Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-1286/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mileni Frankić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja D. V. iz S., OIB: …, zastupane po punomoćnici M. K., odvjetnici u O. društvu K. &. K. d.o.o. u S., protiv protivnika osiguranja Z. B., iz Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku I. G., odvjetniku u Z., radi osiguranja nenovčane tražbine, odlučujući o žalbi predlagateljice osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr- 2077/21 od 4. srpnja 2023., dana 3. rujna 2024.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice osiguranja D. V. i potvrđuje rješenje rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-2077/21 od 4. srpnja 2023.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev predlagateljice osiguranja za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je kao neosnovan prijedlog predlagateljice osiguranja za određivanjem privremene mjere protiv protivnika osiguranja radi predaje u isključivi posjed stana izgrađenog u zgradi na nekretnini označenoj kao čest. zgr. …, kuća i dvor, koji stan je označen kao suvlasnički dio s neodređenim omjerom (E-7), stan na … katu, označen brojem …, površine 68,84 m2, upisan u Z. U. …, K.O. S., anagrafske oznake …, nalogom protivniku osiguranja da u roku od 24 sata od trenutka primitka rješenja o privremenoj mjeri preda predlagateljici osiguranja u isključivi posjed naprijed navedenu nekretninu slobodnu od osoba i stvari, te o svom trošku postavi na ulazna vrata brave koje je uklonio dana 6.6.2019., a ukoliko protivnik osiguranja ne ispuni navedenu obvezu u roku od 24 sata od predaje rješenja, da mu sud izreče novčanu kaznu od 10.000,00 kn, te mu zaprijetiti novom novčanom kaznom ako se nastavi ponašati protivno obvezi, da tijek roka za žalbu ni žalba izjavljena protiv rješenja o osiguranju da ne odgađaju provedbu privremene mjere koja će trajati do pravomoćnog okončanja parničnog postupka pod poslovnim brojem Psp-71/19, kao i da protivnik osiguranja naknadi predlagateljici osiguranja trošak postupka osiguranja uvećan za zateznu kamatu.

2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagateljica osiguranja zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/23, 155/23 – u daljnjem tekstu ZPP), koji se primjenjuje na temelju odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17-dalje OZ). Predlaže pobijano rješenje preinačiti, podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak, uz naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Žalba predlagateljice osiguranja je neosnovana.

4. Predlagateljica osiguranja tvrdi da je dugogodišnja mirna posjednica stana na V. katu označenog brojem … u … u S. jer je isti bračna stečevina za 1⁄2 dijela, koji stan je stekla u braku sa S. V. i da je u istom živjela do 6. lipnja 2019., kada je protivnik osiguranja iskoristio njezinu kratku odsutnost iz stana, te nezakonito i neovlašteno ušao u posjed tog stana na način da je promijenio bravu na ulaznim vratima i onemogućio joj ulazak, da joj je time oduzet posjed jedine nekretnine u kojoj je živjela (pozivajući se na pravo na dom), da su u predmetnom stanu ostale njezine stvari koje su visoke novčane i sentimentalne vrijednosti, kao i stvari koje služe za osobne potrebe zbog čega je zatražila neka sud donese privremenu mjeru radi osiguranja njezine nenovčane tražbine, prema protivniku osiguranja i to predaje u isključivi posjed stana slobodnog od osoba i stvari, s tim da protivnik osiguranja o svom trošku postavi na ulazna vrata brave koje je uklonio dana 6. rujna 2019.

5. Između stranaka ovog postupka nije sporno da je na dan 6. lipnja 2019. protivnik osiguranja Z. B. bio upisan u zemljišnim knjigama kao isključivi vlasnik predmetnog stana na .... katu označenog brojem … u … u S., koji stan je presudom Županijskog suda u S. poslovni broj Gž Obz-91/13 od 5. prosinca 2013. utvrđen bračnom stečevinom predlagateljice osiguranja D. V. i njezina bivšeg supruga S. V., svakog za 1⁄2 dijela. Isti su se razveli 2013., a u zemljišnim knjigama kao vlasnik je ostao upisan S. V. za cijelo, te je on stan prodao protivniku osiguranja Z. B.. Iz zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da je sadašnji vlasnik predmetnog stana S. I., što je utvrđeno pregledom zemljišnoknjižnog izvatka.

6. Sud prvog stupnja, imajući u vidu izneseno utvrđuje da je predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine, prava na posjedovnu zaštitu kao suposjednice stana na ... katu označenog brojem … u … u S., sukladno odredbi čl. 24. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/96, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZV), što znači postojanje prve pretpostavke iz odredbe čl. 346. st. 1. OZ.

7. Međutim ocjena je suda prvog stupnja da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnom opasnost da bi bez predložene privremene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje njezine tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili da je takav nalog potreban radi sprječavanja nasilja odnosno nastanka nenadoknadive štete. Ovo proizlazi ne samo iz činjenice što predlagateljica osiguranja nije bila isključiva posjednica predmetnog stana, već njegova suposjednica, koja unatoč tome traži predaju u isključivi posjed, nego i iz utvrđenja temeljenih na očevidu obavljenom u parnici radi smetanja posjeda Općinskog suda u S. poslovni broj Psp-71/19 između predlagateljice osiguranja, kao tužiteljice protiv protivnika osiguranja, kao tuženika, da u predmetnom stanu nema nikakvih osobnih stvari predlagateljice osiguranja, obzirom da je sve odnijela. Osim toga iz pregledanog zapisnika od 5. svibnja 2023. istog predmeta koji se sada vodi pod poslovnim brojem Psp-88/22 razvidno je da je u toj posjedovnoj parnici predlagateljica osiguranja kao tužiteljica neaktivna, izostala s više ročišta određenih radi njezinog dopunskog saslušanja, jer živi i radi u inozemstvu, radi čega je naredno ročište zakazano za dan 20. rujna 2023., u vrijeme korištenja njezina godišnjeg odmora u razdoblju od 18. do 29. rujna 2023. Dakle, predlagateljica osiguranja tek će kratko boraviti u Hrvatskoj u razdoblju od 18. do 29. rujna 2023., kako tvrdi njezina punomoćnica u citiranoj posjedovnoj parnici. Iz navedenog, prema ocjeni suda prvog stupnja proizlazi da predlagateljica osiguranja ima drugo mjesto za život i nikakva opasnost u smislu nemogućnosti ostvarenja, znatno otežanog ostvarenja njezine tražbine, nasilja ili nenadoknadive štete joj ne prijeti, ukoliko uspije i posjedovnoj parnici.

8. Odluka suda prvog stupnja je pravilna i zakonita, a žalbeni navodi neosnovani.

9. Ispitujući pobijano rješenje kao i postupak koji mu je prethodio ovaj sud ne nalazi da je sud prvog stupnja počinio bitne povrede postupka iz čl. 354. st. 2 ZPP, na koje povrede ovaj sud na temelju čl. 365. st. 2 ZPP pazi po službenoj dužnosti.

10. Sud prvog stupnja pravilno je i potpuno utvrdio činjenično stanja, na koje je odbijanjem prijedloga predlagateljice osiguranja za donošenjem predložene privremene mjere pravilno primijenio materijalno pravo.

11. Prema odredbi čl. 346. OZ, radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari (st. 1.), ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti (st. 2.). Obje pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjenje, s time da pretpostavka opasnosti da bi protivnik osiguranja bez određivanja predložene privremene mjere spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja mora biti subjektivne, a ne objektivne prirode, što znači da je predlagatelj osiguranja dužan učiniti vjerojatnim da protivnik osiguranja poduzima konkretne radnje kojima može spriječiti ili otežati ostvarenje njegove tražbine odnosno radnje kojima bi bila nanesena nenadoknadiva šteta.

12. Odredbom čl. 347. st. 2. OZ propisano je da ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama.

13. Privremena mjera uvijek se određuje prema individualiziranim okolnostima svakog konkretnog slučaja i gotovo je nemoguće dati jednoznačni odgovor o činjenicama relevantnim za utvrđenje postojanja vjerojatnosti potrebnih za njezino određenje za svaki slučaj koji se u praksi može pojaviti, uz uvažavanje da po svojoj prirodi ona predstavlja sredstvo samo privremenog osiguranja vjerojatne tražbine predlagatelja osiguranja, sredstvo koje se može odrediti samo ako postoji vjerojatnost postojanja tražbine i vjerojatnost da je predložena mjera potrebna kako bi se protivnika osiguranja spriječilo da osujeti ili oteža kasnije ostvarenje upravo te tražbine, ako i kada ona bude utvrđena izvjesnom, ili (odnosno) kako bi se spriječilo da za predlagatelja osiguranja nastane nenadoknadiva šteta.

14. Pravilno je utvrđenje suda prvog stupnja, pravilnost kojeg predlagateljica osiguranja sadržajem žalbe ničim nije dovela u sumnju da, iako je učinila vjerojatnom svoju nenovčanu tražbinu nije učinila vjerojatnom opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, niti je učinila vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, dakle druge nužne pretpostavke za određivanje privremene mjere iz odredbe čl. 346. st. 1. OZ u pravcu kojih utvrđenja je sud prvog stupnja dao jasne i određene razloge koje u cijelosti pravilnima prihvaća ovaj sud.

15. Navodima žalbe, kojima predlagateljica osiguranja osporava utvrđenja suda prvog stupnja temeljena na utvrđenima sa očevida na licu mjesta u postupku smetanja posjeda poslovni broj Psp-71/19 (sada Psp-8/22) da u predmetnom stanu nema nikakvih osobnih stvari predlagateljice osiguranja, pored utvrđenja da predlagateljica osiguranja ne stanuje u predmetnom stanu (već stanuje u N.) pravilnost zaključka suda prvog stupnja da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnom opasnost da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, niti je učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, dakle druge nužne pretpostavke za određivanje privremene mjere iz odredbe čl. 346. st. 1. OZ nije dovedena u sumnju.

16. Stoga je, primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

17. Predlagateljica osiguranja nije uspjela sa žalbom pa troškovi žalbenog postupka padaju na njezin teret (čl. 154. st. 1. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ)

U Zagrebu 3. rujna 2024.

Sutkinja:

Milena Frankić, v.r.