predlagatelj nije učinio vjerojatnim da je došlo do povrede temeljnih ljudskih prava u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP, pa je njegov prijedlog valjalo u tom dijelu odbaciti pozivom na odredbu čl. 389.a st. 4. ZPP, a kao u toč. II. izreke.
Zagreb, 10. rujna 2024.
Predsjednik vijeća:
Slavko Pavković
