REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3360/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević, Mirjane Magud i mr. sc. Igora Periše članova vijeća, u izvanparničnom predmetu predlagatelja Županijske uprave za ceste Istarske županije, OIB 29919922049, kojeg zastupa punomoćnik Dino Čekada, odvjetnik u Puli, protiv prvoprotustranake FL, OIB [osobni identifikacijski broj] i drugoprotustranke VL, OIB [osobni identifikacijski broj], oba iz [adresa], radi uređenja međe, odlučujući o prijedlogu predlagatelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž-434/2024-2 od 9. svibnja 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Pazinu poslovni broj R1-297/2023-3 od 6. ožujka 2024., u sjednici održanoj 3. rujna 2024.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se predlagatelju podnošenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž-434/2024-2 od 9. svibnja 2024., u odnosu na pitanje:
„Je li u izvanparničnom postupku, temeljem odredbe iz čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, dopušteno uređivati među, između dviju ili više nekretnina, od kojih najmanje jedna nekretnina predstavlja javno dobro u općoj uporabi?“.
Obrazloženje
1. Predlagatelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž-434/2024-2 od 9. svibnja 2024., kojim je odbijena kao neosnovana žalba predlagatelja i potvrđeno rješenje Općinskog suda u Pazinu poslovni broj R1-297/2023-3 od 6. ožujka 2024.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije predlagatelj predlaže da se dopusti revizija radi sljedećih pravnih pitanja:
„a) Da li je u izvanparničnom postupku, temeljem odredbe iz čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, dopušteno uređivati među, između dviju ili više nekretnina, od kojih najmanje jedna nekretnina predstavlja javno dobro u općoj uporabi, te da li je, neprimjenom navedene odredbe ZV-a (čl. 103.), u konkretnom slučaju, a na javnu cestu kao opće dobro, došlo do pogrešne primjene materijalnog prava?
b) Da li se odbijanjem raspravljanja o uređenju međa u izvanparničnom postupku, odbacivanjem prijedloga za uređenje međa, između dviju ili više nekretnina, od kojih je najmanje jedna javno dobro u općoj uporabi, u konkretnom slučaju javna cesta, ovlašteniku prava javnog dobra, onemogućuje pristup sudu, te da li je time, ujedno počinjena apsolutno bitna povreda odredbi izvanparničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP, u svezi sa odredbom iz čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku?“.
2.1. Kao razlog važnosti postavljenih pitanja predlagatelj se poziva na rješenja Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-2287/17 od 8. studenoga 2018., Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1967/22 od 22. kolovoza 2022., i Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-3691/2021 od 5. prosinca 2016.
2.2. Uz naznačena pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije predlagatelj navodi da je drugostupanjski sud u pobijanoj odluci svojim postupanjem predlagatelju, kao ovlašteniku javnog dobra u općoj uporabi onemogućio pristup sudu, čime da je došlo do povrede Ustavnog i Konvencijskog prava na pravično suđenje, radi onemogućavanja pristupa sudu.
3. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
4. Prijedlog je dopušten.
5. Postupajući prema odredbi čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 57/11., 148/11.-proč.tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje: ZPP), ocijenjeno je da je dio prvo postavljenog pravnog pitanja naznačenog u prijedlogu za dopuštenje revizije, kako su navedeno u izreci ovog rješenja, važno za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu, s obzirom da o naznačenom pitanju postoji različita praksa drugostupanjskih sudova (primjerice rješenje Županijskog suda u Splitu broj Gž-3691/2016-2 od 5. prosinca 2016.).
6. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a odlučiti kao u izreci.
7. U odnosu na preostala (dio prvog i drugo) pitanja, te u odnosu na navod predlagatelja da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz čl. 29. st. 1. Ustava, uzima se da je prijedlog za dopuštenje revizije povučen, u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a.
Zagreb, 3. rujna 2024.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina
