Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3629/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja tog suda Vlatke Fresl Tomašević, predsjednice vijeća, Vlaste Feuš sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Tomislava Aralice, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Ž. Č. iz S., (OIB…), koju zastupa punomoćnik Ž. V., odvjetnik iz odvjetničkog društva L. - V. & partneri u S., protiv tuženika H. C. d.o.o. Ispostava S., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice, protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-6163/2018-36 od 21. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj 10. rujna 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-6163/2018-36 od 21. ožujka 2024.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice Ž. Č., koji glasi:

"Dužan je tuženik u roku od 15 dan isplatiti tužiteljici iznos od 20.800,00 € sa zakonskim zateznim kamatama počev od dana 27. 12. 2018.g., do isplate, Dužan je tuženik u roku od 15 dana naknaditi tužiteljici parnični trošak s zakonskom zateznom kamatom, počam od dana presuđenja, pa do isplate."

2. Protiv te presude žali se tužiteljica iz razloga bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže drugostupanjskom sudu prihvatiti žalbu te preinačiti pobijanu presudu na način da se tužbeni zahtjev prihvati u cijelosti i da se tuženika obveže na plaćanje troška, odnosno ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Potražuje trošak žalbenog postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tužiteljice je neosnovana.

5. Žalba je podnesena zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13., 28/13 i 89/14. - dalje u tekstu: ZPP).

6. Prvostupanjski sud nije počinio navedenu bitnu povredu odredba parničnog postupka Pobijana presuda nema nedostatke radi kojih se ne bi mogla ispitati. Izreka pobijane presude je razumljiva i nije u proturječnosti s jasno i potpuno navedenim razlozima u obrazloženju.

6.1. Prvostupanjski sud nije počinio druge bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj drugostupanjski sud primjenom odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

7. Žalitelj upire na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi sa čl. 8. ZPP.

7.1. Sud prvog stupnja, u skladu s odredbom čl. 8. ZPP, odlučio je koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i to prema savjesnoj i brižljivoj ocjeni svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Taj sud dao je uvjerljive i logične razloge na osnovu točno kojih određenih dokaza sud uzima za utvrđenu i koju činjenicu, a koju ne i zašto, kojim od provedenih dokaza vjeruje, a kojim ne i zašto, te je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje odlučno za ishod spornog odnosa među strankama, izloživši ga u obrazloženju pobijane presude.

8. Predmet postupka je zahtjev za naknadu imovinske štete nastale na vozilu tužiteljice dana 6. listopada 2028. kada je došlo do izlijetanja vozila tužiteljice van kolnika.

9. Polazeći od utvrđenja da je isključivi krivac za nastanak predmetnog štetnog događaja, vozač automobila marke B. F. Č., koji je kritične prigode upravljao vozilom brzinom od 87 km/h, iako je padala kiša, uslijed čega je cesta bila mokra, a time i klizava, pa je utvrdio da vozač F. Č. nije prilagodio brzinu mokrom i skliskom kolniku, da je upravljao brzinom većom od dopuštene i to za 27 km/h, čime je postupio protivno odredbi čl. 51 st 1 i 12. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cesti ("Narodne novine" broj: 67/2008, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 82/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23)

, a što je dovelo do toga da je izgubio kontrolu nad vozilom, udario u rub kolnika, koji udarac je doveo do izlijetanja automobila izvan kolnika te prevrtanja automobila i do oštećenja istog, pa je odbio tužbeni zahtjev.

10. U ovom drugostupanjskom postupku po žalbi tužiteljice sporno je što je uzrok izlijetanja vozila tužiteljice sa kolnika, a time i odgovornost, odnosno osnovanost tužbenog zahtjeva za naknadu imovinske štete za uništeno vozilo.

11. Odredbom čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima (Narodne Novine broj:35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 155/23) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

11.1. Člankom 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cesti ("Narodne novine" broj: 67/2008, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 82/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23-dalje ZSCP) propisano je da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.

11.2. Odredbom čl. 12. st. 4. ZSPC-a propisano je da su sudionici u prometu dužni držati se ograničenja, zabrana i obveza izraženih pomoću postavljenih prometnih znakova.

12. Suprotno žalbenim navodima pravilno je sud prvoga stupnja utvrdio da tužiteljica nije dokazala da je uzrok slijetanja vozila tužiteljice bila pojava vodenog klina.

