REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: U-zpz-128/2021-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila, člana vijeća i suca izvjestitelja, te Darka Milkovića, Dragana Katića i mr. sc. Senije Ledić, članova vijeća, u upravnom sporu tužitelja PIK Vrbovec-mesna industrija d.d. sa sjedištem u Vrbovcu, Zagrebačka 148, OIB 78909170415, kojeg zastupa Sanja Vukina, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Vukina i partneri d.o.o., Zagreb, Prilaz Gjure Deželića 30, protiv tuženika Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske, Sektor za žigove i industrijski dizajn, Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, OIB 89755384389, uz sudjelovanje zainteresirane osobe PPK Karlovačka mesna industrija d.d. sa sjedištem u Karlovcu, Selce 33, OIB 18257277698, koju zastupa Mirna Mišetić, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Mišetić i partneri j.t.d., Zagreb, Mihanovićeva 20., odlučujući o zahtjevu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske broj GZ-DO-272/2021-3 od 26. listopada 2021. za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž-1629/20-2 od 17. ožujka 2021., u sjednici održanoj 3. rujna 2024.,

p r e s u d i o  j e:

I. Odbija se, kao neosnovan, zahtjev DORH-a za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž-1629/20-2 od 17. ožujka 2021.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju PIK Vrbovec-mesna industrija d.d. Vrbovec, Zagrebačka 148, OIB 78909170415 trošak sastava odgovora na zahtjev DORH-a u iznosu od 248,85 EURA u roku od 8. dana.

Obrazloženje

1. Presudom Upravnog suda u Zagrebu, ispravljenom rješenjem Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-3778/18-12 od 19. prosinca 2019., poništena je točka I. rješenja tuženika Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske, Sektora za žigove i industrijski dizajn, klasa: UP/I-381-04/12-010/0272, urbroj: 559- 04/13-18-021/MT od 17. rujna 2018. u dijelu kojim je odbijen prigovor tužitelja PIK Vrbovec mesna industrija d.d. na prijavu žiga broj: Z20120272A za verbalni žig ''PANONSKA SALAMA'' zainteresirane osobe PPK Karlovačke mesne industrije d.d. za proizvod meso i mesni proizvodi, konzervirano meso, sušena mesa iz razreda 29 Međunarodne klasifikacije proizvoda i usluga, te je odbijen tužbeni zahtjev za poništenje rješenja u preostalom dijelu, odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora i zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troškova upravnog spora.

2. Presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž-1629/20-2 od 17. ožujka 2021 odbijene su žalbe tužitelja PIK Vrbovec i zainteresirane osobe PPK Karlovac i potvrđena je prvostupanjska presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-3778/18-11 od 28. listopada 2019.

3. Protiv drugostupanjske presude Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (dalje: DORH) podnijelo je zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prihvatiti zahtjev i preinačiti presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, podredno ukinuti navedenu drugostupanjsku presudu.

4. U odgovoru na zahtjev tužitelj osporava da su povrijeđene odredbe čl. 5. st. 1. t. 2. ZŽ-a i iz čl. 6. st. 1. t. 2. ZŽ-a pri čemu se pozvao na odluku revizijskog suda broj Revt-253/2009 od 20. veljače 2013., te je predložio prijedlog odbiti i obvezati tuženika da mu nadoknadi trošak sastava odgovora na zahtjev.

5. Zahtjev je neosnovan.

6. Predmet postupka je registracija nacionalnog verbalnog žiga "PANONSKA SALAMA" broj Z20120272A za zaštitu proizvoda "meso, mesni proizvodi, konzervirano meso, sučšena mesa, masti" iz a razreda 29. Međunarodne klasifikacije proizvoda i usluga te proizvoda "žive životinje, hrana za životinje" iz razreda 31.

7. Postupajući na temelju odredbe čl. 90. Zakona o upravnim sporovima (''Narodne novine”, broj 20/10 - dalje: ZUS) Vrhovni sud Republike Hrvatske ispitao je pobijanu presudu samo u granicama zahtjeva DORH-a.

