Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj:Gž Ob-109/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja, Milene Vukelić- Margan, predsjednice vijeća, Ingrid Bučković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Helene Vlahov-Kozomara, članice vijeća, u građansko pravnoj stvari tužitelja M. A., OIB: ... iz K., zastupanog po punomoćniku B. G., odvjetniku iz K., protiv tuženika HZMO OIB: ... iz Z., radi utvrđenja, odlučujući o žalbama stranaka podnesenim protiv presude Općinskog suda u Sisku, poslovni broj POb-284/2023 od 21. svibnja 2024., u sjednici održanoj 4. rujna 2024.

r i j e š i o  j e

I Prihvaća se žalba tužitelja kao osnovana te se ukida presuda Općinskog suda u Sisku, poslovni broj POb-284/2023 od 21. svibnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

II Odbacuje se žalba tuženika kao nedopuštena.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odlučeno je:

„I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja M. A. koji glasi:

"Utvrđuje se da je izvanbračna zajednica predlagatelja M. A. iz K., OIB ... i sada pokojne R. L.-A., OIB ...., umrle ... trajala od 1986. do sklapanja braka 8.8.1996. g. te da je uzdržavani član te izvanbračne zajednice koja je imala sve osobne i imovinske učinke bračne zajednice bio M. L. rođen ...., umro .... te da ga je predlagatelj uzdržavao".

II. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.“

2. Protiv navedene presude žalbe su podnijele obje stranke.

3. Tužitelj je podnio žalbu pozivom na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz žalbenog razloga propisanog čl. 353. st 1. toč.1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 11/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje:ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i usvoji tužbeni zahtjev, podredno ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

3.1. Tuženik je podnio žalbu pozivom na sve žalbene razloge iz čl. 353.st.1. ZPP-a, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno raspravljanje.

4. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

5. Žalba tužitelja je osnovana, dok je žalba tuženika nedopuštena.

6. U konkretnom slučaju na strani tuženika nema pravnog interesa za podnošenje žalbe budući da je pobijanom presudom odbijen tužbeni zahtjev, čime je predmet riješen u korist tuženika pa se njegova žalba u smislu čl. 358.st.3. ZPP-a ukazuje nedopuštenom, slijedom čega je primjenom čl. 380. toč.1. ZPP-a istu valjalo odbaciti, kao u točki II. izreke ovog rješenja.

7. Donoseći pobijanu presudu, prvostupanjski sud na temelju izvedenih dokaza utvrđuje da su tužitelj i pok. R. L.-A. bili u životnoj zajednici od dolaska u R. H. 1992., a i ranije, pa sve do sklapanja braka 8. kolovoza 1996. Stoga, pozivom na Zakon o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine" broj 11/78., 27/78., 45/89., 51/89. - službeni pročišćeni tekst, 59/90., 25/94., 162/98., dalje: ZBPO), čl. 3. i čl. 262. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 162/98.116/03., dalje:ObZ/98) te čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj ("Narodne novine" broj 103/15., 98/19., 47/20., 49/23., 156/23., dalje: ObZ/15) zaključuje da je postojala izvanbračna zajednica tužitelja i pok. R. L.-A. u utuženom razdoblju.

8. Međutim, pravno je shvaćanje prvostupanjskog suda da se izvanbračna zajednica utvrđuje u odnosu na nasljednike pok. osobe pa da tuženik nije pasivno legitimiran u odnosu na zahtjev za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice, a iz istih razloga da nije niti pasivno legitimiran kao i u odnosu na zahtjev za utvrđenje da izvanbračna zajednica tužitelja i pok. R. L.-A. ima sve osobne učinke bračne zajednice u odnosu na člana sada pok. M. L. kao uzdržavanog člana te zajednice. Također, prvostupanjski sud zauzima stav da niti u odnosu na zahtjev za utvrđenje da je tužitelj uzdržavao pok. M. L. tuženik nije pasivno legitimiran s obzirom da nije njegov nasljednik. Stoga, odbija tužbeni zahtjev u cijelosti.

9. Neosnovano se tužitelj žalbom poziva na počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2. toč. 8. i 11. ZPP-a. Naime, suprotno žalbenim navodima, time što je HZMO sudjelovao u postupku kao tuženik iako od strane tužitelja u tom svojstvu nije bio označen, nije počinjena bitna procesna povreda iz čl. 354.st.2. toč. 8. ZPP-a, a niti je time što prvostupanjski sud nije naveo razloge zbog čega je postupak proveo po pravilima parničnog postupka, a ne izvanparničnog te HZMO označio kao tuženika nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2. toč.11. ZPP-a jer nije riječ o odlučnim činjenicama.

10. Međutim, prvostupanjski sud je počinio relativno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.1. u vezi s čl. 109.ZPP-a u vezi s čl. 2. i čl. 5. st.1. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" br. 59/23., dalje:ZIP) na koju se sadržajem žalbe poziva tužitelj.

11. Prema stanju spisa predmeta, postupak je pokrenut podnošenjem prijedloga u kojem je kao predlagatelj označen M. A., dok protustranka u prijedlogu nije označena, već je kao zainteresirana osoba označen HZMO. P. prijedloga je zatražio da se utvrdi da je izvanbračna zajednica njega i sada pokojne R. L.-A. trajala od 1986. do sklapanja braka 8. kolovoza1996. te da je uzdržavani član te izvanbračne zajednice koja je imala sve osobne i imovinske učinke bračne zajednice bio M. L. rođen , umro .... te da ga je predlagatelj uzdržavao. Takav zahtjev podnositelj prijedloga je podnio radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza pok. M. L. na temelju Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ("Narodne novine" br. 121/17., 98/19., 84/21., 156/23., dalje:ZHBDR).

