REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3417/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr.sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. K., OIB …, Z., …, kojeg zastupa punomoćnik H. K., odvjetnik u Z., protiv tuženika Republika Hrvatska, OIB …, zastupana po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Z., radi isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženice protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2782/2023-3 od 14. prosinca 2023., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2101/2019-43 od 30. kolovoza 2023., u sjednici održanoj 3. rujna 2024.,
r i j e š i o j e:
Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije tuženice.
Obrazloženje
1. Presudom suda drugog stupnja potvrđena je presuda suda prvog stupnja kojom je naloženo tuženici isplatiti tužitelju na ime razlike između isplaćene zaštićene najamnine i slobodno ugovorene najamnine iznos od 3.981,68 Eur-a s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na pojedine mjesečne iznose počev od 1. svibnja 2016. do 1. lipnja 2018. (pod I izreke).
2. Tužitelj je odbijen s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 2.739,89 Eur-a.
3. Preinačena je i odluka o trošku povodom žalbe tuženice.
4. Protiv presude suda drugog stupnja u dijelu u kojem tuženica nije uspjela u sporu podnosi prijedlog za dopuštenje revizije zbog pitanja:
„1. Da li je pravno shvaćanje izraženo u odluci Županijskog suda u Splitu br. Gž-2782/2023-3 od 28. studenog 2023. kojom je potvrđena i djelomično preinačena glede parničnog troška presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. P- 2101/19-43 od 30. kolovoza 2023. koje je u potpunom suglasju s pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odluci VSRH br. Rev- 2364/16 od 19. prosinca 2018. da se visina naknade za ograničenje prava vlasništva osobama - najmodavcima u čijim nekretninama stanuju u svojstvu zaštićenih najmoprimaca treće osobe i koje za najam plaćaju propisanu zaštićenu najamninu značajno nižu od slobodno ugovorene tržišne najamnine računa isključivo kao razlika između tržišne i cijene zaštićene najamnine ili je dopušteno i pravno moguće navedenu naknadu odrediti u visini odgovarajuće tj. primjerene naknade u visini značajno nižoj od tržišne, a što bi bilo u suglasju s pravnim shvaćanjem Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu izraženim u presudi Statileo protiv Republike Hrvatske broj 12027/10 od 10. srpnja 2014., te presudi Skelin – Hrvoj i Đuričić protiv Republike Hrvatske broj 23414/15 od 10. lipnja 2021. te presudi Mirošević-Anzulović protiv RH broj 25815/14 od 4. listopada 2016. kao i presudi Općinskog suda u Splitu br. P – 4827/18 od 10. lipnja 2019. koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-1632/19-3 od 28. listopada 2021., presudi Županijskog suda u Sisku poslovni broj: Gž-196/2020-2 od 10. studenoga 2022. koja potvrđuje presudu Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: P-2016/2019 od 21. siječnja 2020., te presudi Županijskog suda u Bjelovaru posl. br. Gž 633/20-2 od 9. srpnja 2020. u kojima je tužiteljima u bitno istovrsnoj pravnoj situaciji dosuđena odšteta u visini polovice i manje od toga utvrđene tržišne najamnine prethodno umanjene za zaštićenu najamninu i porez na dohodak od najma uz prirez?
2. Da li je pravno shvaćanje izraženo u odluci Županijskog suda u Splitu br. Gž-2782/2023-3 od 28. studenog 2023. kojom je potvrđena i djelomično preinačena glede parničnog troška presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. P- 2101/19-43 od 30. kolovoza 2023. koje je u potpunom suglasju s pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odluci VSRH br. Rev- 2364/16 od 19. prosinca 2018. da se visina naknade štete za ograničenje prava vlasništva osobama - najmodavcima u čijim nekretninama stanuju u svojstvu zaštićenih najmoprimaca treće osobe i koje za najam plaćaju propisanu zaštićenu najamninu značajno nižu od slobodno ugovorene tržišne najamnine uzima isključivo kao iznos najamnine koju bi tužitelj/vlasnik za predmetni stan ostvario na tržištu ili je visinu štete potrebno utvrditi kao visinu razlike između tržišne najamnine umanjene za pripadajuću zaštićenu najamninu te pripadajućeg poreza na dohodak od najma uz prirez kako to do sada potvrđuje gotovo u cijelosti sudska praksa (presuda Županijskog suda u Bjelovaru posl. br. Gž 633/20-2 od 9. srpnja 2020. i dr.)?
3. Da li činjenica što je prema presudi ESLJP-a u predmetu Statileo c/a RH te presudi Skelin – Hrvoj i Đuričić protiv Republike Hrvatske država na vlasnike stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci postavila prekomjeran socijalni i financijski teret zbog takvog ograničenja prava vlasništva koje proizlazi iz Zakona o najmu stanova (NN br. 91/96, 48/98, 66/98, 22/06, 68/18, 105/20) predstavlja protupravnost u postupanju države, tj. zakonodavca prilikom donošenja zakona što pak za posljedicu ima odštetnu odgovornost države ili takav postupak, odnosno propust zakonodavca, tj. države predstavlja određeni propust u normiranju kojim je propušteno vlasnicima takvih stanova kao protučinidbu za pretjerano ograničenje dati odgovarajući naknadu radi ograničenja prava vlasništva zbog čega je u dosadašnjoj sudskoj praksi ujedno i u pobijanoj presudi pogrešno primijenjeno materijalno pravo, i to institut naknade štete?“,
ističući da su ispunjeni uvjeti dopuštenosti kao u čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP).
5. Na prijedlog nije odgovoreno.
6. Prijedlog je nedopušten.
7. Pitanja koja postavlja tuženica bez obzira na svoj sadržaj svode se u bitnom na pitanje kako utvrditi pravo vlasnika stana na isplatu višeg iznosa najamnine od one koju mu plaća zaštićeni najmoprimac. O tome što predstavlja tu razliku na koju vlasnik stana na kojem postoji pravo stanovanja zaštićenog najmoprimca ovaj sud je odgovorio u odlukama broj Rev-2364/2016 od 19. prosinca 2018. i Rev-1104/2018 od 22. siječnja 2019. pa stoga kako nema potrebe po ocjeni ovog suda preispitivati tu sudsku praksu, odlučeno je kao u izreci primjenom odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a.
Zagreb, 3. rujna 2024.
Predsjednik vijeća:
mr.sc. Dražen Jakovina, v.r.
