1                                                      Broj: Ppž-5103/2021

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R  J  E  Š  E  N  J  E

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. L. B., zbog prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94.), odlučujući o žalbi okrivljenice, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku od 12. travnja 2021., broj DU2. Pp J-237/2020, u sjednici vijeća održanoj 13. prosinca 2023.,

r i j e š i o   j e

              Prihvaća se žalba okr. L. B., ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Dubrovniku od 12. travnja 2021., broj DU2. Pp J-237/2020, okr. L. B. je proglašena krivom da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji joj je izrečena novčana kazna 750,00 kuna (protuvrijednost 199 DEM), u koju se uračunava lišenje slobode pa je okrivljenici preostala novčana kazna 450,00 kuna, koju je dužna platiti u roku 15 dana od pravomoćnosti presude. Istom presudom, u odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno je da je okrivljenica obvezna naknaditi 200,00 kuna.

2. Protiv te presude, žalbu je podnijela okrivljenica zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava. Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje i odluku.

              3. Žalba je osnovana.

              4. U pravu je okrivljenica kada tvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka time što je „analizirao iskaze okrivljenika B. S. i M. Z. iz predmeta Pp J-238/2020 te kada 22. ožujka 2021. godine vrši uvid „poglavito u zapisnike“ o njihovu ispitivanju“. Time je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se presuda temelji na nezakonitom dokazu.

              5. Naime, ista osoba u nekom prekršajnom predmetu ne može imati više procesnih uloga, jer Prekršajni zakon, kao i Zakon o kaznenom postupku, različito reguliraju prava i dužnosti okrivljenika i svjedoka u pogledu njihovog iskazivanja, zbog čega su procesna uloga i pozicija svjedoka i okrivljenika potpuno drugačije. S obzirom da se ovaj prekršajni postupak vodi protiv okr. L. B., to B. S. i M. Z., okrivljenici u nekom drugom prekršajnom predmetu, ovdje imaju status svjedoka. Iz navedenog razloga nije dozvoljeno čitati i koristiti njihove obrane koje su dali u nekom drugom prekršajnom predmetu, u kojem su oni okrivljenici, a što je prvostupanjski sud učinio na ročištu 22. ožujka 2021. B. S. i M. Z. u ovom prekršajnom predmetu imaju status svjedoka i mogli su biti ispitani jedino u tom statusu odnosno prvostupanjski sud je, uz prethodno ispunjenje zakonskih uvjeta iz čl. 167. st. 6. u vezi st. 4. Prekršajnog zakona, mogao čitati njihove iskaze koje su dali u svojstvu svjedoka 10. lipnja 2020. u PP Ston.

              6. Slijedom navedenog, čitajući i analizirajući obrane osoba koje u ovom prekršajnom predmetu imaju procesni status svjedoka, prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer je time presudu temeljio na nezakonitom dokazu.

              7. Osim toga, u pravu je okrivljenica da je prvostupanjski sud počinio i bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona. Naime, okrivljenica je u obrani, na ročištu 10. lipnja 2020., predložila provođenje dokazne radnje suočenja s policijskim službenicima (čak je navela da inzistira na tome), a njen branitelj je na ročištu 16. ožujka 2021. predložio ispitivanje svjedoka A. A. B. te radnika koji su se nalazili na mjestu događaja. Prvostupanjski sud je izveo dokaz ispitivanjem svjedoka A. A. B., dok ostale predložene dokaze nije izveo, iz čega proizlazi zaključak da ih nije prihvatio.

8. Odredbom čl. 185. st. 7. Prekršajnog zakona propisano je:

„(7) U obrazloženju presude sud će iznijeti kratko razloge za svaku točku presude tako što će: izložiti nesporne činjenice, koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazanim ili nedokazanim, ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, zašto nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka ili sudionika u postupku, zašto nije neposredno ispitan svjedok ili vještak, kojim se razlozima vodio pri rješavanju pravnih pitanja a posebice pri utvrđivanju postoji li prekršaj i krivnja okrivljenika, o primjeni određenih odredaba ovoga Zakona i posebnog propisa o prekršaju na okrivljenika i njegovo djelo.“

9. Slijedom citirane zakonske odredbe jasna je i izričita obaveza suda da u obrazloženju svoje presude navede razloge zbog kojih nije prihvatio pojedine dokazne prijedloge stranaka ili sudionika u postupku, što u ovom predmetu prvostupanjski sud nije učinio. S obzirom da su dokazi koje je predložila okrivljenica bili predloženi na utvrđivanje odlučne činjenice o kojoj ovisi ocjena njihove obrane, to su navedenim propustom prvostupanjskog suda u pobijanoj presudi izostali razlozi o odlučnim činjenicama, čime je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona.

10. Zbog svega navedenog, trebalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu, koji će u ponovnom suđenju, cijeneći razloge ove drugostupanjske odluke, provesti sve potrebne dokaze te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

11. Slijedom navedenog, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 13. prosinca 2023.

              Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenicu, branitelja i tužitelja.