Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-595/2024-2

R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jasenke Grgić kao predsjednice vijeća, Marijana Vugića kao suca izvjestitelja i člana vijeća te Renate Đaković Vranković kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja B. B., OIB: …, S., B., zastupan po punomoćnici S. M., odvjetnici u Š., protiv tužene Republike Hrvatske, OIB:…, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Š., Stalna služba u K., radi utvrđenja i uknjižbe, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu poslovni broj P-2141/2022 od 7. prosinca 2023. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 3. rujna 2024. godine

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, poslovni broj P-2141/2022 od 7. prosinca 2023. godine i predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje.

II Ostavlja se da se o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1.Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

" I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja, koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tužitelj B. B., OIB:…, B., S., vlasnik za cijelo fizički određenog dijela nekretnine kat.čest…., oznake šuma, upisane u Z.U…. k.o. B., označenog slovima A-B-C-D-E-F-G-A, površine 2700 m2, na Geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja kojeg je izradio Z. M. dipl.ing.geod. od dana 9. lipnja 2021. godine, koji čini sastavni dio ove presude, a za koji fizički točno određen dio je rezerviran novi katastarski broj … k.o. B., a koji dio odgovara skici mjesta očevida vještaka mjernika A. R. dipl.ing.geod. od 10. listopada 2023. godine.

2. Ovlašćuje se tužitelj B. B., OIB:…, B., S., po provedenoj parcelaciji temeljem ove presude zatražiti i postići u Z.U…. k.o. B. uknjižbu prava vlasništva na svoje ime novoformirane kat.čest…. k.o. B., površine 2700 m2, za cijelo, uz istovremeni izbris tog prava s imena Republika Hrvatska.

3. Nalaže se tuženoj Republika Hrvatska, OIB:…, Z., nadoknaditi tužitelju parnične troškove sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja pa do isplate, po kamatnoj stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana."

II Dužan je tužitelj naknaditi tuženoj parnični trošak u iznosu od 995,40 eura/7.500,00 kuna, u roku od 15 dana."

2. Protiv ove presude žali se tužitelj iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači sukladno žalbenim navodima ili ukine uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

3. Žalba je osnovana.

4. Prvostupanjski sud u bitnom navodi slijedeće:

"Iz neslužbene kopije Izvatka iz zemljišne knjige Z.U…. k.o. B. sa stanjem na dan 27. lipnja 2022. godine razvidno je kako je u "A" listu, zk tijelo ..., pod rednim brojem .. upisana čest.zem…., šuma, površine 253577 m2, dok je u "B" listu kao vlasnik upisana Republika Hrvatska za cijelo.

8. Na Geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja G. d.o.o. od 9. lipnja 2021. godine prikazan je dio čest.zem…. k.o. B., definiran točkama A-B-C-D-E-F-G-A, u površini od 2700 m2.

Rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku broj O-236/87 od 11. svibnja 1987. godine raspravljena je ostavinska imovina iza smrti pok. M. B. pok. L., iz B., a njegovim nasljednicima u pogledu nekretnina upisanih u Z.U…., …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, … i … k.o. B., Z.U…. i … k.o. V., te Z.U…. k.o. P., a temeljem Oporuke broj Pi-49/73 i ustupa D. B. ud. R., proglašeni su pod toč.1. kći M. P. ž. M. za cijelo, pod toč.2. sin M. B. za 2/4 dijela, unuk B. B. za 1/4 dijela, unuka M. D. za 1/4 dijela, pod toč.3. sin M. B. za 3/6 dijela, unuk B. B. za 1/6 dijela, unuka M. D. za 1/6 dijela, nevjesta D. B. ud. R. za 1/6 dijela, pod toč.4. sin M. B. za 4/8 dijela, unuk B. B. za 2/8 dijela, unuka M. B. za 2/8 dijela, te pod toč.5. sin M. B. za 2/4 dijela, unuk B. B. za 1/4 dijela i unuka M. B. za 1/4 dijela.

Ugovor o diobi od 11. kolovoza 1989. godine sklopljen je između M. B. pok. M., M. P. ž. M. rođ. B., B. B. pok. R., S. B. sina M. pok. M. i J. B. sina M. pok. M., te je pod toč.III B. B. pok. R. među dodijeljenim nekretninama pripala i čest.zem…., šuma i voćnjak, za 1/2 dijela. Ovaj Ugovor su potpisali M. B. pok. M., B. B. pok. R., te S. B. M., dok isti nisu potpisali M. P. ž. M., ni J. B. M., a potpise M. B., B. B. i S. B. je ovjerio Mjesni ured B. M., Općina Š. broj OV-21/198, te je na Ugovoru stavljena Potvrda Općine Š., Općinska uprava društvenih prihoda od 15. kolovoza 1989. godine, u kojoj se navodi kako je promet nekretnina oslobođen od naplate poreza. Iz neslužbene kopije Izvatka iz zemljišne knjige Z.U…. k.o. B. sa stanjem na dan 19. listopada 2022. godine razvidno je kako je u "A" listu upisana čest.zem…., kuća, dvor, ukupne površine 2000 m2, dok je u "B" listu upisan kao vlasnik S. B. M., u dijelu 1/1.

Iz neslužbene kopije Prijepisa posjedovnog lista broj … k.o. B. sa stanjem na dan 23. siječnja 2022. godine razvidno je kako je B. B., B., OIB:…, upisan u p.l…. k.o. B., u dijelu 4107/260413, na čest.zem…., S.. A. i A., stambena zgrada B. 800 m2, zgrada (opće) 2222 m2, pašnjak 190941 m2, šuma 51807 m2, dvorište 507 m2, uređeno zemljište 2900 m2, voćnjak 4400 m2, odnosno ukupno 253577 m2. Pregledom Posjedovnog lista broj … k.o. B. sa stanjem na dan 5. ožujka 2009. godine, Klasa:…, Urbroj:…, utvrđeno je kako je B. B. pok. R., B., kao posjednik 1/1, upisan na dijelu čest.zem…., S.. A. i A., dvor 257 m2, čest.zem…., S.. A. i A., šuma 2750 m2, čest.zem…. S.. A. i A., voćnjak 500 m2, čest.zem…., S.. A. i A., guvno 600 m2.

Iz Povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Š., Klasa:…, Urbroj:… od 13. srpnja 2021. godine proizlazi kako je k.č.br…. k.o. B. revizijom posjeda iz 1954. godine imala površinu 268115 m2, upisana u p.l…., …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, … k.o. B., a kako je u p.l…. upisan posjednik M. B. pok. M.. Navodi se kako je promjenom … predmetom oznake … temeljem provedbe Ugovora o diobi broj OV-21/1989 Općine Š. k.č.br…. k.o. B. brisana iz p.l…. k.o. B., te pisana u p.l…. k.o. B., površine 4250 m2, na ime posjednika B. B. pok. R. i u p.l…. k.o. B., površine 3650 m2, posjednika S. B. M. pok. M., da je promjenom broj … predmetom oznake …, temeljem provedbe upisa zgrade, cijepanjem dijela k.č.br…. k.o. B., koja je upisana u p.l…. k.o. B., stambena zgrada, površine 400 m2, formirana je k.č.br…. i … k.o. B., te se na k.č.br…. k.o. B. evidentira nova kultura i površina u p.l…. k.o. B., "dvor", površine 257 m2 i u p.l…. k.o. B., voćnjak, površine 1000 m2 i šuma, površine 6000 m2. Nadalje se navodi kako je promjenom broj … predmetom oznake … temeljem provedbe elaborata oznake 2020-187 izrađen od geodetske poslovnice G. d.o.o. iz Š., a na zahtjev A. K., cijepanjem k.č.br…. k.o. B. brisana iz p.l…., …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, .., …, …, …, sve k.o. B., te je upisan u novi p.l…. k.o. B., površine 259172 m2, "stambena zgrada", površine 800 m2, "zgrada", površine 2222 m2, "šuma", površine 53386 m2, "pašnjak", površine 194957 m2, "dvorište", površine 507 m2, "uređeno zemljište", površine 2900 m2, "voćnjak", površine 4400 m2, dok je kao posjednik upisan i B. B., OIB:…, za udio 4107/260413. Također se navodi kako je promjenom broj … predmetom oznake … temeljem provedbe elaborata oznake broj 27/21 izrađen od Ureda ovlaštenog inženjera geodezije T. L., na zahtjev Ž. B. iz B., cijepanjem k.č.br…. i k.č.br…. k.o. B. formiraju se k.č.br…., k.č.br…., k.č.br…., sve k.o. B., te se na k.č.br…. evidentira nova površina od 258815 m2 i to "stambena zgrada", površine 800 m2, "zgrada", površine 2222 m2, "šuma", površine 53386 m2, "pašnjak", površine 194600 m2, "dvorište", površine 507 m2, "uređeno zemljište", površine 2900 m2, "voćnjak", površine 4400 m2, dok je kao posjednik upisan i B. B., OIB:…, za udio 4107/260413.

Očevidom na licu mjesta uz nazočnost vještaka mjernika A. R. dipl.ing.geod. od 21. rujna 2023. godine izvršena je identifikacija dijela čest.zem…. k.o. B., te je utvrđeno kako je sporna nekretnina djelomično ograđena i to na južnoj strani betonskim zidom, na sjevernoj strani dijelom suhozidom i kamenim međašima, dok do asfaltne ceste i istočne strane predmeta spora granica na terenu nije vidljiva. Prilikom očevida na mjestu spora je zatečeno jedno stablo smokve, jedan suhi bajam, a preostali dio mjesta prijepora je pod smrekom i niskim raslinjem. Utvrđeno je kako se uz istočnu granicu mjesta prijepora nalaze dvije rupe (jame), iz kojih se po navodima tužitelja vadio kamen za izgradnju objekata, a sporna nekretnina je položajno u blagom padu prema asfaltnoj cesti.

U dostavljenom Nalazu i mišljenju vještaka mjernika A. R. dipl.ing.geod. od 10. listopada 2023. godine, na skici mjesta očevida prikazan je sporni dio čest.zem…. k.o. B., označen točkama A-B-C-D-A, sa vidljivim ostacima suhozida sa lijeve strane u odnosu na asfaltnu cestu, suhim stablom bajama i jednim stablom smokve, niskim raslinjem, makija, drvenim električnim stupom i betonskim električnim stupom, te dvije jame, iskopi. Uz skicu mjesta očevida vještak je dostavio ispis sa G., Izvod iz katastarskog plana Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Š. sa stanjem na dan 10. listopada 2023. godine, neslužbene kopije Prijepisa p.l…. k.o. B. sa stanjem na dan 10. listopada 2023. godine, te fotografijama lica mjesta."

5. Stoga, sud prvog stupnja cijeneći izvedene dokaze kao i iskaze saslušanih svjedoka M. i I. B. (a čije iskaze smatra kontradiktornim) zaključuje a primjenom odredbe čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 73/00, 114/01, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje: ZVDSP) da tužitelj nije dokaza da je on, odnosno njegovi prednici je imao neprekidni posjed utužene nekretnine te da je taj posjed imao sve kvalitete koje su potrebne te da je ispunjen uvjet proteka vremena za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

6. Ova odluka suda prvog stupnja nije pravilna.

7. Prije svega, treba reći, da kod stvarnopravnih tužbi kao što je ova, osim što je tužitelj uz tužbu priložio zemljišnoknjižni izvadak za utuženu nekretninu, je poželjno (a nekada i nužno) priložiti i povijesni zemljišnoknjižni izvadak za utuženu nekretninu radi utvrđenja slijeda promjena upisanih vlasnika na predmetnoj nekretnini.

8. Ovako, a obzirom da je u zemljišnim knjigama predmetna nekretnina upisana u odnosu na oznaku zemljišta kao šuma, za zaključiti je da je tužena stekla vlasništvo predmetne nekretnine stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama od 16. listopada 1990. godine po kojim izmjenama šume koje su se nalazile u društvenom vlasništvu postale su temeljem samog zakona vlasništvo Republike Hrvatske, dakle, do stupanja na snagu navedenog propisa utužena nekretnina bila je u društvenom (državnom) vlasništvu.

9. Tužitelj u tužbi navodi da njegovi pravni prednici su vlasnici, a i posjeduju, cijelu kat.čest. … k.o. B. još od kraja 19. stoljeća.

10. U ovoj pravnoj stvari od personalnih dokaza predloženo je, a i izvršeno od strane prvostupanjskog suda, saslušanje samo dva svjedoka (tužitelj, a koji bi trebao eventualno imati najviše saznanja o sporu, nije predložio svoje saslušanje), te odgovara da postoji određena kontradiktornost u iskazima ova dva svjedoka, obzirom saslušani svjedok M. B., a po pričanju, je iskazao da je vlasništvo nekretnine obitelj tužitelja stekla za vrijeme cara F. J. koji je zaslužnim vojnicima dijelio zemlju (F. J. kao kralj A.-U. monarhije je vladao u drugoj polovini 19. stoljeća) dok je svjedok I. B. naveo da su preci tužitelja dobili zemlju od M. T. te da su B. došli živjeti u B. za vrijeme knezova Š. (M. T. je vladala u razdoblju druge polovine 18. stoljeća), međutim, obzirom da ova dva svjedoka takva saznanja imaju samo iz pričanja drugih, onda nije odlučno vrijeme tog stjecanja nego je odlučan način stjecanja vlasništva.

11. Odredbom čl. 388. st. 2. ZVDSP propisano je da se stjecanje promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga zakona prosuđuju prema pravilima koji su se primjenjivali u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Slijedom navedene odredbe za ocjenu dosjelosti mjerodavne su i odredbe bivšeg Općeg građanskog zakonika koji se na ovim prostorima primjenjuje od 1853. godine, s tim da od 1946. primjenjuju se na temelju Zakona o primjeni pravnih propisa donesenih za vrijeme neprijateljske okupacije i prije 6. travnja 1941. godine (Službeni list FNRJ broj 89/46) a od 1991. se primjenjuju na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (Narodne novine broj 53/91). Također, valja reći da u primjeni pravnih pravila OGZ vlasništvo nekretnina na temelju pravnog posla moglo se steći i bez upisa u zemljišne knjige, ako je ugovor bio izvršen.

12. Po paragrafu 326. OGZ proizlazi, a vezano uz poštenje posjednika, da je pošten posjednik onaj koji iz vjerojatnih razloga drži da je posjedovana stvar njegova. Onaj, tko zna ili iz okolnosti mora misliti da je stvar koju posjeduje tuđa, je nepošteni posjednik pri čemu se prema paragrafu 328. propisuje predmnijeva o poštenju posjeda, kao što se i u paragrafu 323. propisuje predmnijeva zakonitosti posjeda, dakle, onaj tko tvrdi drugačije, onda to treba i dokazati.

13. Dakle, a što je gore prethodno navedeno, a obzirom da je razumno zaključiti da je utužena nekretnina bila društveno vlasništvo, onda je razumno i za zaključiti da je ona postala društveno (prvotno državno) vlasništvo nakon Drugog svjetskog rata, pa je svega potrebno utvrditi da li su prednici tužitelja do 6. travnja 1941. godine dosjelošću stekli pravo vlasništva utužene nekretnine uz napomenu da ukoliko se je radilo o nekretnini u vlasništvu države, da tada sukladno paragrafu 1472. OGZ potrebno je da je posjed trajao neprekidno 40 godina.

14. Odgovara da nakon što je utužena nekretnina postala društveno vlasništvo, da po odredbi čl. 29. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima bilo je propisano da na nekretninama u društvenom vlasništvu se pravo vlasništva ne može steći dosjelošću, međutim, valja reći da je ta odredba stavljena izvan snage čl. 3. Zakona o preuzimanju ZOVO (Narodne novine broj 53/91) pa su sve nekretnine koje su do donošenja Ustava RH bile društveno vlasništvo, bez obzira na njihov status u prijelaznom periodu i glede dosjelosti došle pod opći režim. Također, valja reći da, a o čemu je sudska praksa zauzela više puta isto stajalište, da kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije tog datuma, ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP, nego na temelju drugih odredaba tog zakona.

15. Pritom, a u periodu nakon što je utužena nekretnina postala društveno vlasništvo, valja ukazati, a kako to proizlazi iz povijesti promjena na katastarskim česticama državne geodetske uprave da je kč.br. … revizijom posjeda iz 1954. godine imala površinu od 268115 m2 te je bila upisana u više posjedovnih listova s tim da je u posjedovnom listu 23 kao posjednik upisan M. B. pokojnog M. s tim da je u provedbi ugovora o diobi broj Ov-21/1989 kč.br. … brisana iz p.l … te upisana u p.l … k.o. B., površine 4250 m2 na ime posjednika B. B. pok. R. (ovdje tužitelja) i u p.l … k.o. B., površine 3650 m2 posjednika S. B. M. pok. M., kao što je i iz posjedovnog lista … (list 19 spisa) razvidno da je upravo tužitelj upisan kao posjednik na dijelu … i to u površini od 2750 m2 a što je približno površini koja se ovdje tužbom tužitelja traži u stjecanju prava vlasništva dosjelošću.

16. Odgovara da iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. M. B. pok. L., a kojega je naslijedio i tužitelj, ne navodi se i utužena nekretnina …, a što je i razumljivo obzirom da ostavitelj nije bio upisan kao vlasnik, ali je rješenjem o nasljeđivanju navedeno da se nasljeđuje i sva ostala nepokretna imovina, dakle, i svi oni pravni entiteti koji su naslijedili iza ostavitelja, pa dakle, onda i utužena nekretnina.

17. Odgovara da spisu prileži ugovor o diobi od 11. kolovoza 1989. godine, a koji je sačinjen u nečitkoj preslici (pa je stoga potrebno da prvostupanjski sud pozove tužitelja da dostavi čitku presliku), međutim ako bi se prihvatile tvrdnje tužitelja da iz tog ugovora o diobi proizlazi da je ½ dijela kč. … k.o. B. pripala u vlasništvo S. B. pok. M. (evidentno je da je M. sin od pok. B. M. koji je uz tog sina imao i sina R. čiji je sin ovdje tužitelj), a da je to tako bi proizlazilo iz stanja spisa iz kojeg proizlazi da je formirana nova kč. … na kojoj je upravo S. B. upisan kao zemljišnoknjižni vlasnik (list 16 spisa) dok je druga polovica kč. … pripala u vlasništvo tužitelja, onda činjenica koju ističe prvostupanjski sud, a to je da taj ugovor o diobi nisu potpisali svi nasljednici može, eventualno, utjecati na zakonitost posjeda (ukoliko tužitelj do tada nije već stekao vlasništvo dosjelošću).

18. Sud u dovoljnoj mjeri ne cijeni ni iskaze saslušanih svjedoka u ovom predmetu, a glede posjedovanja utužene nekretnine, da nakon što se je dobila navedena nekretnina da je svako ograđivao svoj dio nekretnine, a upravo iz nalaza i mišljenja vještaka koji je vještačio u ovoj pravnoj stvari proizlazi daje predmetna nekretnina s južne strane ograđena betonskim zidom a na sjevernoj strani suhozidom i kamenim međašima, dok je sa zapadne strane omeđena asfaltnom cestom, kao i da je ta nekretnina od predata tužitelja korištena kao pašnjak za blago (tužitelj ni ne tvrdi da ima blago pa se to eventualno odnosi na njegove pretke) imajući u vidu da iz geodetskog vještačenja proizlazi da je utužena nekretnina obrasla niskim raslinjem te da se nekretnina koristila za vađenje kamena, a što bi i proizlazilo iz nalaza geodetskog vještaka gdje se navodi da postoje dvije "jame-iskop", kao što će i ocijeniti iskaz svjedoka I. B. koji je naveo da se samo utužena nekretnina nalazi blizu kuća.

19. Također, prvostupanjski sud će cijeniti spisu priležeće izvode iz katastra, povijest promjena i posjedovne listove koji prileže spisu u smislu odredbe čl. 230. ZPP, obzirom da se radi o javnim ispravama za koje vrijedi presumpcija da istinito i potpuno odražavaju činjenično stanje, a onaj tko tvrdi suprotno, to mora dokazati.

20. Zbog navedenog, a kako je činjenično stanje za sada pogrešno utvrđeno, to je temeljem čl. 370. ZPP odlučeno je kao u izreci (točka I).

21. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će na temelju brižljive i savjesne ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a u okviru činjeničnih tvrdnji iznesenih od strane tužitelja, utvrditi od kada je tužitelj osobno odnosno putem svojih pravnih prednika počeo dosijedati nekretninu, kakve je kvalitete taj posjed bio te kada je, i da li je dosijedanjem tužitelj stekao pravo vlasništva utužene nekretnine sukladno važećim propisima na koje mu je ovaj sud prethodno ukazao.

22. Odluka o trošku postupka u povodu pravnog lijeka temelji se na odredbi čl. 166. st. 2. ZPP (točka II).

U Zagrebu, 3. rujna 2024. godine

Predsjednica vijeća:

Jasenka Grgić, v.r.