REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-3794/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice R. M. iz G., , B. i H., OIB: ..., zastupane po punomoćniku M. B., odvjetniku u S., protiv tuženice S. J. iz I., , OIB: ..., zastupane po punomoćnici S. Đ. M., odvjetnici u I., radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž-2283/2019-3 od 5. veljače 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu broj P-79/18 od 14. lipnja 2019., u sjednici održanoj 10. rujna 2024.,

r i j e š i o j e:

I. Odbija se prijedlog tuženice za dopuštenje revizije u odnosu na pitanja od prvog do osmog, deseto i jedanaesto te pitanja od šesnaestog do osamnaestog.

II. Odbacuje se prijedlog tuženice za dopuštenje revizije u odnosu na deveto pitanje, pitanja od dvanaestog do petnaestog, te devetnaesto pravno pitanje kao i u odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava.

Obrazloženje

1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž-2283/2019-3 od 5. veljače 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu broj P-79/18 od 14. lipnja 2019.

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da postavljena pitanja, od prvog do osmog, deseto i jedanaesto te pitanja od šesnaestog do osamnaestog, nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.

3. To jer pitanjima od prvog do trećeg te od petog do osmog, tuženica polazi od netočne pretpostavke da vještacima nisu dostavljeni prigovori na vještva i da usmenom dopunom nalaza i mišljenja vještaka nisu otklonjene sve proturječnosti, pa u odnosu na ta pitanja sudske odluke na koje se poziva tuženica ne koincidiraju stanju spisa.

4. U odnosu na četvrto pitanje, prema shvaćanju revizijskog suda (već izraženom primjerice u odluci broj Rev 1043/2022-2 od 11. listopada 2020.), nalaz i mišljenje vještaka koji je izrađen po nalogu jedne od stranaka spora ne može se smatrati vještačenjem provedenim po nalogu i pod nadzorom suda, u smislu odredbi čl. 250. do čl. 251. ZPP. Međutim, radi se o ispravi čiji se sadržaj odnosi na predmet spora, kojom stranka argumentira svoje stavove i primjedbe u odnosu na u sudskom postupku sačinjeni nalaz i mišljenje, slijedom čega isti treba biti ocijenjen u skladu s odredbom čl. 8. ZPP (tako i Rev 579/2024-2 od 23. travnja 2024.).

5. Deseto i jedanaesto te pitanje, te sedamnaesto i osamnaesto pitanje, polaze od pretpostavki koje nisu utemeljene na stanju predmeta spisa, dok u odnosu na šesnaesto pitanje, dostavljena sudska odluka nije usporediva stanju spisa.

6. Stoga u odnosu na navedena postavljena pravna pitanja nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, pa je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odlučeno kao u toč. I. izreke.

7. Prijedlog, u odnosu na deveto pitanje, te pitanja od dvanaestog do petnaestog, i devetnaesto pitanje, osim iznošenja stavova tuženika, ne sadrže jasno naznačene razloge važnosti u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, pa je isti u tom dijelu valjalo odbaciti pozivom na odredbu čl. 389.a st. 3. ZPP.

8. U odnosu na navode o povredi prava na pravično suđenje, treba istaći da odredba čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14), sadrži određena procesna jamstva, pa do povrede tog prava u pravilu dolazi u slučaju da je pobijana odluka doista arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj. Ništa ne ukazuje da su u konkretnim okolnostima niži sudovi primijenili odredbe procesnog prava na način koji bi ugrozio samu bit prava tuženice na pristup sudu.

9. Slijedom navedenog, predlagateljica nije učinila vjerojatnim da je došlo do povrede temeljnih ljudskih prava u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP, pa je njen prijedlog valjalo u tom dijelu odbaciti pozivom na odredbu čl. 389.a st. 4. ZPP, a kao u toč. II. izreke.

Zagreb, 10. rujna 2024.

Predsjednik vijeća:

Slavko Pavković