8. Tijekom upravnog spora bilo je sporno, a i dalje je sporno u povodu zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude, jesu li ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 2., čl. 5. i čl. 6. Zakona o žigu ("Narodne Novine" broj 173/03, 54/05, 76/07, 30/09 i 49/11 - dalje: ZŽ) za registraciju verbalnog žiga "PANONSKA SALAMA".

9. U postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno je:

- da je PPK Karlovac 15. veljače 2012., podnio prijavu radi registracije nacionalnog verbalnog žiga "PANONSKA SALAMA" broj Z20120272A za zaštitu proizvoda "meso, mesni proizvodi, konzervirano meso, sučšena mesa, masti" iz a razreda 29. Međunarodne klasifikacije proizvoda i usluga te proizvoda "žive životinje, hrana za životinje" iz razreda 31.,

- da je nakon objave navedene prijave u službenom glasilu Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, PIK Vrbovec podnio prigovor 11. listopada 2012, u kojem se pozvao na čl. 6. st. 1. i 2. ZŽ smatrajući da je prijavljeni žig "PANONSKA SALAMA" sličan njegovom ranijem žigu "PANONA" broj Z20101003., registriranom 6. prosinca 2010., sa zaštitom proizvoda "meso i mesne prerađevine, naročito kobasice" iz razreda 29. Međunarodne klasifikacije proizvoda i usluga,

- da je Državni zavod za intelektualno vlasništvo odbio navedeni prigovor PIK Vrbovec, rješenjem od 29. travnja 2013. klasa: UP/I-381-04/12-010/0272., urbroj: 559-01/2-13-013/ET,

- da je povodom žalbe PIK Vrbovec, drugostupanjskim rješenjem, od 9. lipnja 2017. klasa: UP/II-381-08/13-010/0024, urbroj: 559-07/11-17-002/VŽ, poništeno prvostupanjsko rješenje i predmet vraćen na ponovni postupak,

- da je u ponovljenom postupku odbijen prigovor PIK Vrbovec,

- da je protiv tog novog rješenja PIK Vrbovec pokrenuo upravni spor.

10. U pobijanim upravnim rješenjima zauzeto je shvaćanje da ne postoje apsolutni razlozi za odbijanje prijave za registraciju spornog žiga zainteresirane osobe, a vezano za sporno postojanje relativnih razloga za odbijanje prijave za registraciju spornog žiga je, uzimajući u obzir nerazlikovni, odnosno opisni karakter riječi ''SALAMA'', i ''PANONSKA SALAMA'', ocjenjujući cjelokupne vizualne, auditivne i semantičke sličnosti znakova ocijenjeno da nema takve sličnosti prijavljenog znaka i ranijeg žiga koja bi dovela javnost u zabludu, bez obzira na vjerojatnost i sličnost većine proizvoda iz razreda 29. (meso mesni proizvodi, konzervirano meso, sušena mesa).

11. Nižestupanjski sudovi, suprotno ocjeni upravnih tijela, ocijenili su da istovjetnost predmetnih proizvoda iz razreda 29 MKPU, na koje se odnose suprotstavljeni znakovi, u spoju s vizualnom i auditivnom snažnom sličnošću i utvrđenom pojačanom razlikovnosti ranijeg žiga, nadoknađuju konceptualnu različitost i zbog toga postoji vjerojatnost dovođenja u zabludu ili dovođenja u vezu između suprotstavljenih znakova u smislu članka 6. stavka 1. točke 2. Zakona o žigu, dok vezano za proizvode masti iz razreda 29. te proizvode iz razreda 31. MKPU sudovi nisu našli povredu članka 6. stavka 1. točke 2. Zakona o žigu jer tužitelj ne ostvaruje zaštitu za te proizvode za koje je podnesena prijava zainteresirane osobe.

11. 1. U podnesenom zahtjevu DORH-e tvrdi da su nižestupanjski sudovi izraženim shvaćanjem povrijedili odredbe ZŽ-u (čl. 5. st. 1. t. 2., 3., 4., te čl. 6. st. 1. t. 1. i 2. ZŽ) jer su prilikom procjene apsolutnih razloga za odbijanje prijave za registraciju žiga, žig "PANONSKA SALAMA" razmatrali samo "kao eventualni zemljopisni pojam, čijim bi se povezivanjem sa panonskom nizinom ili panonskom Hrvatskom moglo prosječnog potrošača dovesti u zabludu glede podrijetla proizvoda i kroz taj pregled zaključuju da nema takve zablude, odnosno nema niti jednog apsolutnih razloga za eventualno odbijanje prijave žiga"

11. 2. Prema obrazloženju navedenog zahtjeva DORH-e upravni sud nije utvrdio (čl. 5. st. 1. t. 2. ZŽ-a);

- ima li predmetni prijavljeni znak ''PANONSKA SALAMA'' razlikovni karakter u odnosu na proizvode i usluge za koje je zatražena registracija,

- sastoji li se predmetni prijavljeni znak ''PANONSKA SALAMA'' isključivo od oznaka ili podataka koji u trgovini mogu služiti za označavanje vrste, kakvoće, količine, namjene, vrijednosti, zemljopisnoga podrijetla ili vremena proizvodnje proizvoda ili pružanja usluge, ili za označavanje drugih karakteristika proizvoda (čl. 5. st. 1. t. 3. ZŽ-a);

- sastoji li se predmetni prijavljeni znak ''PANONSKA SALAMA'' od znakova koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji su postali uobičajeni u svakodnevnom govoru ili u dobroj vjeri i ustaljenoj trgovačkoj praksi,

odnosno da je upravni sud je pogrešno ocijenio da:

- raniji žig ''PANONA'' i ''PANONSKA SALAMA'' su istovjetni (čl. 6. st.

1. t. 1. ZŽ-a);

- raniji žig ''PANONA'' i ''PANONSKA SALAMA'' su istovjetni, odnosno

su slični te da stoga postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu, što uključuje vjerojatnost dovođenja u svezu s ranijim žigom (čl. 6. st. 1. t. 2. ZŽ-a).

12. Navedene tvrdnje DORH-a nisu prihvatljive ovome sudu.

12. 1. Odredbom čl. 2. ZŽ određeno je da se kao žig može zaštiti svaki znak koji se može grafički prikazati, osobito riječi, uključujući osobna imena, crteže, slova, brojke, oblike proizvoda ili njihova pakiranja, trodimenzionalne oblike, boje, kao i kombinacije svih naprijed navedenih znakova, pod uvjetom da su prikladni za razlikovanje proizvoda ili usluga jednog poduzetnika od proizvoda ili usluga drugoga poduzetnika.

12. 2. Prema odredbi čl. 5. st. 1. t. 2., 3. i 4. ZŽ, kojom su određeni apsolutni razlozi za odbijanje prijave žiga, između ostalih navedeni su kao takvi:

- znakovi koji nemaju nikakav razlikovni karakter u odnosu na proizvode ili usluge za koje je zatražena registracija,

- znakovi koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji u trgovini mogu služiti za označavanje vrste, kakvoće, količine, namjene, vrijednosti, zemljopisnog podrijetla ili vremena proizvodne proizvoda ili pružanja usluge, ili označavanje drugih karakteristika proizvoda,

- znakovi koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji su postali uobičajeni u svakodnevnom govoru ili dobroj vjeri i ustaljenoj trgovačkoj praksi.

12. 3. Člankom 6. st. 1. t. 1. i t. 2. ZŽ, određeni su relativni razlozi za odbijanje prijave žiga, između ostalih navedeni su kao takvi:

- ako je istovjetan s ranijim žigom registriranim za istovjetne proizvode ili usluge,

- ako zbog njegove istovjetnosti ili sličnosti s ranijim žigom i istovjetnosti ili sličnosti proizvoda ili usluga postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu, što uključuje vjerojatnost dovođenja u svezu s ranijim žigom.

13. I prema ovome sudu, nižestupanjski sudovi na temelju podnesenih dokaza u spisu i činjenica iznesenih tijekom postupka osnovano su utvrdili da se predmetni žig može smatrati apsolutno (apstraktno i konkretno) nerazlikovnim. Osim toga, predmetni prijavljeni znak ''PANONSKA SALAMA'' može sam po sebi imati razlikovni karakter (čl. 5. st. 1 t. 1. ZŽ-a), dok je u odnosu na to čl. 5. st. 1. t. 2. i 3. ZŽ-a bilo potrebno dostaviti dokaze na temelju kojih bi se mogle utvrditi relevantne činjenice i to: da se prijavljeni znak ''PANONSKA SALAMA'' sastoji isključivo od oznaka ili podataka koji u trgovini mogu služiti za označavanje vrste, kakvoće, količine, namjene, vrijednosti, zemljopisnoga podrijetla ili vremena proizvodnje proizvoda ili pružanja usluge, ili za označavanje drugih karakteristika proizvoda (čl. 5. st. 1. t. 3. ZŽ-a), te da se prijavljeni znak ''PANONSKA SALAMA'' sastoji od znakova koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji su postali uobičajeni u svakodnevnom govoru ili u dobroj vjeri i ustaljenoj trgovačkoj praksi.

14. S obzirom da u navedenom pravcu nisu pruženi dostatni dokazi u odnosu na zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude zbog povrede čl. 5. st. 1. t. 2., 3., 4. ZŽ-a predmetni zahtjev je neosnovan, a osim toga se radi i o činjeničnom, a ne o pravnom pitanju.

15. Vezano za povredu čl. 6. st. 1. t. 1., 2. ZŽ-a navodi se da je u odluci revizijskog suda broj Revt 253/2009 od 20. veljače 2013., izneseno pravno shvaćanje o tome na koji se način ocjenjuje sličnost dva žiga, koje ovaj sud ponavlja, a prema kojem: ''Povreda prava na žig kao faktično pitanje procjenjuje se uspoređivanjem žiga. Temeljno je pravilo da se pitanje sličnosti ocjenjuje prema sličnostima u zaštićenom žigu, te da se primjenjuju pravila ukupnog dojma prosječnog kupca, odnosno potrošača, i to kad ovaj obrati osobitu pozornost s namjerom da uoči tu razliku. Onda kada prosječni kupac ne mora obratiti osobitu pozornost da bi uočio razliku između dva proizvoda, tada nije riječ o povredi žiga.

Obzirom na izloženo, te polazeći od utvrđenja nižestupanjskih sudova u čemu se sastoje sličnosti žigova predmetnih stranaka, te da su distinktivni elementi (znakovi razlikovanja) tužiteljeva i tuženikova proizvoda takvi da se mogu uočiti ukoliko prosječan kupac obrati osobitu pozornost, pravilno su i prema pravnom shvaćanju ovoga suda nižestupanjski sudovi tužitelju pružili sudsku zaštitu sukladno odredbama čl. 76. st. 1. i 2., čl. 77. st. 1. i 2. i čl. 79. a) Zakona o žigu prihvativši tužbeni zahtjev.''

16. Vezano za povredu čl. 6. st. 1. t. 1., 2. ZŽ-a u ovom slučaju DORH smatra da se pri vizualnoj ocjeni uvijek trebaju uzeti u obzir uzeti sve riječi koje se nalaze u žigu, da mora postojati auditivna razlika između žigova, a kada su žigovi konceptualno različiti onda se ne može utvrditi sličnost između žigova.

17. Kada se ocjenjuje sličnost između prijavljenog znaka i ranijeg žiga pravilo je da se uvijek mora imati u vidu:

- cjelokupna vizualna, auditivna i semantička sličnost znakova,

- vjerojatnost sličnosti znakova i dovođenja u zabludu se cijeni prema ukupnom dojmu na temelju navedenih elemenata cijeneći njihove razlikovne i dominantne dijelove,

- percepcija žiga od strane prosječnog potrošača određenog proizvoda/usluge ima odlučujuću ulogu u smislu navedene percepcije

- relevantna javnost i njen stupanj pažnje

- stupanj razlikovnosti ranijeg žiga,

te se svi ti elementi međusobno valoriziraju prilikom tzv. globalne ocijene sličnosti između znakova, (tzv. načelo međuovisnosti) pri ocjeni dovođenja potrošača u zabludu zbog sličnosti žigova. Prilikom usporedbe znakova (bilo vizualne, auditivne ili konceptualne), prvo pravilo je odrediti razlikovne i dominantne dijelove prijavljenog znaka i ranijeg žiga kako bi se utvrdilo postoji li uopće rizik za dovođenje javnosti u zabludu.

18. U osporavanom znaku ''PANONSKA SALAMA'', riječ ''SALAMA'' se, i prema shvaćanju ovoga suda, od strane potrošača najvjerojatnije neće uzeti u obzir jer se radi o riječi koja je označava-opisuje relevantnu vrstu proizvoda (''meso, mesni proizvodi, konzervirano meso i sušeno meso''), zbog čega se ta riječ, pri ocjeni vizualne usporedbe, kod osporavane prijave riječ ''SALAMA'' može u potpunosti zanemariti.

19. Pravilno su stoga nižestupanjski sudovi u pobijanim presudama utvrdili da postoji znatna vizualna sličnost između predmetnih žigova i to iz razloga što je raniji žig ''PANONA'' u cijelosti uklopljen u prvi dio osporavane prijave žiga ''PANONSKA SALAMA'', pri čemu je ''... druga riječ ''SALAMA'' opisne naravi u odnosu na proizvode za koje zainteresirana osoba traži zaštitu radi čega je potrošači neće percipirati kao razlikovni pojam i informaciju o komercijalnom podrijetlu, nego kao informaciju o proizvodu što ne može biti predmet zaštite, jer je svaki poduzetnik na tržištu ima pravo koristiti.''

20. Neovisno o opisnosti riječi ''SALAMA'', ustaljeno je pravilo da pri ocjeni sličnosti verbalnih znakova početak znaka ima značajniji utjecaj na ukupni dojam koji znak ostavlja jer ga potrošači u pravilu bolje pamte (tako i prema presudama Europskog suda u predmetu br. T-412/08 ''Trubion'' od 15. prosinca 2009. i br. T-109/07 ''Spa Therapy'' od 25. ožujka 2009.).

21. Prema navedenom, razlika u broju riječi i dužini slova, na koje se poziva DORH, ne može predstavljati odlučan razlog za različitost suprotstavljenih znakova, pogotovo kada je ista isključivo rezultat dodavanja potpuno nerazlikovnog elementa ''SALAMA'' koji nema utjecaj na percepciju znaka u cjelini od strane potrošača.

21. 1. Vezano za auditivnu analizu, DORH-a i ovaj sud, kao i tužitelj, smatra da se tom analizom na umjetan način pokušava stvoriti privid različitosti suprotstavljenih znakova, iako su oni gotovo identični, jer kada se zanemari riječ ''SALAMA'' (koja je potpuno opisna te nema značajnu ulogu pri analizi sličnosti), suprotstavljeni se znakovi jedino razlikuju u zadnjem dijelu riječi, gdje je sufiks ''-A'' zamijenjen sufiksom ''-SKA''. U ovom slučaju osporavana se prijava za registraciju žiga razlikuje isključivo po sufiksu ''-SK(A)'', a koji je hrvatskom jeziku uobičajeni nastavak za pridjeve i kao takav u riječi ''PANONSKA'' ne predstavlja razlikovan i dominantan element. Upravo suprotno, izgovarajući riječ ''PANONSKA'', po kriteriju zvučnosti potrošači će posebnu pozornost posvetiti korijenu riječi ''PANON-'' koji je u cijelosti sadržan u ranijem žigu ''PANONA''.

21. 2. Auditivni kriterij od posebne je važnosti u ovom slučaju kada se uzme u obzir da se radi o vrsti proizvoda za koje je u Hrvatskoj još uvijek uobičajeno usmeno naručivanje u trgovinama pa zabludu između ''Panone'' i ''Panonske'' neće biti moguće izbjeći, budući da se radi o istoj vrsti proizvoda.

21. 3. U odnosu na navode DORH-a u kojima se ukazuje na konceptualnu različitost između znakova pozivajući se na odluke iz prakse u kojima je utvrđena različitost zbog konceptualne različitosti, ističe se da ni jedan od navedenih primjera nije usporediv s predmetnim slučajem. Naime, slučajevi N vs R te Č vs Z predstavljaju situacije kada se radi o žigu koji koristi prezime jako poznatih i slavnih osoba, slijedom čega se uz ta prezimena veže određena prepoznatljivost, konceptualno značenje, posljedično i distinktivnost i snaga samog žiga koja može nadjačati i vizualne i auditivne elemente drugog žiga. Predmetni slučaj nije takav i konceptualne razlike (ako postoje) ne mogu nadjačati sličnosti.

21. 4. Kada je riječ o konceptualnoj sličnosti, tužitelj osnovano smatra da se u ovom slučaju radi o znakovima koji su konceptualno istovjetni. To stoga što se geografsko područje na kojem se nalazi Republika Hrvatska u znatnoj mjeri preklapa s područjem nekadašnje rimske provincije Panonije, a koje se i danas često naziv Panonskom nizinom ili ravnicom, a može se reći da je i notorna činjenica da su hrvatski potrošači dobro upoznati s tim pojmom odnosno imenom. Slijedom toga, iako se verbalni žig ''PANONA'' sastoji od izmišljenog pojma odnosno imena ženskog roda, posve je jasno da je to ime izvedeno iz naziva Panonija od kojeg se i razlikuje tek u maloj mjeri, da mu je namjera asocirati potrošače na to geografsko područje i da potrošači ne moraju upotrijebiti osobit mentalni napor da bi uočili konceptualnu povezanost tužiteljevog žiga s dobro poznatim pojmom Panonije odnosno Panonske nizine.

22. Na temelju svega iznesenoga proizlazi da, osporavana prijava za registraciju žiga ''PANONSKA SALAMA'', koja nesporno sadrži oznaku Panonije (a što potvrđuje i sama zainteresirana osoba u žalbi) istovjetna je ranijem žigu tužitelja. Tvrdnja DORH-a da kod osporavane prijave postoji i koncept mesnog proizvoda zbog riječi ''SALAMA'' nije prihvatljiva, jer se radi upravo o vrsti proizvoda za koje je zatražio zaštitu.

23. Zaključno se može reći da, suprotno zaključku DORH-a između suprotstavljenih znakova postoji visok stupanj sličnosti, kako vizualni, tako i auditivni, a u konceptualnom smislu oni su i istovjetni. Osnovni razlog iz kojeg DORH izvodi zaključak o različitosti znakova je dodatak riječi ''SALAMA'', no kako se radi se o elementu na kojem zainteresirana osoba (kao ni bilo koja treća osoba) ne može uživati zaštitu, tvrdnja DORH-a da bi tužitelj također zaštitio riječ ''salama'' u kombinaciji s riječju ''PANONA'' da mu je to bilo bitno, nije relevantna jer tužitelj nije ni morao zaštititi riječ ''salama'', budući da se radi o oznaci vrste proizvoda koju će nuditi.

24. Stoga, suprotno tvrdnji DORH-a iz zahtjeva, riječ ''SALAMA'' nije nedjeljiva sastavnica osporavanog znaka, nego riječ koja nije i ne može biti predmet zaštite za proizvode kao što su proizvodi ''meso, mesni proizvodi, konzervirano meso i sušeno meso''.

25. Budući da je slijedom iznesenog pobijanim presudama pravilno primjenjeno materijalno pravo valjalo je odbiti prijedlog DORH-a kao neosnovan na temelju odredbe čl. 78. st. 4. Zakona o upravnim sporovima (''Narodne novine'', broj 20/10, 143/12, 152/14, 29/17 i 110/21).

26. Tužitelju je dosuđen trošak sastava odgovora na zahtjev DORH-a na temelju odredbe čl. 79. ZUS sukladno Tarifi (T.br. 23. st. 1., 37) 100 bodova/199,08 EUR, PDV 25% 49,77 EUR, odnosno ukupno 248,85 EUR.

Zagreb, 3. rujna 2024.

Predsjednica vijeća

Marina Paulić