12.1. Naime, iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi:

- da je mjesto D., K. Š., 600 metara istočno od kbr…. …,

- da se nezgoda dogodila …., oko 14,35 h, da je bio dan i da je padala kiša, da je kolnik asfaltiran i da je bio mokar.,

- da se primarno mjesto izlijetanja nalazi na udaljenosti od oko 12 metara od početne točke mjerenja u pravcu istoka i izvan južnog ruba kolnika a definirano je jasno vidljivim tragom desnog pneumatika na uzvišenom betonskom rubniku,

- da se nakon izlijetanja osobno vozilo „B.“ giba po kameno zemljanom proširenju izvan južnog ruba kolnika gdje na udaljenosti od 22 metra od početne točke mjerenja u smjeru istoka i oko 8 metara od južnog ruba kolnika u pravcu juga, ostvaruje nalet na metalni stup sa pločama reklame i to svojim prednjim dijelom,

- da se nakon primarnog sraza nastavlja gibanje zanošenjem po zemljanom prostoru izvan južnog ruba kolnika do mjesta sekundarnog sraza i to na udaljenosti od oko 50 metara od početne točke mjerenja u pravcu istoka i oko 12 metara od južnog ruba kolnika u pravcu juga, nakon čega se u zanošenju osobno vozilo prevrće na krov i kreće do mjesta konačnog smirivanja na udaljenosti od oko 56 metara od početne točke mjerenja u pravcu istoka i oko 15 metara od južnog ruba kolnika u pravcu juga.

- da je brzinu kretanja osobnog vozila „B.“ promatrao kroz 6 faza gibanja kako slijedi:

- da je naletom desnim kotačima na uzvišeni betonski rubnik izvan južnog ruba kolnika gdje je i mjesto primarnog izlijetanja, osobno vozilo „B.“ ostvarilo pad brzine u veličini od oko 15 km/h,

- da se nakon izlijetanja izvan južnog ruba kolnika, osobno vozilo „B.“ kretalo na putu od oko 21 metar po kameno zemljanom prostoru izvan južnog ruba kolnika do mjesta sekundarnog naleta, gdje je ostvarilo prosječno usporenje od oko 6 m/s²,

- da je nakon kretanja po kameno zemljanom proširenju, osobno vozilo „B.“ ostvarilo kontakt svojim prednjim dijelom sa metalnim stupom sa reklamnim pločama, izvan južnog ruba kolnika gdje je ostvaren pad brzine u veličini od oko 20 km/h,

- da nakon primarnog sraza osobno vozilo nastavlja kretanje kameno zemljanim prostorom izvan južnog ruba kolnika u smjeru istoka u dužini od oko 16 metara do mjesta sekundarnog sraza, što u konačnici daje brzinu kretanja osobnog vozila „B.“ neposredno prije izlijetanja u veličini od:

- da kako se neposredno prije izlijetanja i vidljivih tragova desnih kotača na betonskom rubniku izvan južnog ruba kolnika, osobno vozilo „B.“ destabiliziralo, realna brzina kretanja u trenutku destabilizacije iznosi oko 87 km/h ili 24 m/s,

- da je Aquaplaning (hidroplaning) ili vodeni klin pojava koja se dešava kada vozilo vlastitom težinom ne može istisnuti vodu koja se nalazi na cesti ispod gume. Tada nastaje vodeni klin, tj. tanak sloj vode pod tlakom koji uzrokuje podizanje vozila sa asfalta i u konačnici destabilizaciju i klizanje automobila bez nadzora do ponovnog kontakta sa podlogom i uspostave trenja. Kritična brzina pri kojoj vodeni klin nastaje ovisi o više faktora: količini vode na cesti, stanju i vrsti guma, masi vozila te brzini gibanja vozila.

- da bi argumentirano mogli dokazati nastanak vodenog klina u kritičnom trenutku, potrebno je dokazati tri osnovna uzroka nastanka kako slijedi: stanje guma (vrsta gume (zimska ili ljetna), dubina šara (potrošenost guma), stanje podloge (zadržavanje veće količine vode na asfaltu zbog problema sa odvodnjom i pogrešnom konstrukcijom prometnice), brzinu predmetnog vozila,

- da osim brzine gibanja vozila neposredno prije izlijetanja, niti jedan od ostalih ključnih parametara nije moguće definirati, nije moguće egzaktno definirati da je destabilizaciju u kritičnom trenutku uzrokovao vodeni klin,

- da je vidljivo iz fotodokumentacije sa očevida, da na kolniku nema nikakvih neravnina koje bi uzrokovale sakupljanje i koncentraciju vode na pravcu gibanja predmetnog osobnog vozila, a neposredno prije mjesta izlijetanja, niti je policija u zapisniku sa očevida to definirala,

- da se mjesto prometne nezgode nalazi na kolniku D. 8 na udaljenosti od oko 600 metara istočno od kućnog broja …ulica …,

- da se neposredno prije destabilizacije, osobno vozilo „B.“ kreće južnom prometnom trakom navedene dionice iz pravca zapada pravcu istoka i u trenutku destabilizacije kreće se sa brzinom od oko 87 km/h ili 24 m/s.

- da je u trenutku destabilizacije i izlijetanja, kolnička površina bila mokra i padala je kiša, ali policijskim zapisnikom i skicom lica mjesta nije zabilježeno niti jedno mjesto sa povećanom koncentracijom vode na kolničkoj površini neposredno prije mjesta izlijetanja a na pravcu kretanja vozila,

- da nije poznato točno mjesto destabilizacije osobnog vozila „B.“, ali na udaljenosti od oko 12 metara od početne točke mjerenja u pravcu istoka i izvan južnog ruba kolnik,a a što je jasno vidljivo po tragu desnih kotača na uzvišenom betonskom rubniku, dolazi do izlijetanja osobnog vozila „B.“ izvan južnog ruba kolnika pri brzini od oko 84,8 km/h ili 23,4 m/s i njegovog kretanja dijelom zanošenjem, dijelom prevrtanjem do mjesta konačnog smirivanja.

- da razlog destabilizacije predmetnog osobnog vozila „B.“ nije moguće egzaktno definirati, jer policijski zapisnikom nije zabilježena niti na jednom mjestu na kolničkoj površini povećana koncentracija vode u trenutku destabilizacije, pa nije moguće nedvojbeno kazati da je uzrok destabilizacije vodeni klin.

13. Slijedom navedenoga, suprotno žalbenim navodima tužiteljica nije dokazala da bi uzrok izlijetanja vozila sa kolnika bio nastanak Aquaplaninga (hidroplaninga) ili vodenog klina, jer i iz samog zaključka vještaka proizlazi da na osnovu stanja spisa nije moguće egzaktno definirati zbog čega je došlo do destabilizacije osobnog vozila „B.“ neposredno prije primarnog mjesta izlijetanja. Međutim, nalazom i mišljenjem je utvrđeno da se vozilo neposredno prije destabilizacije kretalo brzinom od 87 km/h iako je ograničenje brzine bilo 60 km/h, a imajući pri tome u vidu da je padala kiša, pa time vozač vozila ne samo da nije prilagodio brzinu kretanja, već je istu i prekoračio za 27 km, ukazuje da je do izlijetanja vozila došlo zbog neprilagođene brzine vozila, a ne postojanja vodenog klina.

14. U odnosu na žalbeni prigovor da je na istom mjestu praktički u isto vrijeme došlo do izlijetanja još jednog vozila ne ukazuje na dinamiku kretanja vozila tužiteljice, a niti na postojanje vodenog klina. Naime, sud prvoga stupnja od MUP RH PP S. dobio je obavijest da se toga dana na istom mjestu (u K. Š., na kolniku državne ceste broj …, 600 m istočno od kbr … Ulice …) dogodila još jedna nezgoda oko 15.10 sati, u kojoj je sudjelovao P. K.. Međutim, pregledom službene zabilješke izdane od MUP RH PU S.-d. postaja prometne policije S., Broj: … od 6. listopada 2018., sud prvoga stupnja je utvrdio da je u tom štetnom događaju sudjelovao P. K. koji je upravljao osobnim automobilom „M." … južnom kolničkom a desnom prometnom trakom ceste … u K. Š., krećući se od smjera zapada u smjeru istoka i da je dolaskom do mjesta događaja 600 metara istočno od kbr. … ulice … uslijed neprilagođene brzine stanja i mjestima na kolniku ( mokro i sklisko) izgubio kontrolu nad vozilom, te s vozilom izletio van kolnika na južnu stranu.

14.1. Dakle, iz gore citirane Službene zabilješke razvidno je da se i ova prometna nezgoda, sudionik koje je P. K., dogodila uslijed neprilagođene brzine, a ne uslijed kolnika punog vode i nastanka vodenog klina, a kako je to pravilno utvrdio sud prvoga stupnja.

15. Slijedom navedenoga, suprotno žalbenim navodima budući tužiteljica nije dokazala da je šteta na vozilu nastala bez krivnje vozača njezina vozila, to je pravilno sud prvoga stupnja odbio tužbeni zahtjev.

16. Na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud pravilno je primijenio materijalno pravo iz gore citiranih članaka.

17. I odluka prvostupanjskog suda o naknadi parničnog troška je pravilna. Ovo iz razloga što je prvostupanjski sud pri donošenju te odluke imao u vidu uspjeh stranaka u parničnom postupku (čl. 154. st. 1. ZPP).

18. Kako ne postoje razlozi zbog kojih se pobija prvostupanjska presuda, a niti razlozi na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, to je valjalo po osnovu čl. 368. st. 1. ZPP odbiti kao neosnovanu žalbu tužiteljice te potvrditi prvostupanjsku presudu.

19. Zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbenog postupka je odbijen jer je tužiteljica odbijena sa žalbom (čl. 154. st. 1. ZPP).

U Zagrebu 10. rujna 2024.

Predsjednica vijeća:

Vlatka Fresl Tomašević, v.r.