REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3117/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i Renate Šantek članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja V. K., OIB ... iz U., S. M. n. K., , kojeg zastupa punomoćnik S. P., odvjetnik u Z., protiv 1. tuženika Z. K., OIB ... i 2. tuženice M. K. OIB ..., oboje iz O., , koje zastupa punomoćnik S. B., odvjetnik u O., radi ništetnosti, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-95/2024-2 od 14. veljače 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Gospiću, Stalna služba u Otočcu poslovni broj P-182/2017-54 od 11. prosinca 2023., na sjednici održanoj 10. rujna 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija u odnosu na naznačeno pitanje u prijedlogu, a u odnosu na povrede temeljnih ljudskih prava se odbacuje.
II. Zahtjev tuženika za naknadu troškova u povodu prijedloga za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv u uvodu citirane drugostupanjske presude.
2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženici se istom protive i predlažu odbiti taj prijedlog te zahtijevaju troškove u povodu tog prijedloga.
3. U prijedlogu tužitelj postavlja pitanja vezano za dužnost suda da povodom prigovora stranke na nalaz i mišljenje vještaka sud odredi „... dopunsko, kontrolno vještačenje...“ te u tom smislu ističe relativnu povredu odredaba parničnog postupka uslijed koje da je došlo do povrede prava tužitelja na pravično suđenje.
4. Postupajući na temelju odredbe čl. 385.a i 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 155/23.- dalje: ZPP) prema ovog ocjeni revizijskog suda, postavljeno pravno pitanje u prijedlogu za dopuštenje revizije nije važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu. Zakon o parničnom postupku ne poznaje institut kontrolnog vještačenja niti nadvještačenja.
5. Odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP propisano je da će Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustiti reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, osobito:- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pogotovo ako praksa viših sudova nije jedinstvena ili - ako je riječ o pravnom pitanju o kojem praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije jedinstvena ili ako je o tom pitanju Vrhovni sud Republike Hrvatske već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije trebalo preispitati sudsku praksu.
6. Prema odredbi čl. 252. st.1. ZPP vještačenje, u pravilu, obavlja jedan vještak, a kad sud ocijeni da je vještačenje složeno, može odrediti dva ili više vještaka. Ovdje je određen jedan vještak jer je izostao element složenosti. On je prethodno izradio pisani nalaz te je, usmeno, izveden dokaz vještačenje na glavnoj raspravi. Odredbe čl. 261. st. 2. i 3. ZPP određuju procesne situacije na način: - Ako se podaci vještaka o njihovu nalazu bitno razilaze, ili ako je nalaz jednog ili više vještaka nejasan, nepotpun ili u proturječnosti sam sa sobom ili s izviđenim okolnostima, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem vještaka, obnovit će se vještačenje s istim ili drugim vještacima (2.). Ako u mišljenju jednog ili više vještaka ima proturječnosti ili nedostataka, ili se pojavi osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja, a ti se nedostaci ili sumnja ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem vještaka, zatražit će se mišljenje drugih vještaka (3.). Nižestupanjski sudovi nisu našli elemenata da bi nalaz i mišljenje vještaka iz ovog postupka bio nejasan, nepotpun, proturječan da ima nedostataka ili da postoji sumnja u pravilnost danog mišljenja, već naprotiv. Tužitelj pogrešno tumači sadržaj čl. 261. ZPP na način da „stranka u postupku mora imati mogućnost dopunskog vještačenja“. Postojanje osnovanosti sumnje u pravilnost danog mišljenja treba biti uvjerenje stvoreno na strani suda, a ne da proizlazi iz samog nezadovoljstva stranke, nedovoljno argumentiranog i potkrijepljenog. Stoga nisu ispunjeni uvjeti iz citirane odredbe čl. 385.a st.1. ZPP, jer kao što je rečeno, ne postoji institut „kontrolnog vještačenja“ prema odredbama postupovnog prava, pravilnost danog nalaza i mišljenja ovisi o okolnostima svakog pojedinog slučaja i procesne situacije, pa se navedeno pitanje ne ocjenjuje ni kao važno za odluku u sporu.
7. Iz istih razloga, pogrešnog pravnog pristupa odredbi čl. 261. ZPP, ocjenjujući postojanje pretpostavki iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, za istaći je da svojim navodima iz prijedloga predlagatelj nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku koji je prethodio ovom prijedlogu, zbog osobito teških povreda postupovnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, konkretno pravo na pošteno suđenje na koje se određeno poziva.
8. Stoga kako u odnosu na postavljena pitanja nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, to je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP prijedlog odbijen, a na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP prijedlog je odbačen.
9. Odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na prijedlog, jer ta postupovna radnja nije bila potrebna za vođenje parnice, na temelju ovlasti iz odredbe čl. 166. st. 1. ZPP, a primjenom odredbe čl. 155. st. 1. ZPP.
Zagreb, 10. rujna 2024.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Jadranko Jug
