Poslovni broj: Usž-1677/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga Suda Sanje Štefan, predsjednice vijeća, Ante Galića i Ljiljane Karlovčan-Đurović, članova vijeća te više sudske savjetnice Martine Barić, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice M. V. iz K., zastupane po opunomoćeniku N. S., odvjetniku u P., protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave, Odbora za državnu službu, Z., radi polaganja državnog ispita II. razine, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: 3 UsI-2121/2023-12 od 1. ožujka 2024., na sjednici vijeća održanoj 5. rujna 2024.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: 3 UsI-2121/2023-12 od 1. ožujka 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice radi poništenja rješenja tuženika Odbora za državnu službu, klasa: UP/II-112-07/23- 01/456, urbroj: 566-01/16-23-2 od 30. kolovoza 2023., kao i radi poništenja rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprave za zatvorski sustav i probaciju, Kaznionice u V., klasa: UP/I-112-02/20-03/2201, urbroj: 514-10-05-06-01/01-23-08 od 18. srpnja 2023. (točka I. izreke) te se odbija zahtjev tužiteljice za nadoknadu troškova upravnog spora (točka II. izreke).

2. Protiv navedene presude tužiteljica je podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba upravnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi kako je prvostupanjski sud donoseći pobijanu presudu odlučne činjenice nepotpuno i pogrešno utvrdio, kojom prilikom se nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje stvari, a izreka pobijane presude je i nejasna i u proturječnosti s obrazloženjem, dok je rješavajući konkretnu upravnu stvar tijelo pogrešno primijenilo pravni propis na temelju kojeg se rješava predmetna upravna stvar. Ističe da je pobijana odluka tuženika nezakonita jer se u obrazloženju iste navodi utvrđenje kako tužiteljica nema položen državni ispit II. razine, dok Zakon o općem upravnom postupku određuje kako se u izrekama prvostupanjskih rješenja, kakvo je i pobijano, može samo navesti obveze stranke, ali ne i činjenično utvrđenje kako je to učinjeno u pobijanom rješenju. Ističe kako je na radno mjesto viši upravni referent Matice zatvorenika u Odjelu tretmana u Kaznionici u V. raspoređena rješenjem Ministarstva pravosuđa i uprave od dana 1. prosinca 2020. godine, te ističe kako je od dana 8. listopada 2020. na snazi Pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva pravosuđa i uprave, a uvjeti za radno mjesto viši upravni referent Matice zatvorenika u Odjelu tretmana u Kaznionici u V. određeno je: "završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine upravne ili ekonomske struke, poznavanje rada na računalu, najmanje jedna godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima i položen državni ispit". Ističe kako se u uvjetima navodi samo "položen državni ispit", a ne "državni ispit I. ili II. razine". Navodi kako Zakon o državnim službenicima ("Narodne novine", 70/19.) u članku 42. stavku 4. jasno i precizno određuje da "službenik koji je sukladno ranijim propisima oslobođen obveze polaganja državnog stručnog ispita za poslove radnog mjesta određenog stupnja obrazovanja nije dužan polagati državni ispit odgovarajuće razine u skladu s odredbama ovoga Zakona". Smatra kako bi navedeno značilo da na dan postavljanja tužiteljice na postojeće radno mjesto dana 1. prosinca 2020. godine nije postojala obveza polaganja državnog ispita II. razine, a imajući u vidu odredbe Zakona o državnim službenicima nije dozvoljeno nikakvo nalaganje kasnijih obveza koje su određene nakon imenovanja i postavljanja tužiteljice kao što je polaganje državnog stručnog ispita II. razine. Smatra posebno nezakonitim dio obrazloženja iz točke 7. obrazloženja presude jer je ranije rješenje doneseno 1. prosinca 2000., a djelomično poništeno 12. veljače 2021. smatrajući kako se treba primijeniti onaj propis koji je bio na snazi na dan 1. prosinca 2021. godine. Smatra kako je nakon izmjena Zakona o državnim službenicima od 1. kolovoza 2019. obveza polaganja državnog ispita propisana za novoprimljene službenike, državne službenike koji nemaju položen državni ispit te za službenike koji se raspoređuju ili premještaju na radno mjesto za koje je propisan viši stupanj obrazovanja, a imaju položen državni ispit niže razine od onog propisanog za radno mjesto za koje se raspoređuju ili premještaju. Stoga se poziva na prijelazne odredbe tog Zakona odnosno na odredbu članka 42. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima prema kojoj odredbi položen državni stručni ispit za srednju stručnu spremu se smatra položenim državnim ispitom I. razine, referirajući se pritom na točku 19. pobijane presude. Isto tako poziva se na odredbu članka 42. stavka 4. Zakona o državnim službenicima ("Narodne novine", 70/19.) te ističe kako Pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva pravosuđa i uprave 1. prosinca 2020. nije razlikovao državni ispit I. ili II. razine, što znači da tada nije postojala obveza polaganja državnog ispita II. razine, a zbog toga, imajući u vidu odredbe Zakona o državnim službenicima koji je tada bio na snazi, nije dozvoljeno nikakvo nalaganje kasnijih obveza koje su određene nakon imenovanja i postavljanja tužiteljice, kao što je polaganje državnog stručnog ispita II. razine. Smatra kako drugostupanjsko rješenje odnosno osporeno rješenje u ovom upravnom sporu ne sadrži odgovore na žalbene navode tužiteljice koji su izneseni u žalbi protiv prvostupanjske odluke te je drugostupanjskim postupanjem povrijeđeno njeno pravo na obrazloženi pravni lijek koje jasno proizlazi iz odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Ustavnog suda Republike Hrvatske, na koje se tužiteljica poziva u žalbi. Ističe kako se bitna povreda odredaba upravnog postupka ogleda u potpunoj neispitljivosti presude te kontradiktornosti same izreke, kao nepostojanja bilo kakvih, a osobito valjanih razloga u obrazloženju, a vezano za donošenje ovakve pobijane odluke. Stoga smatra da je u pobijanoj presudi činjenično stanje u cijelosti pogrešno i nepotpuno utvrđeno te je na isto u cijelosti pogrešno primijenjeno materijalno pravo, a sve jer se nije vodilo računa o pravilima postupka, što je bilo od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne odluke u ovoj upravnoj stvari. Stoga predlaže da Sud pobijanu presudu preinači na način da usvoji tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti, a podredno istu u cijelosti ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje sudu.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući pobijanu presudu sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. - dalje: ZUS), ovaj Sud je utvrdio da ne postoje žalbeni razlozi zbog kojih se presuda pobija.

5. Pri utvrđivanju činjeničnog stanja u sporu prvostupanjski sud je uzeo u obzir činjenice već utvrđene u postupku donošenja osporene odluke (članak 33. stavak 2. ZUS-a) te je na temelju svih podataka prikupljenih tijekom postupka kao i tijekom upravnog spora, prema ocjeni ovoga Suda, pravilno i potpuno utvrdio bitne činjenice za donošenje zakonite odluke.

6. Iz podataka predmeta spisa proizlazi da je rješenjem o rasporedu tužiteljice donesenim od strane Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprave za zatvorski sustav i probaciju, Kaznionice u V. od 1. prosinca 2020., tužiteljica, kao državna službenica, raspoređena na radno mjesto viši upravni referent u maticu zatvorenika u Odjelu tretmana u Kaznionici u V. te je u tom rješenju u točki 1. izreke navedeno da ima položen državni ispit. Naime, prema podacima spisa predmeta proizlazi da tužiteljica ima završenu višu stručnu spremu i stečeno stručno zvanje sveučilišna prvostupnica baccalaurea ekonomija od 26. rujna 2018., a što je razvidno i iz diplome Sveučilišta J. D. u P., br. 602-04/19-02/94 od 1. travnja 2019.

7. Rješenjem Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprave za zatvorski sustav i probaciju, Kaznionice u V. od 12. veljače 2021. u točki 1. izreke rješenja djelomično se poništava točka 1. izreke prvostupanjskog rješenja od 1. prosinca 2020. o rasporedu tužiteljice na radno mjesto te se iza riječi "ispitom" dodaje broj i riječi "I. razine", a u točki 2. izreke navedenog rješenja propisano je da se iza točke 5. izreke rješenja, iza točke 1. dodaje točka 5.a., koja glasi: "5.a. imenovana je obvezna u roku od šest mjeseci od dana rasporeda položiti državni ispit II. razine, a u protivnom će se rasporediti na radno mjesto za koje ispunjava uvjete i ima položen državni ispit I. razine, a ukoliko nema slobodnog radnog mjesta na koje se može rasporediti, stavit će se na raspolaganje Vladi. Prijava za polaganje ispita podnosi se najkasnije dva mjeseca prije isteka roka u kojem je tužiteljica dužna položiti ispit".

8. Prema ocjeni ovoga Suda pravilno zaključuje prvostupanjski sud kada u obrazloženju osporene presude navodi kako je prvostupanjskim rješenjem pravilno tužiteljici utvrđena obveza polaganja državnog stručnog ispita II. razine u roku od godine dana od dana stupanja na snagu Pravilnika o polaganju državnog ispita ("Narodne novine", broj: 70/20., 29/21. i 39/22.) odnosno do 1. studenoga 2023. jer je raspoređena na radno mjesto višeg referenta Matice zatvorenika u Kaznionici u V. 9. Odredbama članka 56. Zakona o državnim službenicima ("Narodne novine", broj: 92/05., 107/07., 27/08., 49/11., 150/11., 34/12., 37/13., 38/13., 1/15., 61/17., 70/19. i 98/19. – dalje: ZDS) propisana ja obveza polaganja državnog stručnog ispita tako da je državni službenik dužan položiti državni ispit propisane razine za radno mjesto na koje je raspoređen najkasnije u roku godine dana od dana početka rada u državnoj službi utvrđenog rješenjem o rasporedu na radno mjesto (stavak 1.), a državni službenik koji se raspoređuje ili premješta na radno mjesto bez položenog državnog ispita ili s položenim državnim ispitom niže razine od propisane za to radno mjesto dužan je položiti državni ispit propisane razine u roku od šest mjeseci od dana rasporeda ili premještaja na radno mjesto (stavak 2.). Prema odredbama članka 60. ZDS-a službeniku iz članka 56. stavka 1. tog Zakona koji ne položi državni ispit u propisanom roku prestaje državna služba istekom posljednjeg dana roka za polaganje ispita (stavak 1.), a službeniku koji nakon rasporeda ili premještaja na radno mjesto za koje je propisan viši stupanj obrazovanja nije u roku iz članka 56. stavka 2. ZDS-a položio državni ispit II. razine, rasporedit će se na radno mjesto za koje ispunjava uvjete i ima položen državni ispit I. razine, a ako nema slobodnog radnog mjesta na koje se službenik može rasporediti, odgovarajući se primjenjuju odredbe ovog Zakona o stavljanju službenika na raspolaganje Vladi.

10. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima ("Narodne novine", broj: 70/19.) obveza polaganja državnog ispita nakon 1. kolovoza 2019. primjenjuje se na sve zatečene tj. raspoređene službenike koji nemaju položen državni stručni ispit odgovarajuće razine, a prema prijelaznoj odredbi članka 42. stavka 1. tog Zakona položen državni stručni ispit za srednju stručnu spremu smatra se položenim državnim ispitom I. razine, dok je stavkom 2. istog članka Zakona propisano da se položen državni stručni ispit za visoku i višu stručnu spremu smatra položenim državnim ispitom II. razine. Sukladno odredbi stavka 3. istog članka Zakona službenik koji nema položen ispit, dužan je položiti državni ispit u roku od godine dana od stupanja na snagu Pravilnika iz članka 11. tog Zakona, dok sukladno članku 4. istog članka Zakona službenik koji je sukladno ranijim propisima oslobođen obveze polaganja državnog stručnog ispita za poslove radnog mjesta određenog stupnja obrazovanja, nije dužan polagati državni ispit odgovarajuće razine u smislu odredbe tog Zakona.

11. Imajući na umu sve naprijed navedeno, prema ocjeni ovoga Suda, pravilno zaključuje prvostupanjski sud kada u obrazloženju osporene presude navodi da je tužiteljica dužna položiti državni ispit odgovarajuće razine u smislu citiranih odredbi ZDS-a jer sukladno ranijim propisima nije oslobođena obveze polaganja državnog stručnog ispita za poslove radnog mjesta određenog stupnja obrazovanja, a budući da ima položen državni stručni ispit za srednju stručnu spremu, koji se smatra položenim državnim ispitom I. razine.

12. Stoga Visoki upravni sud prihvaća utvrđeno činjenično stanje od strane prvostupanjskog suda, jer po ocjeni Suda tužiteljičinim žalbenim navodima nisu dovedene u sumnju odlučne činjenice kako ih je utvrdio prvostupanjski sud, a imajući na umu i utvrđeno činjenično stanje u provedenom upravnom postupku.

13. Prigovori istaknuti u žalbi su neosnovani i bez utjecaja na drugačije rješavanje predmetne stvari, pogotovo jer se radi o istim prigovorima koje je tužiteljica isticala i u postupku pred tuženikom, a zatim pred prvostupanjskim sudom, o kojima su se i tuženik i prvostupanjski sud očitovali, a s čijim zaključcima se slaže i ovaj Sud. 14. Prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje i na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, a tužiteljica svojim žalbenim navodima nije dovela u sumnju pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude.

15. Budući da ne postoje razlozi zbog kojih tužiteljica pobija prvostupanjsku presudu, kao niti razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju članka 74. stavka 1. ZUS-a žalba odbijena kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda.

U Zagrebu 5. rujna 2024.

Predsjednica vijeća

Sanja Štefan, v.r.