REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3545/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice VR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Krešimiru Ćurkoviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Ćurković i Šanjug iz Zagreba, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, zastupanog po punomoćnicima - odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu broj Gž-136/2024-2 od 24. travnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu broj Pn-57/2023-46 od 4. siječnja 2024., u sjednici održanoj 3. rujna 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije u odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu broj Gž-136/2024-2 od 24. travnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu broj Pn-57/2023-46 od 4. siječnja 2024.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da postavljena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
3. To stoga jer se prvim pitanjem problematizira odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja imajući u vidu okolnosti konkretnog slučaja, pa već iz toga proizlazi da tako postavljeno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP. Osim toga, dostavljena sudska praksa nije utemeljena na istim činjeničnim navodima kao u konkretnom predmetu.
4. U odnosu na drugo pitanje koje polazi od okolnosti navodne insuficijencije obrazloženja drugostupanjske odluke, dostavljena sudska praksa nije usporediva stanju spisa jer je pobijana odluka dostatno obrazložena.
5. Treće pitanje također polazi od pogrešne pretpostavke da usmenom dopunom nalaza i mišljenja vještaka nisu otklonjene sve proturječnosti, pa ni u odnosu na to pitanje sudske odluke na koje se poziva tužiteljica ne koincidiraju stanju spisa, jer je u konkretnom slučaju usmenim saslušanjem vještaka odgovoreno na sve prigovore i sporna pitanja u svezi nalaza i mišljenja vještaka.
6. Stoga u odnosu na postavljena pravna pitanja nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, pa je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odlučeno kao u toč. I. izreke.
7. U odnosu na navode o povredi prava na pravično suđenje, treba istaći da odredba čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14), sadrži određena procesna jamstva, pa do povrede tog prava u pravilu dolazi u slučaju da je pobijana odluka doista arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj. Ništa ne ukazuje da su u konkretnim okolnostima niži sudovi primijenili odredbe procesnog prava na način koji bi ugrozio samu bit prava tužiteljice na pristup sudu.
8. Slijedom navedenog, predlagateljica nije učinila vjerojatnim da je došlo do povrede temeljnih ljudskih prava u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP, pa je njen prijedlog valjalo u tom dijelu odbaciti pozivom na odredbu čl. 389.a st. 4. ZPP, a kao u toč. II. izreke.
Zagreb, 3. rujna 2024.
Predsjednik vijeća:
Slavko Pavković
