REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-1083/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Villa Zaton d.o.o. Mlini, Novi Kupari 18a, OIB 30294085845, kojeg zastupa punomoćnik Vlaho Hrdalo, odvjetnik u odvjetničkom društvu Hrdalo & Kunić u Zagrebu, protiv tuženika Grada Dubrovnika, Dubrovnik, Pred dvorom 1, OIB 21712494719, radi isplate, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude i rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-796/2021-2 od 18. listopada 2022., kojima su potvrđene presuda i rješenje Trgovačkog suda u Dubrovniku poslovni broj P-83/2019 od 21. prosinca 2020., na sjednici vijeća 3. rujna 2024.,
p r e s u d i o j e :
Revizija tužitelja protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-796/2021-2 od 18. listopada 2022. odbija se kao neosnovana.
r i j e š i o j e:
Revizija tužitelja protiv rješenja sadržanog u citiranoj presudi odbacuje se kao nedopuštena.
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev za isplatu 579.600,00 kn sa zatraženim kamatama te je rješenjem sadržanim u drugostupanjskoj odluci potvrđeno prvostupanjsko rješenje o povlačenju tužbe za isplatu iznosa od 29.400,00 kuna.
2. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revd-978/2023-2 od 19. travnja 2023. dopušteno je podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-796/2021-2 od 18. listopada 2022. zbog pravnog pitanja koje glasi:
„Je li pravilno utvrđena pravna narav nekretnine kao nerazvrstane ceste ako nižestupanjski sudovi nisu raspravili jesu li ispunjene pretpostavke za utvrđivanje određene nekretnine kao nerazvrstane ceste propisane čl. 102. st. 1. ZC-a ili da je taj status stekla zato što su ispunjene pretpostavke iz čl. 126. st. 2. ZC-a.“.
3. Postupajući po navedenom dopuštenju protiv navedene presude tužitelj je pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 155/23., - dalje: ZPP) podnio reviziju protiv presude i rješenja zbog pravnog pitanja zbog kojeg je dopuštena. Predlaže da se prihvati revizija i ukinu nižestupanjske odluke (i predmet vrati na ponovno suđenje).
4. U odgovoru na reviziju tuženik se protivi osnovanosti revizije i predlaže odbiti kao neosnovano.
5. Revizija nije osnovana.
6. U skladu s odredbom čl. 391. st. 3. ovaj revizijski sud ispitao je pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a ZPP zbog kojeg je dopuštena.
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu zbog korištenja stvari za koje on tvrdi da je njegovo vlasništvo i to zk.č. br. 628/1, 628/2, 630/1 i 632/2 sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (dalje: sporne nekretnine). Navodi da dijelove tih tužiteljevih nekretnina bespravno koristi tuženik i to kao cestu za promet motornih vozila (i nogostup za pješake) koja da se pruža uz robnu kuću Minčeta prema jugoistoku pa budući da se radi o nekretninama na kojima je upisano njegovo pravo vlasništva od tuženika zahtijeva mjesečnu naknadu u visini od 9.660,00 kn zbog bespravnog korištenja, za razdoblje travanj 2012. - ožujak 2017.
8. Tuženik se protivio tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja (između ostaloga ističući i prigovor zastare za naknadu) tvrdeći da se radi o nerazvrstanoj cesti izgrađenoj prije više desetaka godina.
9.1. Između stranaka je nesporno da je tužitelj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Dubrovniku upisan kao vlasnik navedenih čestica i da dijelove tužiteljeve nekretnine koristi tuženik i to kao cestu za promet motornih vozila (i nogostup za pješake) koja se pruža uz robnu kuću Minčeta prema jugoistoku te da se radi o „spojnoj [adresa] – UU“ odnosno gradskoj cesti između tih dvaju ulica.
9.2. I prvostupanjski i drugostupanjski sud polazeći od utvrđenja dobivenih iz rezultata dokazivanja, posebice provedenog vještačenja (na kojeg stranke nisu imale primjedbi i gdje je vještak izričito potvrdio da su sporne nekretnine nerazvrstana cesta) zaključuju da se radi o nerazvrstanoj cesti. Kako da su nerazvrstane ceste javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinica lokalne samouprave (dalje: JLS) na čijem se području nalaze i da taj karakter nekretnine ne mijenja činjenica što je tužitelj upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama, to sudovi zaključuju da tužitelj nema pravo tražiti naknadu za korištenje dijelova nekretnina u utuženom razdoblju.
10.1. Prema Zakonu o cestama („Narodne novine“, br. 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21. i 114/22., - dalje: ZC) određeno je pojam nerazvrstane ceste, što se smatra nerazvrstanom cestom te tko je vlasnik iste. U čl.
2. ZC definiran je izraz javne ceste u smislu tog zakona na način da su to ceste razvrstane kao javne ceste sukladno tom zakonu koji svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim tim zakonom i drugim propisima, a nerazvrstana cesta je cesta koja se koristi za promet vozilom koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određeno tim zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog zakona (čl. 2. st. 1. točka 1. i točka 6. ZC).
10.2. U odredbi čl. 98. st.1. ZC određeno je što se smatra nerazvrstanom cestom ( ... su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, i to posebice: – ceste koje su na području gradova s više od 35.000 stanovnika te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste („Narodne novine“ broj 54/08., 122/08., 13/09., 104/09. i 17/10.), – ceste koje povezuju naselja, – ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja, – terminali i okretišta vozila javnog prijevoza, – pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina, – druge ceste na području naselja i gradova.)
10.3. Odredbom čl. 99. ZC regulirano je što čini nerazvrstanu cestu (cestovna građevina (....), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično).
11. Prema čl. 3. st. 1. ZC javne ceste su javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske. Razvrstavanje javnih cesta određeno je čl. 6. st. 1. ZC na način da se one razvrstavaju u autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste. Prema čl. 7. st. 1. ZC javne ceste se razvrstavaju na temelju mjerila koje uredbom donosi Vlada, a prema st. 2. odluku o razvrstavanju javnih cesta kojom se određuju autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste i njihovom označavanju donosi ministar pomorstva, prometa i infrastrukture (dalje: Ministar), a koja odluka se objavljuje u „Narodnim novinama“. Prema st. 4. razvrstavanjem nerazvrstane ceste u javnu cestu navedenom odlukom nerazvrstana cesta postaje javna cesta (isto tako prema st. 3. javna cesta koja prestane biti razvrstana odlukom Ministra postaje nerazvrstana cesta, osim u slučaju iz čl. 5. tog zakona, što ovdje nije slučaj).
12. Navedeno je bitno s pozicije dopuštenog tužiteljeva pitanja, kada se pita je li pravilno utvrđena pravna narav nekretnine kao nerazvrstane ceste ako nije raspravljeno ispunjenje pretpostavki za utvrđivanje određene nekretnine kao nerazvrstane ceste propisane čl. 126. st. 2. ZC.
13.1. Odredba čl. 126. st. 2 ZC određuje da nekretnine koje su prema Zakonu o cestama javne ceste i bile su u uporabi kao javne ili nerazvrstane ceste prije 1. siječnja 1997. javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Republike Hrvatske. Sporne čestice nisu prema Zakonu o cestama javne ceste jer kao takve nisu razvrstane kao javne ceste i stoga je neodlučan njihov raniji karakter - jesu li prije 1. siječnja 1997. bile javne ili nerazvrstane ceste.
13.2. Za odlučivanje o tužbenom zahtjevu tužitelja relevantno je utvrđenje u postupku da su sporne nekretnine statusa - nerazvrstana cesta. Iz sadržaja spisa ne proizlazi da bi se radilo o javnoj cesti koja bi kao takva u smislu čl. 7. ZC bila razvrstana odgovarajućom odlukom Ministra. Stoga nije ni bilo mjesta ispitivanju pretpostavki iz čl. 126. st. 2. ZC jer status nerazvrstane ceste sporne nekretnine nisu ni stekle temeljem odredbe čl. 126. st. 2. ZC.
14. Isto tako tužitelj pita je li pravilno utvrđena pravna narav nekretnine kao nerazvrstane ceste, ako nije raspravljeno ispunjenje pretpostavki za utvrđenje određene nekretnine kao nerazvrstane ceste propisane čl. 102. st. 1 ZC. Ta odredba određuje upis nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige pa regulira da nerazvrstana cesta postaje javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole odnosno izdavanjem drugih akata na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine sukladno posebnom propisu.
15. Međutim, ni ta odredba nije relevantna s obzirom na utvrđenja iz postupka koji je prethodio ovoj reviziji.
16. Ona odredba koja je mjerodavna i na koju se sud u pobijanoj odluci i pozvao je odredba iz čl. 131. ZC, prvenstveno st. 1., u kojoj je određeno da ceste koje se na dan stupanja tog zakona na snagu koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog zakona (a to je upravo u konkretnom slučaju sporna gradska ulica, cesta, na dijelovima nekretnina tužitelja), da te ceste postaju nerazvrstane ceste. Potom u daljnjim stavcima ta odredba regulira upise u zemljišnim knjigama i evidentiranje u katastru. Sadašnjim st. 7. (ranije 6. - u vrijeme stupanja na snagu tog zakona), nekretnine koje su prema tom zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ceste ili javne ceste, prije 1. siječnja 1997., (a ovdje su te nekretnine bile u uporabi kao nerazvrstane ceste, i prema Zakonu o cestama su i sada nerazvrstane ceste, kao i u momentu stupanja na snagu tog Zakona) su - javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu JLS na čijem se području nalaze. Time je definiran njihov pravni status. Dakle, sporne nekretnine kao nerazvrstane ceste javno su dobro u općoj uporabi vlasništvo JLS – Grada Dubrovnika.
17. Stoga se tužitelj neosnovano poziva da njegova vlasnička ovlaštenja proizlaze iz provedenog upisa prava vlasništva u zemljišnim knjigama. Sporna prometnica ima pravni status nerazvrstane ceste neovisno o tome tko je na nekretninama na kojima je izgrađena upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama. Pravni status nerazvrstana cesta stječe ex lege, ispunjenjem zakonskih pretpostavki. Upis nema konstitutivno značenje. Navedeno kako u slučaju iz odredbe čl. 102. ZC u pogledu nekretnina koje su predviđene za gradnju nerazvrstanih cesta nakon stupanja na snagu ZC, tako i u pogledu odredbe čl. 131. ZC za nerazvrstane ceste izgrađene do stupanja na snagu tog zakona.
18. Dakle, s obzirom da se radilo o prometnici koja je bila nerazvrstana cesta u vrijeme stupanja na snagu ZC sporne nekretnine su temeljem zakona vlasništvo JLS. Posljedično, pravo vlasništva tužitelja je prestalo te nisu ispunjene pretpostavke koje bi davale pravo tužitelju na (mjesečnu) naknadu s osnova neovlaštene uporabe nekretnine, u utuženom razdoblju.
19. Nižestupanjski sudovi su pravilno ocijenili pravni status spornih nekretnina, pa kako ne postoje razlozi zbog kojih je podnesena revizija protiv presude i na koje se odnosi pravno pitanje zbog kojeg je dopuštena, primjenom odredbe čl. 391. st. 6. ZPP, revizija protiv presude je odbijena kao neosnovana.
20. Revizija podnesena protiv rješenja je odbačena, na temelju odredbe čl. 391. st.1. i 2. ZPP u svezi odredbe čl. 382. ZPP, jer u odnosu na tu odluku ovaj sud nije dopustio podnošenje revizije.
Zagreb, 3. rujna 2024.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug
