REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-4114/2019-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. LT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2. BT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 3. VT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 4. HT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 5. IT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 6. ŽT (Grčić) iz Samobora, Ul. Jurja Kocijanića 2, OIB [osobni identifikacijski broj] i 7. Abrado d.o.o. Zagreb, Koledinečka bb, OIB 06700813875, protiv tuženika: 1. ČT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2. ST iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Sandra Markač Greif, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Tomulić & partneri iz Zagreba, 3. AT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Almir Dervišbegović, odvjetnik u Zagrebu, 4. JT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 5. MT iz [adresa], Strohalov pril. 23, OIB [osobni identifikacijski broj], 6. CT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Denis Dugač, odvjetnik u Zagrebu, 7. NT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Livia Petričić, odvjetnica u Zagrebu, 8. ŠT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 9. FT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Davor Stanić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Stanić i Radelić iz Zagreba, 10. PT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 11. GT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 12. ET iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 13. KT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 14. ĐT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Cromos Agro d.d., Zagreb, OIB 82790074844, kojeg zastupa punomoćnica Marija Turudić, odvjetnica u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti odluke o pripajanju, odlučujući o reviziji tužitelja Abrado d.o.o. protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 4828/2016-5 od 30. travnja 2019., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-250/2015 od 29. prosinca 2015., u sjednici održanoj 3. rujna 2024.,

p r e s u d i o  j e:

Odbija se revizija tužitelja Abrado d.o.o.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za utvrđenje da je ništetna odluka o pripajanju Promet Dubrava poduzeća za unutarnju i vanjsku trgovinu, društvo s ograničenom odgovornošću, Zagreb, Koledinečka bb, s cjelokupnom svojom imovinom i svim zaposlenim radnicima Agrariacoop, poduzeće za proizvodnju, unutrašnju i vanjsku trgovinu s potpunom odgovornošću, Zagreb, Frankopanska 16, od 4. rujna 1991. (točka I. izreke), te je naloženo tužiteljima naknaditi troškove postupka tuženiku ST u iznosu od 15.625,00 kn, tuženici AT u iznosu od 9.375,00 kn, tuženici CT u iznosu od 13.125,00 kn, tuženici NT u iznosu od 10.500,00 kn, tuženici FT u iznosu od 13.125,00 kn i umješaču Chromos Agro d.d. iz Zagreba u iznosu od 3.125,00 kn (točka II. izreke).

2. Drugostupanjskom presudom odbijene su žalbe tužitelja i potvrđena presuda suda prvog stupnja.

3. Protiv drugostupanjske presude tužitelj Abrado d.o.o. podnio je reviziju na temelju odredbe čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP) i to zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da ovaj sud preinači drugostupanjsku presudu, a podredno predlaže ukidanje nižestupanjskih presuda i vraćanje predmeta sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

4. Na reviziju nije odgovoreno.

5. Revizija nije osnovana.

6. U smislu odredbe čl. 392.a st. 1. ZPP-a revizijski sud pobijanu drugostupanjsku presudu ispituje samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

7. U reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi. Razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir (čl. 386. ZPP).

8. U pogledu postojanje bitne povrede odredaba parničnog postupka revident navodi da se očituje u tomu da su tužitelji odbijeni s predloženim dokazima slijedom čega da je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, te da je došlo do apsolutno bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a zbog povrede pravila o sadržaju i obliku presude i da nižestupanjske presude nisu donesene sukladno čl. 338. ZPP-a.

9. Tijekom postupka pred drugostupanjskim sudom nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u svezi s čl. 338. st. 4. ZPP-a na koju tužitelj sadržajno ukazuje, obzirom pobijana presuda sadrži pravilno sačinjeno obrazloženje, s jasnim i konkretnim razlozima o odlučnim činjenicama.

10. Neosnovano tužiteljica u reviziji prigovara pravilnosti nižestupanjskih presuda sadržajno upirući na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a, a povezujući je s činjenicom da je sud odbio izvesti predložene dokaze. Prema toj odredbi bitna povreda odredaba parničnog postupka postoji ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom. Odbijanje suda da izvede predložene dokaze po tužiteljima, a za što je sud dao jasne i razumljive razloge ocijenivši takve dokaze neodlučnim iz razloga jer je na temelju izvedenih dokaza mogao donijeti odluku i iz razloga što tužitelji ako nešto tvrde to moraju dokazati, a ne da im dokaze dostavljaju tuženici, ne može se smatrati onemogućavanjem tužitelja u raspravljanju pred sudom. Naime, u smislu čl. 220. st. 2. ZPP-a sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza po strankama izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica, te nije u obvezi prihvatiti svaki dokazni prijedlog stranke ako smatra da on nije od važnosti za donošenje odluke.

11. Prema čl. 8. ZPP-a, koji se nadovezuje na čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a, pravo ocjene dokaza pridržano je za prvostupanjski sud (iznimno i za drugostupanjski sud, u smislu čl. 373.a i čl. 373.b ZPP-a, no to ovdje nije slučaj), a ocjena dokaza prvostupanjskog suda nije dovedena u sumnju, jer nema proturječja između obrazloženja prvostupanjske presude i izvedenih dokaza.

12. Tužitelj u reviziji iznosi opširne razloge zbog kojih smatra da je činjenično stanje ostalo nepotpuno i pogrešno utvrđeno, pri čemu isti zapravo pobija činjenično stanje utvrđeno od strane nižestupanjskih sudova. Budući da reviziju nije dopušteno podnijeti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 385. st. 1. ZPP-a), to revizijski navodi kojima se osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja kao nedopušteni nisu ocjenjivani.

13. Postojanje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a revident posebno ne obrazlaže, pa ovaj sud ispitujući pobijanu presudu u smislu čl. 392.a st. 1. i 386. ZPP-a, nije našao postojanje navedene povrede odredaba parničnog postupka. Suprotno navodima revidenta drugostupanjski sud se očitovao na žalbene navode od odlučnog značenja u skladu s odredbom čl. 375. st. 1. ZPP-a pa nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 8. ZPP-a.

14. Ne postoji stoga revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.

15. Nije ostvaren niti revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

15.1. Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad tu odredbu nije pravilno primijenio (čl. 356. ZPP).

16. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje ništetnosti odluke o pripajanju poduzeća Promet Dubrava d.o.o. poduzeću Agrariacoop s.p.o. u bitnom utemeljen na činjeničnim navodima da je ništetna odluka o osnivanju društva Promet Dubrava d.o.o., jer to društvo nije ni postojalo, slijedom čega da su tužitelji, fizičke osobe i tužitelj Abrado d.o.o., trgovačkog društva (za koje tužitelji tvrde da je većinski vlasnik pravnog slijednika prijašnjeg PK Sombor [obrt] iz Sombora, Autonomna pokrajina Vojvodina) legitimirani protiv tuženika, fizičkih osoba, potpisnika sporne odluke, istaknuti zahtjev za utvrđenje ništetnosti odluke o pripajanju kao pojedinačne odluke svakog pojedinačnog potpisnika sporne odluke.

17. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev, a drugostupanjski sud je odlučujući o žalbi tužitelja protiv prvostupanjske presude istu odbio kao neosnovanu te potvrdio prvostupanjsku presudu uz obrazloženje:

- da je činjenica upisa organiziranja društvenog poduzeća Promet-Dubrava d.o.o. koji je upis obavljen 30. kolovoza 1991. činjenica koja proizlazi iz isprava u spisu te je odluka o pripajanju tog društva poduzeću [obrt] od 4. rujna 1991. odluka skupštine Promet Dubrava d.o.o., slijedom čega se za utvrđenje ništetnosti odluke kao tuženik ima označiti poduzeće čija je skupština odluku donijela, odnosno njegov pravni slijednik, a ne fizičke osobe, jer se ne radi o njihovoj pojedinačnoj odluci kako to pogrešno smatraju tužitelji;

- da se sporna odluka može osporavati samo kao odluka skupštine društva koje je upisano u sudski registar, a koji upisi nisu bili osporavani sukladno odredbi čl. 71.a preuzetog Zakona o postupku upisa u sudski registar („Narodne novine“, broj 53/91), kojim je zakonom preuzet Zakon o postupku upisa u sudski registra („Službeni list SFRJ“, broj 13/83 i 17/90) i odredbi čl. 22. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupku za upis u sudski registar („Službeni list SFRJ“, broj 17/90) kojom je dodan čl. 71.a kojim je propisano kada, tko i u kojem roku može tužbom za utvrđivanje tražiti da se utvrdi da je upis ništav;

- da je u vrijeme donošenja odluke o organiziranju društvenog poduzeća Promet Dubrava d.o.o., 21. kolovoza 1991. bila na snazi Uredba o zabrani raspolaganja osnovnim sredstvima, pokretnom imovinom i pravima određenih poduzeća i drugih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 39/91 - dalje: Uredba broj 39/91) od 31. srpnja 1991., kojom je zabranjeno raspolaganje osnovnim sredstvima, pokretnom imovinom i pravima poduzećima i drugim pravnim osobama sa sjedištem na teritoriju Republike Hrvatske, Republike Crne Gore, Autonomne pokrajine Vojvodine i Autonomne pokrajine Kosovo, i to sredstvima na teritoriju Republike Hrvatske, a dozvoljeno je poslovnim jedinicama i drugim organizacijskim oblicima bez svojstva pravne osobnosti da se odlukom zaposlenih mogu organizirati kao poduzeće ili druga odgovarajuća pravna osoba. Nadalje, da je prema Uredbi Vlade Republike Hrvatske o Izmjenama i dopunama Uredbe o zabrani raspolaganja osnovnim sredstvima, pokretnom imovinom i pravima određenih poduzeća i drugih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 44/91) od 30. kolovoza 1991., bilo dopušteno i pripajanje poslovnih jedinica ili organizacionih oblika poduzeća u odnosu na koja se odnosila Uredba broj 39/91 drugom postojećem poduzeću ili pravnoj osobi sa sjedištem na teritoriju Republike Hrvatske;

- da je odluka o organiziranju društvenog poduzeća Promet Dubrava d.o.o. od 21. kolovoza 1991. kao i odluka od 4. rujna 1991. u cijelosti su sukladne tadašnjim važećim materijalno-pravnim odredbama, citiranim Uredbama te nisu suprotne odredbama Zakona o poduzećima („Narodne novine“, broj 53/91 i 58/92), jer je pobijana odluka o pripajanju odluka skupštine društva, a odredbom čl. 123. preuzetog Zakona o poduzećima je dano ovlaštenje skupštini poduzeća između ostalog odlučivati o promjenama oblika organizacije mješovitog poduzeća o prestanku rada mješovitog poduzeća. Sukladno odredbi čl. 36. st. 1., 2. i 3. Zakona o poduzećima na konkretnu odluku, na temelju koje društvo s ograničenom odgovornošću kao društveno poduzeće ulaže svoja sredstva u drugo društveno poduzeće, primjenjuju se odredbe Zakona o poduzećima o mješovitom poduzeću.

18. I ovaj sud prihvaća odluku drugostupanjskog suda, kao i razloge iznesene u obrazloženju pobijane presude da je odluka o pripajanju upisana na zakonit način u sudski registar, da ista nije pobijana, da se radi o odluci skupštine Promet Dubrava d.o.o., a ne o pojedinačnoj odluci pojedinog potpisnika, te da ne postoji ni jedan razlog za utvrđenje ništetnosti odluke ovlaštenog tijela poduzeća Promet Dubrava d.o.o., već proizlazi da se radi o pravilnoj i zakonitoj odluci utemeljenoj kako na odredbama preuzetog Zakona o poduzećima tako i citiranim Uredbama.

19. Odredbom čl. 396.a st. 1. ZPP-a propisano je da se revizijski sud može, kada odbije reviziju iz čl. 382. st. 1. ZPP-a umjesto posebnog obrazloženja pozvati na razloge iz prvostupanjske, odnosno drugostupanjske presude, ako ih prihvaća.

20. S obzirom da ovaj sud prihvaća razloge iznesene u obrazloženju drugostupanjske presude glede primjene materijalnog prava tužitelj se, umjesto posebnog obrazloženja u ovoj odluci u kojem bi te razloge samo trebalo ponoviti, u smislu citirane odredbe čl. 396.a st. 1. ZPP-a upućuje na obrazloženje drugostupanjske presude, koja će se na temelju odredbe st. 2. istog članka objaviti na internetskim stranicama.

21. Slijedom iznesenog, kako ne postoje razlozi zbog kojih je revizija podnesena valjalo je na temelju čl. 393. ZPP-a reviziju odbiti kao neosnovanu.

Zagreb, 3. rujna 2024.

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa