Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-9/2023-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Žulj predsjednice vijeća, Mirele Mijoč Kramar sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Roberta Jambora člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice T. K. iz Z.1 , OIB …, koju zastupa punomoćnik Z. R., odvjetnik u Z. , protiv tuženika R. M. S. E., P., Republika A., OIB: … kao pravnog slijednika R. S.. S.-J.-W. e. iz A., S.. S. i. R., OIB …, kojeg zastupa N. R., odvjetnik u Z.1 , radi brisanja upisa, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3222/2019-28 od 30. rujna 2022., u sjednici vijeća održanoj 3. rujna 2024.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3222/2019-28 od 30. rujna 2022.

II Odbija se zahtjev tužiteljice i tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

" 1. Utvrđuje se da otpravak očitovanja javnog bilježnika B. J. iz Z.1 poslovni broj … od 22. srpnja 2008. godine ne ispunjavaju pretpostavke određene pravilima zemljišnoknjižnog prava i pravilima koja uređuje pretpostavke za upis založnog prava na nekretninama u vlasništvu tužiteljice T. K. iz Z.1 , i to: Tužiteljica je vlasnica nekretnina - stana u stambenoj kući br. 1A i dvorište L. 1 sagrađenoj na k.č.br. 8037/15 sa 596 m2 k.o. 999901, Grad Z., upisano u zk. ul. 30842 i to suvlasničkog dijela 2933/10000 etažno vlasništvo (E-5), redni broj: 5, četverosobnog stana oznake "S5" u potkrovlju zgrade površine 132,50 čm sa garažom oznake "P1" u podrumu površine 12,75 čm, sve označeno svijetlozelenom bojom u planu posebnih dijelova stambene zgrade, nadalje k.č.br. 8037/5 u naravi dvorište sa 26m2 upisano u 999901, Grad Z., zk.ul. 7785 i 1/3 dijela k.č.br. 925/59 u naravi oranica sa 108 m2, k.č.br. 925/60 u naravi oranica sa 211 m2, k.č.br. 925/61 u naravi oranica sa 49m2, k.č.br. 925/62 u naravi oranica sa 253 m2, k.č.br. 925/265 u naravi oranica sa 1334 m2, sve upisano u z.k. ul. 2176 k.o. R. u zemljišnoknjižnom odjelu Z.1 , Općinskog građanskog suda u Zagrebu te nadalje 1/3 dijela nekretnine označene sa k.č.br. 373/19 k.o. 334979, S. u naravi neplodno, dvor i šuma sa 1402 m2 sve upisano u zemljišnoknjižnom odjelu Z.2 , Općinskog suda u Z. .

2. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Z.1 , Općinskog građanskog suda u Zagrebu, brisanje nevaljane uknjižbe založnog prava na nekretninama i to stambenoj kući br. A 1 i dvorište L. 1, sagrađenoj na k.č.br. 8037/15 sa 596 m2 k.o. 999901, Grad Z., upisano u z.k. ul. 30842 i to suvlasničkog dijela 2933/10000 etažno vlasništvo (E-5), redni broj: 5, četverosobnog stana oznake "S5"u potkrovlju zgrade površine 132,50 čm sa garažom oznake "P1" u podrumu površine 12,75 čm, sve označeno svijetlozelenom bojom u planu posebnih dijelova stambene zgrade, nadalje k.č.br. 8037/5 u naravi dvorište sa 26m2 upisano u 999901, Grad Z., zk.ul. 7785 i 1/3 dijela k.č.br. 925/59 u naravi oranica sa 108 m2, k.č.br. 925/60 u naravi oranica sa 211 m2, k.č.br. 925/61 u naravi oranica sa 49m2, k.č.br. 925/62 u naravi oranica sa 253 m2, k.č.br. 925/265 u naravi oranica sa 1334 m2, sve upisano u z.k. ul. 2176 k.o. R. u visini od 900.000,00 EUR sa aktivnom kamatnom stopom od 8,875% godišnje, zateznom kamatom od 5% godišnje, efektivnom godišnjom kamatnom stopom od 9,8% godišnje te ostalim naknadama, troškovima i ostalim uvjetima iz Ugovora o kreditu upisanog rješenjem pod poslovnim brojem Z-4599/08= Rj, Z-45649/08 Općinskog građanskog suda u Zagrebu u korist tužene R. S.. S.-J.-W., S.. S. i. R. 3. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Z.2 , Općinskog suda u Z. brisanje nevaljane uknjižbe založnog prava na nekretnini u suvlasništvu tužiteljice T. K. iz Z.1 , i to 1/3 dijela k.č.br. 373/19 u naravi neplodno, dvor i šuma sa 1402 m2 upisano u k.o. 334979, S. u z.k. ul. 193 u visini 900.000,00 EUR-a (sporedni uložak) pod Z-7186/08 od 23. srpnja 2008. godine upisanog u korist R. S.. S.-J.-W., S.. S. i. R., kao i naknadu troška parničnog postupka u roku od 15 dana."

Pod točkom II. izreke nalaže se tužiteljici nadoknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 25.000,00 kn / 3.318,07 eura, sa zateznim kamatama od 30. rujna 2022. do isplate, u roku od 15 dana.

1.1.Pravomoćnim rješenjem poslovni broj P-3222/19-38 od 7. studenoga 2022. prekinut je postupak te je određen nastavak u odnosu na R. M. S. E., P., Republika A., OIB: … kao tuženika.

2. Protiv prvostupanjske presude žali se tužiteljica zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22-dalje: ZPP). Predlaže prvostupanjsku presudu preinačiti u skladu sa navodima žalbe, podredno ukinuti. Traži trošak žalbe.

2.1. U odgovoru na žalbu tuženik se protivi navodima žalbe, predlaže istu odbiti kao neosnovanu te traži trošak odgovora na žalbu.

3. Žalba tužiteljice je neosnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da otpravak Očitovanja javnog bilježnika B. J. iz Z.1 poslovni broj OU-722/08 od 22. srpnja 2008. ne ispunjava pretpostavke određene pravilima zemljišnoknjižnog prava i pravilima koja uređuje pretpostavke za upis založnog prava na nekretninama u vlasništvu i suvlasništvu tužiteljice pobliže označene pod točkom I. 1. izreke presude te da se naloži zemljišnoknjižnom odjelu Z.1 , Općinskog građanskog suda u Z. , i zemljišnoknjižnom odjelu Z.2 , Općinskog suda u Z. brisanje nevaljane uknjižbe založnog prava na nekretnini u vlasništvu i suvlasništvu tužiteljice.

5. Ispitujući presudu suda prvog stupnja, kao i postupak koji je prethodio njezinu donošenju, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

6. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice uz utvrđenja i zaključke:

- da nije sporno da je u zemljišnim knjigama zk.ul. br. 30842, 7785 i 2176 k.o. Grad Z. uknjiženo založno pravo kako je navedeno u tužbi na tužiteljičinim nekretninama po rješenju poslovni broj Z-45499/08, Rješenje poslovni broj Z-45649/08, zaprimljeno 30. srpnja 2008. u tuženikovu korist na osnovi navedenoj očitovanje javnog bilježnika B. J. iz Z.1 od 22. srpnja 2008. godine radi osiguranja novčane tražbine od 900.000,00 eura sa pripadnim kamatama i rokom otplate od 180 mjeseci te sa svim ostalim naknadama, troškovima i ostalim uvjetima Ugovora kao i da je u zemljišnim knjigama zk. ul. br. 193 k.o. S. uknjiženo isto založno pravo na osnovi istog otpravka istog javnog bilježnika za istu svotu u tuženikovu korist pod brojem Z-7186/08, zaprimljenu 23. srpnja 2008.,

- da se radi ocjene osnovanosti tužbenog zahtjeva tužiteljice treba primijeniti odredba čl. 123. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZV),

- da je uvidom u ovosudni spis poslovni broj Z-45499/08, spojen s Z-45649/08 utvrđeno da je založno pravo upisano na tužiteljičinim nekretninama u Z.1 po prijedlogu od 30. srpnja 2008. nakon donošenja rješenja od 4. kolovoza 2008. godine, koje rješenje je tužiteljica zaprimila 17. rujna 2008., a u tom spisu nema dokaza da je tužiteljica u roku za žalbu zatražila zabilježbu da je taj upis sporan niti to proizlazi iz navedenih izvadaka za zemljišne knjige, kao što nema dokaza da je tužiteljica u roku od 60 dana od isteka roka za žalbu na to rješenje podnijela tužbu protiv tuženika,

- da je rok za žalbu bio 15 dana protiv navedenog rješenja, pa računajući od prvog idućeg dana kada je tužiteljica primila to rješenje tj. od 19. rujna 2008., rok za žalbu istječe 2. listopada 2008., sukladno odredbama čl. 112. ZPP, a rok od 60 dana istječe 1. prosinca 2008., sve na radni dan,

- da je u odnosu na nekretninu upisanu u zk. ul. br. 193 k.o. S., uvidom u spis Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-7186/08 utvrđeno da je rješenje od 24. srpnja 2008. kojim je dopušten upis založnog prava na tužiteljevoj nekretnini u tuženikovu korist, a koji prijedlog je podnesen 24. srpnja 2008., primio odvjetnik D. T., premda u prijedlogu i rješenju nije naveden kao opunomoćenik, a dostavna naredba u tom rješenju glasi na tužiteljicu, niti ima punomoći u spisu tog odvjetnika,

- da se stoga ne može primijeniti odredbu čl. 123. st. 2. ZV na tužbu tužiteljice glede zabilježbe u roku za žalbu od 15 dana i 60 dana od isteka roka za žalbu radi podnošenja tužbe protiv tuženika, budući nema dokaza kad je tužiteljica zaprimila predmetno rješenje, a nema niti punomoći kojom bi tužiteljica opunomoćila odvjetnika D. T. za zastupanje u tom postupku,

- da je istom zakonskom odredbom propisan rok od 3 godine od kada je zatražen upis založenog prava u tuženikovu korist za tu nekretninu da se tužbom zahtijeva neistinitost ovog upisa, da kako je upis založnog prava zatražen prijedlogom od 23. srpnja 2008., što je utvrđeno uvidom u taj spis Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-7186/08,da to znači da je rok od 3 godine istekao 23. srpnja 2011. u subotu tj. 25. srpnja 2011. na radni dan sukladno odredbi čl. 112. ZPP,

- da nema dokaza u izvatku za zk. ul. br. 193 k.o. S. da je tužitelj zahtijevao zabilježbu kako je taj upis založnog prava sporan.

7. Polazeći od navedenih utvrđenja te od činjenice da je tužba kojom tužiteljica u ovom postupku zahtijeva brisanje tuženikova založnog prava zbog neistinitosti i nevaljanosti upisa podnesena 17. svibnja 2019., dakle nakon isteka svih rokova propisanih odredbom čl. 123. st. 2. ZV, a nema ni dokaza da je tužiteljica zahtijevala zabilježbu da je ovaj upis sporan ni na nekretninama u Z.1 ni u Z. , prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan. Pri tome prvostupanjski sud navodi da je imao u vidu da je ovršni postupak pod poslovnim brojem Ovr-9724/2016 započeo prijedlogom od 4. listopada 2016., a da je rješenje o ovrsi u tom postupku tužiteljica zaprimila 15. prosinca 2016., ali ističe da se rok od 3 godine propisan odredbom čl. 123. st. 2. ZV ne računa od dana kada je tužiteljica saznala za tu ovrhu dostavom rješenja o ovrsi, već od dana upisa založnog prava.

8. Tužiteljica u žalbi navodi da nije podnesena tužba u smislu odredbe čl. 123. st. 1. ZV pa da se iz navedenog razloga ne primjenjuju rokovi propisani odredbom cl. 123. st. 2. ZV pa tako niti objektivni trogodišnji rok, da tužiteljica tužbom traži i utvrđenje nevaljanosti (neispunjavanja pretpostavki valjanosti) javnobilježničkog Očitovanja od 22. srpnja 2008. temeljem kojeg su sporne predmetne hipoteke upisane, a da odredba čl. 123. st. 1. ZV ne regulira pitanje nevaljanosti (ništetnosti) isprave temeljem koje je određen i proveden pojedini zemljišnoknjižni upis već navedena odredba regulira pitanje stjecanja zemljišnoknjižnih prava na nekretnini od nevlasnika.

9. U odnosu na žalbene navode tužiteljice valja reći da je i primjenom materijalnog prava na kojem tužiteljica temelji svoj zahtjev trebalo jednako odlučiti o tužbenom zahtjevu (čl. 368. st. 2. ZPP).

10. Odredbom čl. 342. ZV propisano je da ako netko povrijedi založno pravo na nekretnini nevaljanim upisom u zemljišnu knjigu, založni se vjerovnik ima pravo štititi od toga sredstvima koja za zaštitu knjižnih prava daju pravila zemljišnoknjižnoga prava.

11. Zakon o zemljišnim knjigama (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08 i 126/10 dalje: ZZK), sadrži odredbe za zaštitu (stvarnih, izvanknjižnih) vlasnika od nevaljanih upisa, a ta zaštita se ostvaruje pravnim lijekovima u samom postupku upisa (žalbom). Nakon što je okončan postupak upisa, zaštita se ostvaruje brisovnom tužbom kojom nositelji knjižnog prava čije je pravo povrijeđeno neistinitom, nevaljanom uknjižbom štite svoje knjižno pravo zahtijevajući brisanje takve uknjižbe i uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije te uknjižbe u smislu odredbe čl. 129. st. 1. ZZK. Navedena odredba propisuje da je nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja (brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.

12. Protiv neposrednog stjecatelja tj. protiv osobe u čiju je korist provedena osporena uknjižba odnosno protiv osobe koja je glede nevaljane uknjižbe u neposrednom pravnom odnosu s osobom čije je knjižno pravo uknjižbom povrijeđeno te njezinih univerzalnih nasljednika, brisovna tužba može se podići sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama broj Rev 1092/08-3 od 20. travnja 2011. i Rev 2402/11-2 i 30. ožujka 2016.). Dakle, pravo na podnošenje brisovne tužbe vremenski je neograničeno, osim u slučaju kada je osoba u čiju je korist provedena nevaljana uknjižba raspolagala knjižnim pravom u korist poštenog stjecatelja (Rev 71/2022-2 od 12. ožujka 2024.). U tom slučaju primjenjuju se rokovi propisani odredbom čl. 129. st. 2. ZZK.

13. U konkretnom slučaju brisovna tužba je podnesena protiv neposrednog stjecatelja odnosno protiv osobe u čiju korist je provedena uknjižba založnog prava pa se glede rokova za podnošenje brisovne tužbe primjenjuje odredba čl. 129. st. 1. ZZK.

14. Međutim, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan jer iz provedenog postupka proizlazi da su bile ispunjene sve pretpostavke nužne za uknjižbu pa je predmetna uknjižba založnog prava valjana, zbog čega je primjenom odredbe čl. 129. ZZK trebalo jednako odlučiti o tužbenom zahtjevu.

15. Iz sadržaja spisa proizlazi da nije sporno da je provedena uknjižba založnog prava u korist tuženika na nekretninama tužiteljice upisanim u zk.ul.br. 30842, 7785 i 2176 k.o. Grad Z. te zk.ul.br. 193 k.o. S.. Naime, iz sadržaja spisa Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-45649/08 (koji prileži parničnom spisu) proizlazi da je na temelju prijedloga tužiteljice T. K., te G. i L. K. za upis založnog prava doneseno rješenje 4. kolovoza 2008. kojim je dopuštena uknjižba založnog prava na nekretninama pobliže opisanom u prijedlogu i rješenju na temelju Očitovanja sastavljenog od strane javnog bilježnika B. J. poslovni broj OU-722/08 od dana 22. srpnja 2008. (što je razvidno i iz zemljišno knjižnih izvadaka u spisu), a iz sadržaja spisa Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-7186/08 (koji prileži parničnom spisu) proizlazi da je u tom spisu na temelju prijedloga tužiteljice T. K., te G. i L. K. za upis založnog prava doneseno rješenje 24. srpnja 2008. kojim je dopuštena uknjižba založnog prava na nekretninama pobliže opisanog u prijedlogu i rješenju na temelju otpravka Očitovanja sastavljenog od strane javnog bilježnika B. J. poslovni broj OU-722/08 od dana 22. srpnja 2008.

16. Tužiteljica svoj zahtjev temelji na tvrdnji da je uknjižba založnog prava na nekretninama tužiteljice (i u Z.1 i u Z. ) izvršena na temelju otpravka Očitovanja javnog bilježnika B. J. iz Z.1 poslovni broj OU-722/08 od 22. srpnja 2008., koji da ne ispunjava pretpostavke određene pravilima zemljišnoknjižnog prava i pravilima koja uređuje pretpostavke za upis založnog prava na nekretninama, pri čemu se poziva i na odredbu čl. 102. ZZK koja propisuje da se isprave koje bi trebale poslužiti kao temelj za dopuštenje upisa, predočuju zemljišnoknjižnom sudu u izvorniku, a da se prijedlogu može priložiti njegov prijepis.

17. Tužiteljica nije osporila da je kao založni dužnik potpisala izvornik Očitovanja koji se čuva kod javnog bilježnika već tezu o nevaljanom upisu temelji na činjenici da je upis proveden na temelju otpravka javnobilježničkog Očitovanja na kojem nema vlastoručnog potpisa sudionika.

18. Očitovanje javnog bilježnika B. J. poslovni broj OU-722/08 od dana 22. srpnja 2008. predstavlja javnobilježničku ispravu iz odredbe čl. 3. st. 1. Zakona o javnom bilježništvu (Narodne novine, broj: 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16, 57/22), a prema stavku 2. toga članka javnobilježničke isprave i njihovi otpravci izdani po tom Zakonu imaju snagu javnih isprava, ako su prigodom njihova sastavljanja i izdavanja ispunjene bitne formalnosti propisane tim Zakonom. Daljnjom odredbom čl. 94. st. 1. Zakona o javnom bilježništvu propisano je da kad se po odredbama ovoga Zakona izdaje otpravak ili prijepis javnobilježničkog akta na njemu će se naznačiti da je uspoređen s izvornikom ili prijepisom koji čuva javni bilježnik, zatim da je to otpravak ili prijepis (ovjereni, potpuni ili u izvodu), a ako je prijepis, i koji je po redu. Prema odredbi čl. 95. st. 2. otpravkom se u smislu Zakona o javnom bilježništvu smatra potpuni prijepis javnobilježničkog akta koji je označen kao otpravak i koji u pravnom prometu zamjenjuje izvornik javnobilježničkog akta. U smislu navedenih zakonskih odredbi javni bilježnik je na otpravku Očitovanja koji je tužiteljica priložila uz tužbu (list 12 spisa) potvrdio je da je isti usporedio sa originalom koji se nalazi u njegovim spisima i utvrdio potpunu podudarnost sa izvornikom te naznačio da se radi o otpravku uz koji je priloženo šest prijepisa priloga te da isti u pravnom prometu zamjenjuje izvornik javnobilježničkog akta. Naznačeno je mjesto i vrijeme izdavanja otpravka te pečat i potpis javnog bilježnika.

19. Odredbom čl. 55. st. 1. toč. a) ZZK propisano je da javne isprave na temelju kojih se može dopustiti uknjižba jesu isprave koje su o pravnim poslovima sastavili za to nadležno tijelo ili javni bilježnik u granicama svoje ovlasti i u propisanom obliku.

20. Dakle, imajući u vidu sve gore navedeno, provedena uknjižba nije nevaljana i nema uvjeta zbog nevaljanosti brisati je u zemljišnim knjigama jer je uknjižba založnog prava provedena na temelju otpravka Očitovanja javnog bilježnika koji udovoljava pretpostavkama za upis založnog prava u zemljišnim knjigama kao javnobilježnički akt koji ima snagu javne isprave i u pravnom prometu zamjenjuje izvornik javnobilježničkog akta (tako i Županijski sud u Varaždinu u odluci broj Gž Zk- 606/2020-2 od 8. rujna 2021.). Pri čemu tužiteljica nije niti tvrdila niti dokazala da otpravak nije sastavljen u skladu sa odredbama Zakona o javnom bilježništvu i Javnobilježničkog poslovnika (Narodne novine, broj: 38/94, 82/94, 37/96, 151/05, 115/12, 120/14, 99/21, 53/24), nego smatra da se radi o nevaljanom upisu jer je upis proveden na temelju otpravka Očitovanja. Naime, sud nije vezan pravnom osnovom tužbe (arg. iz čl. 186. st. 3. ZPP), ali je vezan činjeničnim navodima tužbe u okviru kojih odlučuje o osnovanosti tužbenog zahtjeva (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev 750/2023-2 od 25. listopada 2023.).

21. Odluka o parničnom trošku pravilna je i zakonita kako u osnovi tako i u visini ( čl. 155. st. 1. i čl. 154. st. 1. ZPP), time da tuženici određeno niti ne prigovara broju i vrstama radnji za koje je tužitelju dosuđen trošak, a primjenom odredbe čl. 365. st. 2. ZPP drugostupanjski sud ne pazi na pravilnu primjenu materijalnog prava kod odluke o troškovima.

22. Stoga je slijedom svega navedenog na temelju odredbe čl. 368. st. 1. i 2. ZPP valjalo odbiti žalbu tužiteljice i potvrditi prvostupanjsku presudu.

23. Budući da tužiteljica nije uspio sa žalbom odbijen je njegov zahtjev za naknadu troškova žalbe (čl. 154. st. 1. ZPP).

24. Zahtjev tuženika za naknadu troška sastava odgovora na žalbu je odbijen s obzirom da ta parnična radnja nije bila potrebna u postupku (čl. 155. st. 1. ZPP).

U Zagrebu 3. rujna 2024.

Predsjednica vijeća:

Vesna Žulj, v.r.