REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-3269/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević, Mirjane Magud i mr. sc. Igora Periše članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja J. I., iz B. M., , OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik S. P. odvjetnica u O., protiv tuženika H. P. d.o.o., O., , OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik J. M., odvjetnik u O., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije, protiv presude Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-1227/2024-3 od 25. travnja 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Belom Manastiru, poslovni broj P-35/2023-18 od 15. ožujka 2024., u sjednici održanoj 3. rujna 2024.,

r i j e š i o j e:

Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije, protiv presude Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-1227/2024-3 od 25. travnja 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Belom Manastiru, poslovni broj P- 35/2023-18 od 15. ožujka 2024.

2. Prijedlog za dopuštenje revizije je podnesen zbog pitanja, koja tuženik smatra važnim za odluku u sporu i osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu koja glase:

„1. Da li je drugostupanjski sud koji odlučuje o žalbi protiv prvostupanjske presude dužan u žalbenom postupku kojem je prethodio raniji žalbeni posutpak zastupati ista stajališta o relevantnim činjeničnim i pravnim pitanjima koja je izrazio u ranijem ukidbenom rješenju, te u novom žalbenom postupku u istoj parnici dosljedno primijeniti vlastita ranije izražena stajališta o relevantnim činjeničnim pitanjima, kao i o primijeni materijalnog prava.

2. Da li je tužitelj kao vlasnik kuće i (tada) nelegalnog plinskog priključka bio dužan, te da li je na njemu teret dokaza, po stupanju u posjed evidentirati stanje plinskog brojila i to prijaviti tuženiku, odnosno, da li je bio dužan utvrditi da li je plinski priključak na kući čiji je vlasnik uredno prijavljen kod tuženika, a time i zakonit.

3. Da li je drugostupanjski sud, kao i prvostupanjski sud, bio dužan, na činjenicu da je tužitelj nezakonito trošio plin u periodu od 2010 - do lipnja 2019.g., primijeniti odredbe Općih uvjeta opskrbe plina i Zakona o tržištu plina, i to, odredbu članka 3. stavak 2. točka 25. Zakona o tržištu plina, odredbu članka 69. stavak 1. točka 7. Zakona o tržištu plina, odredbe članka 90. i 91. Zakona o tržištu plina, te odredbu članka 136. Mrežnih pravila transportnog sustava.“.

3. Prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten.

4. Postupajući po odredbi čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio da podneseni prijedlog nema propisani sadržaj.

5. Tuženik je u odnosu na postavljena pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije, propustio određeno navesti razloge zbog kojih smatra da bi navedena pitanja bila važna, ne samo za odluku u konkretnom sporu već i u smislu odredbe čl. 385.a st.

1. ZPP-a, odnosno zbog čega bi navedena pitanja bila važna i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu, a što je nužan preduvjet za dopuštenost prijedloga za dopuštenje revizije. Navedeno u smislu toga, da je potrebno ukazati na možebitno postojanje različite prakse revizijskog suda ili različite sudske prakse nižestupanjskih sudova o tom pitanju, prema kojima bi o tome u određenim sudskim odluka bilo zauzeto pravno shvaćanje suprotno onom iz pobijane odluke ili iznijeti druge važne razloge u skladu sa navedenim propisom, zbog čega da bi postojala potreba usuglašavanja i razvijanja sudske prakse intervencijom ovoga suda putem izjavljene revizije, a što je u konkretnom prijedlogu izostalo.

6. Za dopuštenost prijedloga za dopuštenje revizije nije dovoljno samo navesti da ne postoji praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske o postavljenim pitanjima te da bi praksa viših sudova bila nejedinstvena, a bez konkretnog ukazivanja na odluke iz kojih bi to proizlazilo.

7. Slijedom navedenoga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisano je odredbom čl. 385.a ZPP-a i dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP-a riješiti kao u izreci.

Zagreb, 3. rujna 2024.

Predsjednik vijeća:

mr. sc. Dražen Jakovina