11.1. Prvostupanjski sud je postupak proveo po pravilima parničnog postupka, pri čemu je podnositelja prijedloga označio kao tužitelja, a HZMO kao tuženika, iako podnositelj prijedloga u tom pravcu nije uredio prijedlog, niti ga je sud na to pozvao. 12. Odredbom čl. 2. ZIP-a na pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak, ako ovim Zakonom ili drugim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku nije drukčije određeno.

13. Prema odredbi čl. 109. ZPP-a, ako podnesak nije razumljiv ili ne sadržava sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud će podnositelju naložiti da podnesak ispravi odnosno dopuni u skladu s danom uputom i u tu svrhu mu vratiti podnesak radi ispravka ili dopune (st.1).U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, sud će odrediti rok od osam dana za ponovno podnošenje podneska (st.2.).Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen odnosno dopunjen i predan sudu u roku određenom za dopunu ili ispravak, smatrat će se da je podnesen sudu onog dana kad je prvi put bio podnesen (st.3.).Smatrat će se da je podnesak povučen ako ne bude vraćen sudu u određenom roku i ispravljen u skladu s dobivenom uputom suda, a ako bude vraćen bez ispravka odnosno dopune, odbacit će se (st.4.).

14. Odredbom čl. 5. st.1. ZIP-a propisano je da su stranke:

1. predlagatelj

2. osoba koju je predlagatelj označio kao protustranku

3. svaka osoba na čiji bi pravni položaj mogla izravno utjecati odluka čije se donošenje predlaže ili odluka koju sud, u povodu prijedloga ili po službenoj dužnosti, može donijeti odnosno osoba na čiji bi pravni položaj mogla izravno utjecati neka druga radnja suda poduzeta u postupku

4. svaka osoba, tijelo, organ društva ili oblik udruživanja koji se na temelju ovoga Zakona ili drugog zakona koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku mogu ili trebaju uključiti u postupak.

15. Dakle, sukladno čl. 5. ZIP-a podnositelj prijedloga u izvanparničnom postupku dužan je između ostalog označiti protustranku, a u situaciji kada to ne učini, sud je dužan sukladno čl. 109. st. 1. i 2. ZPP-a u vezi s čl. 2. ZIP-a pozvati predlagatelja na ispravak odnosno dopunu prijedloga u određenom roku, uz odgovarajuću uputu i upozorenje na posljedice nepostupanja po nalogu suda sukladno čl. 109. st. 4. ZPP- a, te ovisno o postupanju predlagatelja odlučiti o daljnjim radnjama u postupku u skladu sa čl. 109. st.3. i 4. ZPP-a.

16. U konkretnom slučaju, podnesen je prijedlog iz čl. 11. st.1. ZIP-a kojim je pokrenut izvanparnični postupak, s time da u prijedlogu nije označena protustranka u skladu sa čl. 5. st.1. ZIP-a, pa je u takvoj situaciji prvostupanjski sud bio dužan sukladno čl. 109. st. 1. i 2. ZPP-a u vezi s čl. 2. ZIP-a pozvati predlagatelja na ispravak odnosno dopunu prijedloga, na koji način nije postupio, već je sam odredio stranke postupka i to predlagatelja kao tužitelja i HZMO kao tuženika te postupak proveo po pravilima parničnog postupka i donio pobijanu presudu, čime je počinjena prethodno navedena relativno bitna povreda odredaba postupka.

17. Slijedom navedenog, valjalo je primjenom čl. 369.st.1. Z.-a prihvatiti žalbu tužitelja kao osnovanu te ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

18. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti počinjenu bitnu povredu odredaba postupka na način da će u skladu s čl. 109. st. 1. i 2.ZPP-a u vezi s čl. 2. ZIP-a pozvati podnositelja prijedloga na ispravak odnosno dopunu prijedloga uz odgovarajuću uputu sukladno čl. 5.st.1. ZIP-a i upozorenje sukladno čl. 109. st.3. ZPP-a, nakon čega će ovisno o postupanju predlagatelja odlučiti o daljnjim radnjama u postupku.

19. Vezano za pravilnost primjene materijalnog prava, ovaj sud prihvaća pravno shvaćanje prvostupanjskog suda da HZMO nije pasivno legitimiran u postupku u kojem se utvrđuje postojanje izvanbračne zajednice. Naime, pasivna legitimacija HZMO ne proizlazi niti iz čl. 22. st. 3. ZMO-a, niti iz čl. 17.st.2. ZHBDR-a koji se u konkretnom slučaju primjenjuje kao lex specialis, a kojima je propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom postupku, jer iz tih odredbi ne proizlazi da bi HZMO bio pasivno legitimiran. Također, HZMO ne može biti stranka postupka niti prema odredbi čl. 436. ObZ/15 kojom je propisano tko su stranke izvanparničnog postupka, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranka stječe, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na umrlu osobu. Dakle, riječ je o sporu između fizičkih osoba, a u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima HZMO. Takvo pravno shvaćanje izraženo je i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev – 1639/2018-2 od 2. veljače 2022..

U Rijeci 4. rujna 2024.

Predsjednica vijeća:

Milena Vukelić-Margan, v.r.