REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3575/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Promet d.o.o., Split, Hercegovačka ulica 20, OIB: 13421314997, protiv tuženika HOK-osiguranje d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176, zastupanog po punomoćnici Ivi Pezić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & partneri d.o.o., Zagreb, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-428/2023-2 od 19. travnja 2024., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Splitu broj P-360/2019-36 od 30. prosinca 2022., u sjednici održanoj 3. rujna 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u odnosu na drugo pravno pitanje.
II. Odbacuje se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u odnosu na prvo pravno pitanje.
III. Odbacuje se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-428/2023-2 od 19. travnja 2024., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Splitu broj P-360/2019-36 od 30. prosinca 2022.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da drugo postavljeno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
3. To iz razloga jer se tim pitanjem problematizira je li sud dužan cijeniti presudu koja je donesena u povodu istog štetnog događaja u drugom predmetu, u kojoj je odgovornost sudionika prometne nesreće za nastanak iste ocijenjena drugačije.
4. Prema pravnom shvaćanju ovoga suda, izraženom u nizu odluka (npr. Revr 871/2017-2 od 7. srpnja 2021.), činjenica da je u prijašnjoj pravomoćnoj presudi, donesenoj u povodu zahtjeva za naknadu štete iz istog štetnog događaja, riješeno o odštetnoj odgovornosti kao prethodnom pitanju nije zapreka da u drugoj presudi, koju donese u pogledu istog štetnog događaja, sud ponovno odluči o odštetnoj odgovornosti sudionika, pa stoga pobijana odluka ne odstupa od pravnog shvaćanja revizijskog suda.
5. Stoga u odnosu na drugo postavljeno pravno pitanje nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, pa je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odlučeno kao u toč. I. izreke.
6. U odnosu na prvo pitanje prijedlog, osim iznošenja stavova tuženika, ne sadrži jasno naznačene razloge važnosti u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, pa je isti u tom dijelu valjalo odbaciti pozivom na odredbu čl. 389.a st. 3. ZPP.
7. Predlagatelj drži da je zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka došlo i do povrede prava na pravično suđenje, ali pritom nije dokazao činjenice na kojima bazira svoje tvrdnje o povredi tog prava.
8. U odnosu na navode o povredi prava na pravično suđenje treba istaći da se tuženik, iako je to mogao, nije određeno u žalbi pozivao na povredu temeljnih ljudskih prava.
9. Odredba čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14), sadrži određena procesna jamstva, pa do povrede tog prava u pravilu dolazi u slučaju da je pobijana odluka doista arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj. Ništa ne ukazuje da su u konkretnim okolnostima niži sudovi primijenili odredbe procesnog prava na način koji bi ugrozio samu bit prava tuženika na pristup sudu.
10. Slijedom navedenog, predlagatelj nije učinio vjerojatnim da je došlo do povrede temeljnih ljudskih prava u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP, pa je njegov prijedlog valjalo u tom dijelu odbaciti pozivom na odredbu čl. 389.a st. 4. ZPP, a kao u toč. II. izreke.
Zagreb, 3. rujna 2024.
Predsjednik vijeća:
Slavko Pavković
