REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2789/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr.sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SĆ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Jurica Borojević i Domagoj Jugović iz Nove Gradiške, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB 52634238587 Ministarstvo unutarnjih poslova koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž R-503/2022-3 od 3. srpnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Pr-145/2018-26 od 6. travnja 2022. u sjednici održanoj 3. rujna 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog tuženice Republike Hrvatske za dopuštenje revizije se odbija.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška za sastav odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.

Obrazloženje

1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž R-503/2022-3 od 3. srpnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Pr-145/2018-26 od 6. travnja 2022.

2. Tuženica u prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja slijedeća pravna pitanja:

„1.Trebaju li sudovi obrazložiti zašto u cijelosti prihvaćaju nalaz i mišljenje vještaka nalazeći ga stručnim i nepristranim, ako je taj nalaz suprotan službenoj dokumentaciji tuženika, iskazima saslušanih svjedoka predloženih od strane tužitelja, posebno u slučaju kada sam vještak navodi da je prilikom izrade nalaza sam- proizvoljno odredio u koje vrijeme je unutar 24 sata tužitelj imao 8 sati odmora, a u kojem razdoblju je imao 8 sati prekovremenog rada?

2. Je li u skladu s izraženim pravnim shvaćanjem VSRH-a „da pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad sukladno Kolektivnom ugovoru službenik može ostvariti samo za stvarno odrađene sate rada duže od punog radnog vremena, a ne i za sate kada službenik nije stvarno izvršavao radne zadatke“, stav iznesen u cit. presudi i rješenju koji je rezultirao usvajanjem tužbenog zahtjeva, a koji se temelji na nalazu i mišljenju vještaka koje se ne temelji na dokazima i ne sadrži stvarno odrađene sate rada, već prekovremene sate proizvoljno određene od strane vještaka?

3. Trebaju li sudovi u sudskoj odluci koju temelje na iskazu i mišljenju vještaka, pored reproduciranja nalaza i mišljenja vještaka, iznijeti jasan i određen stav u odnosu na taj dokaz, te obrazložiti činjeničnu i pravnu osnovu zbog koje se prihvaća nalaz i mišljenje vještaka?

4. Da li je tužitelj dužan dokazati postojanje i visinu svoje tražbine, a sud dati određen zadatak vještaku sukladno utvrđenim satima prekovremenog rada?

5. Da li u slučaju kada vještaku nije zadan precizan zadatak isti može proizvoljno odrediti kada se obavlja prekovremeni rad, posebno ako je isto suprotno iskazima svjedoka?“

3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije je podnesen. Tužitelj traži trošak za sastav odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.

4. Polazeći od odredbe članka 385. a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 - dalje: ZPP-a), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

4.1. Postavljenim pitanjima predlagatelj problematizira ocjenu dokaza u konkretnom predmetu, posebice ocjenu nalaza i mišljenja vještaka (i to je li nižestupanjski sud pravilno odredio zadatak vještaku, je li sud dao jasne razloge zbog kojih prihvaća nalaz i mišljenje vještaka) te pritom daje svoju ocjenu o provedenom vještačenju. Tako postavljena pitanja nisu pravna pitanja u smislu članka 385.a ZPP-a nego o pitanju ocjene dokaza u konkretnom slučaju i posljedično tome, pitanju utvrđenja činjenica (a ovaj sud u ovom stadiju postupka ne ulazi u ocjenu činjeničnog stanja), a to pitanje nema ni opću važnost u smislu navedene zakonske odredbe. Koje dokaze će uzeti u obzir nižestupanjski sud prilikom ocjene činjeničnog stanja, odlučit će sud, o čemu će dati jasne i uvjerljive razloge postupanja u skladu s člankom 8. ZPP-a te se ne može unaprijed uspostaviti opće primjenjiv pravni standard za ocjenu konkretnih dokaza i utvrđenje konkretnih činjenica, što se zahtijeva tim pravnim pitanjima.

5. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz članka 385.a stavka 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe članka 389.b stavaka 1. i 2. ZPP-a, riješeno kao u izreci pod točkom I.

6. Temeljem članka 155. stavka 1. ZPP-a odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troška za sastav odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije, jer taj trošak nije bio potreban za vođenje postupka te je odlučeno kao u izreci pod točkom II.

Zagreb, 3. rujna 2024.

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa