REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-1075/2023
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća te Ivanke Mašić i Snježane Oset kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog C. P., zbog prekršaja iz članka 43. točka 5. Zakona o nadzoru državne granice (Narodne novine broj 83/13. i 27/16.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave istarske, Postaje pomorske i aerodromske policije Pula-Pola podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Pazinu od 9. rujna 2022., broj Pp-3096/ 2021., u sjednici vijeća održanoj 5. rujna 2024.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se osnovanom žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave istarske, Postaje pomorske i aerodromske policije Pula-Pola ukida se pobijana presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Pazinu od 9. rujna 2022., broj Pp- 3096/ 2021., okrivljeni C. P. je na temelju odredbe članka 182. točka 2. Prekršajnog zakona oslobođen od optužbe da bi počinio prekršaj iz članka 43. točka 5. (pogrešno prvostupanjski sud navodi članka 43. stavak 1. točka 5.) Zakona o nadzoru državne granice.
2. Protiv te presude pravodobnu žalbu podnio je tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava istarska, Postaja pomorske i aerodromske policije Pula- Pola, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
3. Žalba je osnovana.
4. Ovaj sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti i u odnosu na žalbene navode, sukladno odredbi članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), utvrdio je osnovanost žalbe tužitelja budući činjenično stanje nije valjano utvrđeno.
5. Odluka prvostupanjskog suda obrazložena je time da slovenski ribari i policija ne postupaju prema propisima Republike Hrvatske već po propisima Republike Slovenije, što svaka policija mora činiti, a ribari imaju pravo boraviti u svojim teritorijalnim vodama, kako slovenski tako i hrvatski. Iz perspektive Republike Slovenije, njihova policija štiteći svoje ribare štiti svoje granice jer njima u njihove teritorijalne vode ulaze hrvatski ribari i hrvatska policija. Zbog toga su slovenski ribari u zabludi o biću prekršaja. Oni su ribari i nije na njima da se bave pitanjima gdje je granična crta na moru. O tome je za slovenske ribare odlučila Vlada Republike Slovenije koja je temeljem odluke arbitraže definirala graničnu crtu i tako omogućila svojim ribarima i policiji da se nalaze u teritorijalnim vodama za koje Republika Hrvatska smatra da su njezin teritorij, pa je stoga okrivljenik i oslobođen po zakonskom osnovu iz članka 182. točka 2. u vezi s člankom 30. stavak 1. Prekršajnog zakona, budući zabluda o biću prekršaja isključuje krivnju.
6. Odredbom članka 30. stavka 1. Prekršajnog zakona propisano je da nije kriv počinitelj koji u vrijeme počinjenja prekršaja nije bio svjestan nekoga njegovog zakonom ili drugim propisom određenog obilježja.
7. Notorno je da je Republika Hrvatska izašla iz arbitražnog sporazuma s Republikom Slovenijom te sa između njih i dalje postoji spor u vezi granične crte na moru, a posebno je takva činjenica poznata za okrivljenika koji obavlja gospodarsku djelatnost ribolova, te koji je s obzirom na navedeno trebao s posebnom pažnjom voditi računa da prilikom obavljanja ribolova neovlašteno ne ulazi u područje koje je predmet spora između dviju država. Neprihvatljivo prvostupanjski sud kao razlog neotklonjive stvarne zablude ističe da okrivljenik vjeruje policiji svoje države. Upravo suprotno takovom zaključku, riječ je o namjernom obavljanju djelatnosti ribolova od strane okrivljenika na tom području, a da je pitanje granične crte sporno, vidljivo je i iz prisustva policijskih službenika Republike Slovenije. Naime, ribarenje u prisustvu policije uistinu nije uobičajena praksa, slijedom čega je svijest okrivljenika o protupravnosti njegova postupanja neupitna.
8. Zaključno, budući ne postoji dogovor između Republike Hrvatske i Republike Slovenije u vezi obavljanja gospodarskog ribolova hrvatskih i slovenskih ribara, a Republika Hrvatska je i izašla iz arbitražnog sporazuma s Republikom Slovenijom, to znači sa se u odnosu na stanje granice teritorijalnog mora između Republike Hrvatske i Republike Slovenije valja primijeniti odredbe članka 2., 10. i 300. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, čije su potpisnice i Republika Hrvatska i Republika Slovenija. Nikakvim legitimnim postupkom ili aktom nije promijenjena granična crta teritorijalnog mora između Republike Hrvatske i Republike Slovenije od vremena potpisivanja Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora
9. Imajući u vidu sve navedeno, za ovaj sud nema dvojbe o tome da kod okrivljenika ne postoji zabluda o protupravnosti, slijedom čega i žalbu tužitelja valja prihvatiti osnovanom i ukinuti prvostupanjsku presudu. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će, imajući u vidu razloge ovog rješenja, provesti novi postupak i donijeto novu zakonitu i valjano obrazloženu odluku.
10. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci.
Zagreb, 5. rujna 2024.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković, v.r.
Anđa Ćorluka, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Pazinu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
