Baza je ažurirana 22.08.2025. 

zaključno sa NN 85/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

                                                             1                                                     Broj: Ppž-9810/21

 

                                          

 

REPUBLIKA HRVATSKA

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

 

Zagreb

               Broj: Ppž-9810/2021

 

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

 

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Marerić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. V. M. i dr., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.) i dr., odlučujući o žalbi okr. Đ. T., podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Garešnici od 26. srpnja 2021., broj: 45. Pp J-354/2020-28, u sjednici vijeća održanoj 13. prosinca 2023.,

 

 

p r e s u d i o    j e

 

 

I. U povodu žalbe okr. Đ. T., a po službenoj dužnosti te po službenoj dužnosti i u odnosu na okr. V. M., preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda te se izriče:

             

              Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. V. M. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi) i okr. Đ. T. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

 

OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE

 

              da bi:

             

dana 14. lipnja 2020., nedjelja, oko 16,40 sati, u mjestu V. B., ispred vatrogasnog doma, narušavali javni red i mir na način da su se međusobno fizički sukobili,

 

dakle, remetili javni red i mir na javnom mjestu tučom,

             

              - pa da bi time počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

 

II. Uslijed gornje odluke, žalba okr. Đ. T., u dijelu koji se odnosi na osuđujući dio prvostupanjske presude, je bespredmetna.

 

III. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

             

 

r i j e š i o    j e

 

 

Odbacuje se kao nedopuštena žalba okr. Đ. T. u dijelu koji se odnosi na odbijajući dio prvostupanjske presude.

 

 

Obrazloženje

 

 

              1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Garešnici od 26. srpnja 2021., broj: 45. Pp J-354/2020-28, okr. V. M. i okr. Đ. T. su proglašeni krivima da su, na način činjenično opisan u tom dijelu izreke pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji je svakom okrivljeniku izrečena novčana kazna 600,00 kuna (što je protuvrijednost 155,43 DEM), koju su dužni platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, te su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka 300,00 kuna, svaki okrivljenik.

 

              1.1. Istom presudom, na temelju čl. 181. t. 5. Prekršajnog zakona, protiv okr. V. M. je odbijena optužba, a na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona okr. Đ. T. je oslobođen optužbe, obojica da bi počinili prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

 

              2. Protiv te presude, i to u odnosu na njen osuđujući i odbijajući dio, žalbu je podnio okr. Đ. T. putem branitelja, zbog svih žalbenih osnova, s prijedlogom da se presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

              3. Žalba je dijelom bespredmetna, a dijelom nedopuštena.

 

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona, jer djelo za koje se okr. Đ. T. optužuje, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude, po propisu nije prekršaj. Pritom, a s obzirom da je u povodu žalbe okr. Đ. T. utvrđeno da razlozi zbog kojih je utvrđena povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava na njegovu štetu, postoje i u odnosu na okr. V. M., koji se nije žalio, to je primjenjujući načelo blagodati spojenosti (beneficium cohaesionis), na temelju čl. 202. st. 6. Prekršajnog zakona, po službenoj dužnosti, postupljeno kao da takva žalba postoji.

 

5. Naime, okrivljenici su proglašeni krivima da su počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kojom zakonskom odredbom je propisano: „Tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM ili kaznom zatvora do 30 dana“.

 

6. U činjeničnom opisu djela za koje su okrivljenici proglašeni krivima, prvo se navodi vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja, a nakon toga se naznačuje da su okrivljenici „narušavali javni red i mir na način da su se međusobno fizički sukobili“. Dakle, radnje okrivljenika su opisane kao: „međusobno fizički sukobili“.

 

7. Takav opis, po ocjeni ovog suda, u biti, predstavlja isključivo i samo zakonski opis inkriminiranog prekršaja i ne sadrži ni jednu konkretnu radnju okrivljenih. Da bi se moglo zaključiti da se radi o prekršaju, djelo prekršaja mora biti točno određeno na način da se jasno konkretiziraju radnje odnosno propusti okrivljenih. Ovakav činjenični opis, u kojem nije opisana ni jedna konkretna radnja okrivljenih, nego se samo rabi sinonim za zakonski izričaj „tuče“, nije prekršaj iz razloga jer djelo nije određeno.

 

8. S obzirom da je zakonski opis prekršaja odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to znači da sve odlučne činjenice, a to su, između ostalog, i konkretne radnje odnosno propusti okrivljenih, moraju biti jasno i izrijekom navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

 

9. Slijedom navedenog, djelo za koje se protiv okr. V. M. i okr. Đ. T. vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u osuđujućem dijelu izreke pobijane prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu u tom dijelu na način da su okrivljenici oslobođeni optužbe za prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kako je to i navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude.

 

10. Uslijed navedene odluke, žalba okr. Đ. T., u dijelu koji se odnosi na osuđujući dio prvostupanjske presude, je bespredmetna, a o troškovima prekršajnog postupka je odlučeno sukladno odredbi čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona.

 

11. Slijedom navedenog, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

12. Nadalje, žalba okr. Đ. T. nije dopuštena u dijelu koji se odnosi na odbijajući dio prvostupanjske presude, jer je čl. 192. st. 3. Prekršajnog zakona propisano da samo tužitelj može podnijeti žalbu na štetu i u korist okrivljenika.

 

13. U ovom prekršajnom postupku, optužni prijedlog protiv okr. V. M. za prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, a to je predmet odbijajućeg dijela izreke prvostupanjske presude, podnijelo je Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska uprava bjelovarsko-bilogorska, Policijska postaja Garešnica. Kako, dakle, nije sporno da okr. Đ. T. nije tužitelj, jer nije podnositelj optužnog prijedloga protiv okr. V. M. ni za jedno djelo pa tako ni za prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, to sukladno čl. 192. st. 3. Prekršajnog zakona on nije ovlaštenik prava na podnošenje žalbe u odnosu na okr. V. M., protiv kojeg je odbijena optužba za taj prekršaj.

 

14. Iz navedenih razloga trebalo je, u smislu odredbe čl. 204. st. 2. t. 4. Prekršajnog zakona, žalbu okr. Đ. T., u dijelu koji se odnosi na odbijajući dio prvostupanjske presude, odbaciti kao nedopuštenu pa je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

 

Zagreb, 13. prosinca 2023.

 

 

Zapisničarka:

 

Predsjednica vijeća:

 

 

 

Nikolina Maretić, v.r.

 

Goranka Ratković, v.r.

 

 

              Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.             

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu