Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: P-51/2024-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku po sucu Kristini Devčić Merzel u pravnoj stvari I. tužiteljice V. I., OIB …, G. S. 5, G. S., koju zastupa punomoćnik V. K., odvjetnik iz S., II. tužitelja B. K., OIB …, G. D. 164, B., kojeg zastupa punomoćnik V. K., odvjetnik iz S., protiv tuženika O. S., OIB …, T. kralja T. 3, S., radi stvarno - pravo vlasništva nekretnine, nakon održane i zaključene glavne rasprave 18. srpnja 2024., na kojoj su prisustvovali I. tužiteljica osobno V. I. i punomoćnik I. i II. tužitelja V. K., odvjetnik iz S. te punomoćnica tuženika K. P., djelatnica tuženika, dana 30. kolovoza 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su tužitelji I. V., OIB …, S., G. S. 5 i K. B., OIB …, R. N., B., G. D. 164, vlasnici svaki u 1/2 dijela nekretnine upisane kod zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Sisku, u z.k.ul. 873, k.o. Sunja, kčbr. 1677, ukupne površine 583 m2, a koja se sastoji od KUĆA U SOCIJALISTIČKOG SAVEZA, povr. 32 m2, DVORIŠTE U SOCIJALISTIČKOG SAVEZA, povr. 551 m2, pa je tuženik, O. S., OIB …, dužna trpjeti da tužitelji temeljem ove presude uknjiže pravo vlasništva na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika.

II. Uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama provesti će Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Sisku.

III. Nalaže se tuženiku O. S., OIB .., T. kralja T. 3, S. naknaditi I. tužiteljici V. I., OIB …, G. S. 5, G. S. i II. tužitelju B. K., OIB …, G. D. 164, B. trošak ovog postupka u iznosu od 1.521,29 eur sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 30. kolovoza 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. I. tužiteljica V. I., OIB …, G. S. 5, G. S. i II. tužitelj B. K., OIB …, G. D. 164, B. (dalje: I. i II. tužitelji) podnijeli su ovom sudu tužbu 21. veljače 2024. protiv tuženika O. S., OIB …, T. kralja T. 3, S. (dalje: tuženik) u kojoj navodi da su I. i II. tužitelji zakonski nasljednici sada pok. K. M., čiju ostavinu je činilo izvanknjižno vlasništvo nekretnine upisane u posjedovnom listu br. 299, k.o. Sunja, kčbr. 1677, stambena zgrada, soc. saveza 32 m2, dvorište 551 m2, a koju nekretninu su tužitelji naslijedili svaki u 1/2 dijela. I. i II. tužitelji ističu da je tuženik u zemljišnim knjigama upisan kao samovlasnik nekretnine upisane u z.k.ul. 873, k.o. Sunja, kčbr. 1677, ukupne površine 583 m2, a koja se sastoji od KUĆA U SOCIJALISTIČKOG SAVEZA, povr. 32 m2, DVORIŠTE U SOCIJALISTIČKOG SAVEZA, povr. 551 m2. Navedena nekretnina je istovjetna nekretnini iz točke I., na kojoj su tužitelji proglašeni nasljednicima iza pok. K. M.. Navode da je nekretninu iz točke I. odnosno točke II., ove tužbe, prednica tužitelja kupila 1976. godina ali tužitelji ne raspolažu saznanjima o imenima prodavatelja, niti posjeduju ugovor o kupoprodaji. Naime, predmetnu nekretninu su stekli roditelji tužitelja, sada pok. majka M. K. i njihov otac K. N., na način da su za vrijeme trajanja bračne zajednice kupili predmetnu nekretninu tj. kuću i okućnicu-dvorište u Sunji. Iz presude Okružnog suda u Sisku br. P-672/73 od 15.10.1973., razvidno je da tom presudom utvrđeno da su prednici tužitelja, pok. M. K., njihova majka i njihov otac N. K., stekli nekretninu iz točke I. odnosno točke II., ove tužbe, dakle kuću sa dvorištem u Sunji, Novi put, kao bračnu stečevinu i da su na istoj suvlasnici svaki u 1/2 dijela. Kako otac tužitelja, N. K., nije plaćao dužnu alimentaciju za drugotužitelja K. B., to je N. K. dana 04. veljače 1976. godine pred Općinskim sudom u Sisku u predmetu br. R1-337/75 zaključio sa prednicom tužitelja, pok. M. K., nagodbu kojom se ovlašćuje da potpiše "...definitivni kupoprodajni ugovor sa vlasnicima T. Đ. i M. iz Z....." Ističu da nakon kupnje nekretnine od tadašnjih vlasnika, prednica tužitelja, pok. M., je na istoj napravila pomoćnu zgradu u kojoj je živjela, bila je namještena i osposobljena za svakodnevni život a izgradila je i temelj za izgradnju nove kuće, koji je napravljen ispred pomoćne zgrade, iskopala je bunar i sl. Svi susjedi znaju da je ona vlasnica predmetne nekretnine i nikada joj nitko nije osporavao pravo vlasništva. Tuženiku je poznata činjenica vlasništva prednice tužitelja, pok. M. K., te niti tuženik ne osporava pravo vlasništva. Niti tužiteljima, kao zakonskim nasljednicima, nakon smrti njihove prednice, ni tuženik, niti bilo koja druga osoba ne osporava pravo vlasništva.

2. U svom odgovoru na tužbu dostavljenom ovom sudu 3. travnja 2024., tuženik navodi da je O. S. u ostavinskom postupku iza pok. B. S., OIB: …umrlog …. godine dobila kao ošasnu imovinu pravo vlasništva na nekretninama upisanim u zk. ul. br. 873, k.o. Sunja: k.č.br. 1677 u Socijalističkog saveza od 583 m2, kuća u Socijalističkog saveza od 32 m2, dvorište u Socijalističkog saveza od 551 m2, Rješenjem javne bilježnike posl. broj. O-1755/2022. Tuženik ističe da je B. S. bio upisan kao vlasnik navedenih nekretnina pa nije točna tvrdnja da su tuženici vlasnici nekretnina k.č.br. 1677 k.o. Sunja jer njihova majka M. K. nije bila vlasnica navedenih nekretnina pa je nisu mogli ni naslijediti. Tuženik tvrdi da I. i II. tužitelji nisu ničim dokazali da su njihova majka M. K. i otac N. K. kupili navedenu nekretninu. Navodi da iz presude Okružnog suda u Sisku P-672/73-16 na koju se tužitelj poziva proizlazi da su M. K. i N. K. stekli bračnu stečevinu-kuću sa dvorištem u Sunji, svaku u ½ dijela, ali nije upisan broj katastarske čestice ni zk. uložak pa se ne može utvrditi o kojoj se nekretnini radi. Ističe da iz zapisnika Općinskog suda u Sisku od 4. veljače 1976. godine u predmetu razvrgnuća R1-337/75-8 proizlazi da je N. K. na ime dužne alimentacije svom sinu B. K. dao svoju polovinu nekretnine upisane u zk. ul. 1102 k.o. Sunja i to k.č.br. 43/3 kuća i dvorište od 165 čhv s tim da se potpiše definitivni kupoprodajni ugovor s T. Đ. i M. iz Z.. Tuženik navodi da je potrebno utvrditi identifikaciju čestice koja je predmet spora i katastarske čestice navedene u tužbi i nagodbi, jer je kao vlasnik čestice 1677 k.o. Sunja bio upisan B. S. a ne T. Đ. i M., s kojima se trebao potpisati ugovor o kupoprodaji. Tuženik osporava vlasništvo tužitelja, jer mu nije poznata činjenica vlasništva prednice tužitelja M. K.. Navedene nekretnine u vrijeme kada je Općina Sunja stekla vlasništvo bile su zapuštene i obrasle raslinjem i korovom što znači da ih nije nitko koristio ni posjedovao dugo vremena. Tuženik predlaže da nekretnine upisane u zk. ul. br. 873, k.o. Sunja k.č.br. 1677 kuća u Socijalističkog saveza od 32 m2, dvorište u Socijalističkog saveza od 551 m2 ostanu u vlasništvu O. S..

3. Sud je tijekom dokaznog postupka izvršio uvid u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika u Sisku N. S., br. O-2003/2023, UPP/OS-180/23 od 5. siječnja 2024. (str. 5-6 spisa), vlasnički list (str. 7, 23, 35-62 i 71-73 spisa), presudu Okružnog suda u Sisku, br. P-672/73 od 15. listopada 1973. (str. 8-9 spisa), nagodbu Općinskog suda u Sisku u predmetu br. R1-337/75 od 4. veljače 1976. (str. 10-11 spisa), rješenje javne bilježnice S. Č. Š. posl. broj.: O-1755/2022 od 1. lipnja 2023. (str. 18-20 spisa), rješenje ovog suda posl. broj.: Z-8159/2023 od 31. kolovoza 2023. (str. 21-22 spisa), povijest promjena na katastarskim česticama (str. 26-27 spisa), listu objekata u ulici Lj. P., S. (str. 63 spisa), ispis obveznika po naknadama (str. 65 spisa), rješenje O. S. od 6. lipnja 2022. (str. 67-70 spisa), saslušao svjedokinju M. M., M. V. te I. tužiteljicu kao stranku, saslušao svjedoke K. H. K., D. P., K. K., V. B. i M. Ž.. Kako među strankama nije sporno da se upravo na predmetnoj nekretnini nalaze objekti i to temelj i zidani dvorišni objekt, to sud nije provodio uviđaj na licu mjesta, a tim više što i drugi dokazi potvrđuju da se radi upravo o predmetnoj čestici (Povijest promjena).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno kao i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - u daljnjem tekstu: ZPP) ovaj sud smatra da je tužba I i II tužitelja osnovana.

5. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Sisku, donesenom po javnom bilježniku N. S. iz S. kao povjereniku suda, poslovni broj O-2003/2023, UPP- OS-180/2023 utvrđeno je da je istim iza pok. ostaviteljice M. K. O.: …, umrle …., utvrđena ostavinska imovina i to nekretnine upisane kao izvanknjižno vlasništvo, upisane u posjedovni list 299 k.o. Sunja i to kčbr. 1677 stambena zgrada Soc. saveza od 32 m2, dvorište od 551 m2, te su njezinim nasljednicima proglašeni, temeljem zakona, V. I., kćer ostaviteljice i B. K., sin ostaviteljice, dakle ovdje I. i II. tužitelji, i to svaki u ½ dijela.

6. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige br. zk. ul. 873 k.o. Sunja utvrđeno je da je na kčbr. 1677 u naravi kuća u Socijalističkog saveza od 32 m2 i dvorište u Socijalističkog saveza od 551 m2 odnosno ukupno 583 m2 kao samovlasnik uknjižena Općina Sunja, dakle tuženik.

7. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika S. Č. Š. iz S. kao povjerenika Općinskog suda u Sisku, poslovni broj O-1775/2022 , UPP-OS-154/2022 od 1. lipnja 2023. utvrđeno je da je istim iza pok. ostavitelja B. S. sina I. iz S., V. N. 1, umrlog …., utvrđena ostavinska imovina, između ostalih nekretnina i nekretnine upisane u zk. ul. 873 k.o. Sunja kčbr. 1677 u kuća u Socijalističkog saveza od 32 m2 i dvorište u Socijalističkog saveza od 551 m2 odnosno ukupno 583 m2 te je istim rješenjem utvrđeno da navedena nekretnina, a obzirom da se u roku od šest mjeseci od objave oglasa kojim se pozivaju nasljednici da se prijave u ostavinu, nitko od nasljednika nije javio, slijedom čega je ostavinska imovina temeljem čl. 127. st. 2. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine br: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19, dalje: ZN) prešla u vlasništvo ovdje tuženika, te je takva činjenica i uknjižena u zemljišnim knjigama rješenjem ovog sud, zemljišnoknjižni odjel Sisak, od 31. kolovoza 2023. poslovni broj: Z-8159/2023, ako je to u konačnici i vidljivo iz izvatka iz zemljišne knjige, povijesni prikaz broj z.k. ul. 873 k.o. Sunja od 29. ožujka 2024.. Dakle, u konkretnom slučaju tuženik polaže pravo na predmetnu nekretninu temeljem rješenja o nasljeđivanju a osnovom kojeg je ista nekretnina prešla, kao ošasna imovina (čl. 20. ZN), u vlasništvo tuženika. Iz citiranog rješenja vidljivo je da je ostavina pokrenuta temeljem prijedloga upravo ovdje tuženika.

8. Uvidom u presudu Okružnog suda u Sisku od 15. listopada 1973. poslovni broj: P- 672/73-16 utvrđeno je da je istom presudom utvrđeno da su tužiteljica M. K. iz S., M. G. 22 i N. K. iz P., G. .. stekli kao bračnu stečevinu kuću sa dvorištem u Sunji, Novi put te da su svaki suvlasnici u ½ dijela. Iz obrazloženja je vidljivo da su bračni drugovi tijekom braka kupili kuću s okućnicom i dvorište u Sunji no, niti u izreci presude niti obrazloženju iste presude nije pobliže navedeno točno o kojoj se nekretnini radi (oznaka čestice ili slično) izuzev da se radi o nekretnini koja se nalazi u Novom putu, a kojoj činjenici upravo tuženik prigovara, kao i identitetu prednika tužitelja (M. K.).

9. Uvidom u zapisnik ovog suda od 4. veljače 1976. poslovni broj R1-337/75-8 a u predmetu predlagateljice M. K. i protustranke N. K. u predmetu razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, utvrđeno je da su stranke u tom postupku na istom ročištu sklopile sudsku nagodbu a kojom je protustranka N. K. iz P., G. ulica … prepustio svome sinu K. B. (sada II. tužitelju) na ime dužne alimentacije u iznosu od 15.000,00 din svoju polovinu nekretnina upisanih u zk. ul. br. 1102. ko. Sunja i to kčbr 43/3 kuća i dvorište od 165 čhv te istom nagodbom je ovlastio majku II tužitelja (predlagateljicu) odnosno njezinog punomoćnika K. Š. da potpiše definitivni kupoprodajni ugovor sa vlasnicima T. Đ. i M. iz Z. a kojim će upravo B. K. biti kupac u ½ dijela. Dakle, iz navedene nagodbe jasno se može zaključiti da nekretnina, a koja je bila predmet u postupku kod ovog suda P-672/73 je bila i predmet razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina stranaka tog postupka (bračnih drugova) i to na način da je svoju ½ dijela nekretnine N. K. predao u vlasništvo upravo ovdje tužitelja B. K. (na ime neplaćenog dužnog uzdržavanja iako isti i nije bio stranka tog postupka razvrgnuća što upućuje da isti nije niti bio suvlasnik takve nekretnine) dok je M. K. (majka tužitelja) i nadalje ostala suvlasnica temeljem presude iz toč. 8. ove presude u ½ dijela.

10. Da se u konkretnom slučaju radi upravo o M. K., majci ovdje I. i II tužitelja, ne samo da proizlazi iz nagodbe iz toč. 9. ove presude (gdje se takva činjenica i navodi u odnosu na II tužitelja) već u konačnici proizlazi i iz Povijesti promjena na katastarskim česticama od 16. travnja 2024. Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Sisak za kčbr. 1677 k.o. Sunja (dalje: Povijest promjena). Naime, uvidom u Povijest promjena na katastarskim česticama od 16. travnja 2024. Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Sisak za kčbr. 1677 k.o. Sunja utvrđeno je na kčbr. 1677 k.o. Sunja utvrđeno, uvidom u arhivsku građu katastarskog operata za kčbr 1677 k.o. Sunja, da se u k.o. Sunji provela nova izmjera a koja je stupila na snagu 1985. kada se formiraju nove četice te tada nastaje i kčbr. 1677 koja se upisuje u kulturi stambena zgrada sa površinom od 32 m 2 i u kulturi dvorište od 551 m 2 u posjedovni list 299 posjednika 1/1 K. M., S.. Soc. Saveza. Da se radi upravo o K. M. (a ne K.) te da je očito došlo do greške u pisanu prezimena iste, vidljivo je iz istih povijesti promjena gdje je nadaje navedeno da su nakon 1990. ažurirani podaci o posjedniku (dakle nije došlo do promjene posjednika već su samo ažurirani podaci) tako da sada glase: 1/1 K. M. ud. N., Soc. S. .., OIB: …, dakle upravo majka ovdje tužitelja (vidljivo po OIB. a koji je naveden i u rješenju o nasljeđivanju iz toč. 5. ove presude) a koja je bila i udovica N. (vidi toč. 8. i 9. ove presude) oca tužitelja. Iz povijesti promjena vidljivo je da je promjenom 58/23 iz 2023. na temelju rješenja Z-8159/2023 (vidi toč. 7. ove presude) promijenjena naslovna strana posjedovnog lista br. 299 te se kao posjednik u 1/1 upisuje upravo sada tuženik. Po mišljenju ovog suda, sama činjenica da je sada pok. majka tužitelja bila uvedena u katastarski operat kao posjednik sporne čestice (nema dvojbe da se radi upravo o predmetnoj čestiti jer je u povijesti promjena katastra naveden točan broj čestice a koja je i predmet ovog postupka) ukazuje i na činjenicu da je takav upis u službene evidencije sačinjen temeljem određene osnove ali i faktičnog stanja na terenu (odnosno faktične vlasti pok. majke tužitelja na spornoj nek.) a koju činjenicu sada tuženik osporava isticanjem ovakvih grešaka u pisanju imena i brojeva.

11. Da je do upisa u konačnici vlasništva tuženika na spornoj nekretnini došlo zbog forme (ali i pozitivnih propisa koji je primjenjuju u slučaju neaktivnosti posjednika i eventualnog vanknjižnog vlasnika) samih postupaka kojim su takvi upisi učinjeni, vidljivo je i iz rješenja zk. odjela Rz-754/87 (str 43 spisa) iz kojeg je vidljivo da je u zemljišno-knjižnom postupku, a u trenutku donošenja takvog rješenja, prilikom osnivanja novih zemljišnih knjiga, na ročište u zamljišnoknjižnom postupku kao zainteresirana stranka pozvana i M. K. a koja je bila upisana kao posjednica čestice 1677 k.o. S. ali se dostava poziva vratila s naznakom da je ista nepoznata. Uzimajući u obzir činjenicu da je prilikom upisa prezimena majke tužitelja u posjedovni list, a nakon što je provedena nova izmjera (kao je to vidljivo iz Povijesti promjena) došlo do očite pogreške u pisanu njezinog prezimena kao i činjenice da su naknadno takve greške i uklonjene ažuriranjem podataka posjednika (dakle ne izmjenom dotadašnjeg posjednika, već ažuriranjem podataka dotadašnjeg posjednika, a koji je bila majka tužitelja) vidljivo je da u postupu osnivanja novih zemljišnih knjiga (Rz-754/87) stvarna posjednica kčbr. 1677 k.o. Sunja nije bila uredno pozvana na ročište, slijedom čega je u zemljišne knjige u novoj zemljišnoj knjizi zadržan dotadašnji vlasnik a koji je bio S. B., si I. iz S. N. 1, a iza kojeg je temeljem ošasne imovine upravo tuženik upisan kao vlasnik sada sporne nekretnine. Uvidom u povijesne promjena u zk. knjigama za spornu česticu vidljivo je da je sporna čestica a kao kčbr. 43/5 k.o. Sunja od 29 čhv (a koja bi sada iznosila približno 104 m2) bila uknjižena kao samovlasništvo B. S., sina I. iz S., N. 1 i to još 1976.godine temeljem rješenja o nasljeđivanju od 17. kolovoza 1976. br. O-192/76 a iza ostaviteljice M. M. iz S., N. 1, a koja je prethodno bila uknjižena kao samovlasnica iste (zk. ul. 812 ko. Sunja), dok je prije nje bila uknjižena kao vlasništvo D. zadruge kčbr. 190 Sunja, a prije diobe D. zadruge kčbr 186 (ranije kčbr. 190) S., kako je to vidljivo iz zk. ul. 556 k.o. Sunja, staro stanje, a iz kojeg zk. ul. je ista nekretnina prenesena u zk.ul. 812. k.o. Sunja. Iz zk. ul. je vidljivo da je predmetna četica, a nakon brisanja zadružnog svojstva uknjižena kao vlasništvo M. M. iz S., N. 1, pravne prednice B. S. odnosno samog prednika tuženika. Iz povijesti promjena zemljišnoknjižne četice nije vidljivo da bi predmetna čestica bila povezana sa z k. ul. 1102. k.o. Sunja slijedom čega ovaj sud navodi, a obzirom na podatke o posjedniku iz Povijesti promjena, ali u konačnici i faktičnoj vlasti na spornoj nekretnini (a koja je utvrđivana saslušanjem I tužiteljice i svjedoka) da su podaci u nagodbi iz toč.9. ove presude u odnosu na numeraciju kčbr. ili pogrešno navedeni ili se ne radi o predmetnoj čestici. U konačnici, obzirom na podatke iz Povijesti promjena po mišljenju ovog suda takve činjenice (iz nagodbe) u konačnici nisu niti odlučne za osnovanost zahtjeva tužitelja u ovom postupku (time da se ovdje ističe da je predmetna čestica kao nova formirana 1985. a što je vidljivo iz Povijesti promjena).

12. Da je majka tužitelja bila posjednica sporne čestice (a po zaključku ovog suda upravo temeljem odluke suda iz toč. 8. ove presude, ali i dijelom nagodbe iz toč. 9. , iako ista očito nije provedena u odnosu na II. tužitelj jer se nije vodio kao posjednik predmetnih nekretnina, ali je istom isključen otac tužitelja kao posjednik iste nekretnine te u konačnici i vlasnik) vidljivo je, ne samo iz Povijesti promjena, a vezao za zapisnik Rz-754/87 u kojem se zapisniku navodi da je predmetna čestica ranije odgovarala kčbr. 43/5 i bila upisana u zk. ul. 812 k.o. S. kao vlasništvo B. S.. Dakle, unatoč isticanju tuženika da se ne može uzeti u obzir nagodba iz toč. 9. ove presude a u kojoj je navedeno da se istom nagodbom raspravlja kčbr. 43/3 kuća i dvorište od 165 čhv, a ne kčbr. 43/5 a kako je to vidljivo iz zapisnika Rz-754/87, ovaj sud navodi da konkretna osnovanost tužbe I i II tužitelja niti ne proizlazi isključivo iz nagodbe iz toč. 9. ove presude, već činjenice da je prednica I i II. tužitelja bila poštena posjednica predmetne nekretnine najmanje od 1985. godine kada je provedena nova izmjera (vidi Povijest promjena) slijedom čega su upravo sada I i II tužitelji kao njezini zakonski nasljednici, svaki u ½ dijela sporne nekretnina (koja je u ostavinsku imovinu unesena u 1/1, a ne eventualno u ½ kako bi to moglo se zaključiti iz nagodbe iz toč. 9. ove presude) temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju (koje niti jedan od tužitelja nije osporavao) slijedom čega su upravo I i II tužitelji aktivno legitimirani u predmetnom postupku zahtijevati utvrđenje svoga prava vlasništva na toj nekretnini. Osim iznesenog, opreza radi, ističe se da su I. i II tužitelji i univerzalni pravni sljednici svoga oca, temeljem čl. 5. ZN i to nasljednici prvog nasljednog reda u smislu čl. 8.i 9. ZN.

13. Po mišljenju ovog suda, a kako to u konačnici proizlazi iz naprijed ocijenjenih dokaza, majka I. i II. tužitelja je bila nedvojbeno posjednica spornih nekretnina najmanje od 1985. godine (kada je bila provedena nova izmjera u katastru) i kada je to stanje i evidentirano (po mišljenju ovog suda temeljem presude ovog suda iz toč. 8. ove presude), dok činjenice iz nagodbe iz toč. 9. ove presude nisu niti od odlučujuće važnosti u ovom jer očito (protivno nije dokazano) nije sklopljen pisani kupoprodajni ugovor za predmetnu nekretninu slijedom čega nije odlučna činjenica tko su Đ. i M. T., niti je tijekom postupka utvrđeno da da bi isti prije toga bili uknjiženi u zemljišnim knjigama kao vlasnici (što ne osporava eventualnu činjenicu njihovoj vanknjižnog vlasništva i posjeda). No, ono što je odlučno da faktični vlasnik i posjednik predmetne nekretnine nije bio B. S. a što potvrđuju većina saslušanih svjedoka (ali i Povijesni prikaz takvog posjeda).

14. U smislu čl. 159. st 1. ZOV dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. St. 3. istog čl. ZOV propisano je da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

15. Na sporne okolnosti (a prvenstveno faktičnu vlast nad spornom nekretninom) sud je saslušao I tužiteljicu kao stranku te svjedoke M. M., M. V., K. H. K., D. P., K. K. V. B. i M. Ž..

16. U svom iskazu svjedokinja M. M. je iskazala da poznaje I. tužiteljicu I. V. od svoje dvadesete godine, a poznaje i II. tužitelja B. K. koji je brat I. tužiteljice. Svjedokinja je iskazala da je poznavala i oca i majku I. i II. tužitelja i to od 1969. godine. Navela je da joj je poznato da I. i II. tužitelji kao i njihova obitelj su živjeli u S. u ulici L. P., a koja je ranije bila Socijalističkog saveza i u kojoj ulici su imali staru drvenu kuću koja je izgorjela, a nakon toga je majka I. i II. tužitelja izgradila na toj nekretnini dvorišni objekt te je isto tako izgradila temelj za kuću. Iskazala je da se nakon toga desio Domovinski rat, a potom i bolest majke I. i II. tužitelja te ta kuća nikada nije sagrađena. Svjedokinja je navela da, osim tog dvorišnog objekta i temelja za kuću, ta nekretnina se sastoji i od dvorišta. Svjedokinja M. je iskazala da je oko te nekretnine postavljena i ograda, a i također je iskopan bunar, a koji bunar je dala iskopati i sagradila upravo majka I. i II. tužitelja, pokojna M.. Svjedokinja je iskazala da kada se udala i doselila u Sunju po udaji 1969., otac i majka I. i II. tužitelja su već bili na nekretnini i živjeli su na toj nekretnini tako da svjedokinja ne zna točno otkada su prije toga imali posjed. Navela je da ta nekretnina o kojoj iskazuje nalazi se 4 kuće od svjedokinje odnosno od njenog mjesta prebivališta, s time da je svjedokinja sa lijeve strane, a tužitelji su sa desne strane gledajući kako idu kućni brojevi. Iskazala je, a koliko je svjedokinji poznato, da nikad nitko osim obitelji I. i II. tužitelja nije polagao pravo vlasništva na tu nekretninu i uvijek je tu nekretninu održavala upravo obitelj I. i II. tužitelja. Nadalje je iskazala da I. tužiteljica V. I. također živi u Sunji, no ne na toj adresi, već na drugoj adresi, a na koju je odselila nakon udaje, uglavnom živi nedaleko nekretnine o kojoj je svjedokinja iskazivala. Navela je isto tako da joj je poznato da sada upravo I. tužiteljica V. I. održava nekretninu u ulici L. P., ranije Socijalističkog saveza, kosi, održava voćke koje se nalaze na toj nekretnini, a ima i vinove loze. Iskazala je da joj nije poznato na koji način je obitelj I. i II. tužitelja stekla predmetnu nekretninu, svjedokinja pretpostavlja kupovinom. Koliko je svjedokinji poznato, samo tu jednu nekretninu u ulici L. P., Sunja ima obitelj I. i II. tužitelja. Svjedokinji nije poznata osoba koja se zove B. S.. Svjedokinja je navela da je pokojna majka I. i II. tužitelja M. K. za vrijeme života radila u Njemačkoj dugi niz godina, ne može točno se očitovati koliko, no dolazila je u Sunju na spornu nekretninu, nekad čak i dva puta godišnje. Svjedokinja je iskazala, no ne može točno tvrditi, da kada je svjedokinja došla u S. da je pokojna M. K. živjela u S., a iz S. je otišla raditi u Njemačku, no ne može to sada točno tvrditi. Navela je kako joj nije poznata u Sunji osoba K. M.. Iskazala je da taj dvorišni objekt o kojem je iskazivala na spornoj nekretnini je uređen za stanovanje te da ima kuhinju, kupaonicu, dnevni boravak i jednu sobu te hodnik po cijeloj dužini te navodi da je svjedokinja osobno mnogo puta bila u tom dvorišnom objektu kada bi dolazila u posjete kod majke I. i II. tužitelja. Svjedokinja je navela da majka I. i II. tužitelja, kada bi dolazila u Hrvatsku, da bi boravila upravo u tom dvorišnom objektu na spornoj nekretnini. Svjedokinja je iskazala da je II. tužitelj B. K. održavao spornu nekretninu i to na način da bi krčio istu nekretninu kada bi tijekom godine došao u Republiku Hrvatsku iz Njemačke. Navela je da joj nije poznato da bi nakon smrti pokojne M. K. netko osporavao posjed i vlasništvo I. i II. tužitelja na nekretnini koja je predmet ovog postupka. Svjedokinja dodaje da je pokojna M. K. kada je počeo Domovinski rat u kontinuitetu živjela u spornoj nekretnini i u dvorišnom objektu dvije godine, a onda je opet otišla u Njemačku. Iskazala je da joj nije poznato čija je to nekretnina bila prije nego li je bila nekretnina obitelji I. i II. tužitelja. Svjedokinja je navela da nije poznavala M. i Đ. T.. Svjedokinja je iskazala da je majka I. i II. tužitelja M. K. umrla prije sedam godina u Njemačkoj te je sahranjena isto u Njemačkoj. Navela je da joj je poznato da su I. i II. tužitelji pokosili travu na predmetnoj nekretnini u proljeće, a da je Općina Sunja nakon toga kosila travu na istoj nekretnini.

17. U svome iskazu svjedokinja M. V. je navela da poznaje I. i II. tužitelja, a poznavala je i majku I. i II. tužitelja, dok oca nije poznavala budući da već 25 godina živi u Sunji, a koliko dugo poznaje i njih. Svjedokinja je iskazala da I. tužiteljica V. I. živi u Sunji i to dvije kuće dalje od svjedokinje, a u drugoj ulici, koja spada pod Sunjsku Gredu, dok je majka tužitelja, koja je pokojna, živjela u ulici svjedokinje (svjedokinja V. živi u U. L. P… u Sunji), nekih kilometar udaljena od kuće od svjedokinje. Navela je da pokojna M. K., majka tužitelja je živjela u Njemačkoj, a tijekom godine je dolazila 2-3 puta u Hrvatsku te bi bila u Sunji upravo u toj kući koja se nalazi u ulici svjedokinje. Iskazala je da ta nekretnina sada ne izgleda bog zna kako, jer je napuštena, no za vrijeme života pokojne M. K. se ta nekretnina održavala pa čak su ju sin svjedokinje i svjedokinja kosili i pomagali majci tužitelja u održavanju. Svjedokinja je navela da su ove godine (dakle 2024.) u proljeće također kosili tu nekretninu, a to ju je zamolila upravo I. tužiteljica V. I.. Svjedokinja je iskazala da su tu travu kosili u više navrata tijekom više godina, ovisno kako trava naraste i nikada im nitko nije tim prilikama govorio da ta nekretnina ne bi pripadala obitelji K. niti bi ih sprječavao da kose tu travu. Navela je kako u 25 godina, koliko živi u S., nikada nitko nije dolazio na tu nekretninu osim obitelji K. niti je polagao pravo na predmetnu nekretninu. Iskazala je da na toj nekretnini o kojoj je svjedokinja iskazivala nalazi se zidani objekt, no ne zna tko ga je sagradio, a u kojem objektu se nalazi kuhinja, kupaonica, dnevni boravak i soba, a pokojna M. K. kada bi dolazila u Hrvatsku bi upravo koristila taj objekt. Svjedokinja V. je navela da osim te kuće postoji još jedan temelj na toj nekretnini. Svjedokinja V. je iskazala da je nekretnina i ograđena sa svih strana. Navela je da joj nije poznat S. B.. Iskazala je da se u S. doselila 1999.. Svjedokinja je navela da joj nije poznato da bi u susjedstvu svjedokinje živjela M. K.. Svjedokinja je iskazala da u objektu, koji se nalazi na spornoj nekretnini, je i sama svjedokinja osobno bila i to više puta je dolazila na kavu, tjedno 2-3 puta kod pokojne M. K.. Navela je da nakon smrti pokojne M. K. su I. i II. tužitelji kosili predmetnu nekretninu, no zgrada koja se nalazi na toj čestici je napuštena odnosno nitko ne živi tamo. Iskazala je da koliko je njoj poznato nitko nije osporavao I. i II. tužiteljima kako vlasništvo tako i posjed predmetne nekretnine te dodaje da i u slučajevima kada je svjedokinja osobno bila prisutna i kada se kosila trava kao pomoć I. tužiteljici, nikad nitko nije dolazio niti polagao pravo na tu nekretninu. Svjedokinja je navela da nakon smrti pokojne M. K. svjedokinja nije ulazila u taj objekt na spornoj nekretnini sa I. i II. tužiteljima već su samo boravili ispred tog objekta te nitko nije ulazio u taj objekt. Navodi da joj nije poznato kako sada izgleda unutrašnjost tog objekta, a nakon smrti pokojne M. K..

18. Iskazujući kao stranka I. tužiteljica je iskazala da ne zna točno kada je kupljena predmetna nekretnina, no poznato joj je da je predmetna nekretnina nakon razvoda braka roditelja tužiteljice pripala njezinoj majci odnosno takav je bio sporazum njenih roditelja, a prije tog razvoda braka je otac tužiteljice kupio predmetnu nekretninu odnosno sada nije sigurna je li prije ili poslije razvoda braka njezin otac kupio tu nekretninu, no sve se nekako istovremeno dešavalo razvod njenih roditelja, a i dioba imovine u svezi tog razvoda, a u kojoj je njenoj majci pripala predmetna nekretnina vezano za plaćanje alimentacije njezinom bratu. Naime, tužiteljica je iskazala da u trenutku razvoda njezinih roditelja, tužiteljica se već bila udala, a to je bilo 1974., a razvod braka i kupovina nekretnine se desila prije njezine udaje. Naime, navela je da su njezini roditelji i prije kupovine predmetne nekretnine živjeli i radili u Njemačkoj, no onda se njezin otac vratio u P., a majka u S., ali je i dalje prebivala i radila u N.. Iskazala je da nakon što je otac majci tužiteljice dao nekretninu koja je predmet ovog postupka, njezina majka je radila u N., no dolazila je na spornu nekretninu i tijekom vremena je izgradila pomoćnu zgradu koja je dugačka cca. 10 metara, sada ne zna koliko je široka, možda 4 metra, a u kojoj zgradi se nalaze tri prostorije i wc te hodnik. Naime, navela je da u tom objektu postoji wc, trebala je naknadno biti ugrađena i tuš kabina, no do toga nije došlo, jer su i financije majke tužitelja se promijenile, a i došao je Domovinski rat. Tužiteljica je iskazala da, osim tog objekta, majka tužitelja je upravo oko sporne nekretnine dala izgraditi metalnu ogradu i to oko cijele nekretnine, a izgradila je i pristupni mostić na cestu. Tužiteljica je navela da nakon što je njezina majka napravila taj dvorišni objekt, ona je također izgradila i temelj u namjeri da izgradi kuću na toj nekretnini ali poslije to nisu financije dopuštale te nije sama uspjela izgraditi kuću. Koliko je tužiteljici poznato, njen otac je kupio spornu nekretninu od T. Đ. i ne zna kako se zove njegova žena, no tužiteljica osobno nije bila prisutna toj kupoprodaji no više o tome zna njezina ujna koja je bila punomoćnica majke tužiteljice prilikom kupnje te nekretnine. Navela je da se tužiteljica 1974. udala, a prije toga je živjela u N. te se 1974. doselila u S., ali ne u ulici u kojoj se nalazi sporna nekretnina, već ulica tužiteljice pripada S. G., iako je njezina kuća nedaleko od sporne nekretnine. Iskazala je da od 1974. tužiteljica živi kontinuirano u S.. Tužiteljica je navela da joj nije poznato da u S. je bio kakav B. S. te da joj je to prezime poznato ali iz B., a to selo je pokraj S., bliže rijeci S.. Tužiteljica je iskazala kako i za vrijeme života njezine majke, tužiteljica je spornu nekretninu održavala na način da je kosila i radila sve na toj nekretnini što je bilo potrebno, a njezina majka je sudjelovala u održavanju kada bi došla iz N.. Iskazala je da bi majka dolazila iz N. godišnje jednom do dva puta, ranije je češće, ali kad je ostarjela dolazila je jednom godišnje. Tužiteljica je navela da njezin brat II. tužitelj od svog djetinjstva živi u B. te, iako je dolazio na spornu nekretninu, a dolazi i sada iako je već bolestan, njemu je to sve nepoznato jer kontinuirano živi u B.. Tužiteljica je iskazala da kad se gradio dvorišni objekt , je njezin brat tad bio mlad pomagao je mami koliko je mogao, jer je njezina majka htjela taj dvorišni objekt napraviti za njega. Navela je da od 1974. godine otkada je tužiteljica došla u S., konstantno je bila na toj nekretnini, održavala ju i dolazila na tu nekretninu, nikada ju nitko nije pitao da bi to bila nečija tuđa nekretnina niti je osporavao njezinoj obitelji pravo na tu nekretninu već bi ju čak suprotno tome ljudi pitali je li bi prodali tu nekretninu. Iskazala je da tek u jesen 2023. Komunalac iz S. je došao na tu nekretninu i pokosio travu, a koju činjenicu je tužiteljica saznala tek drugi dan odnosno nakon što su to pokosili budući da ju je njezina kćer koja živi nedaleko pitala je li tužiteljica angažirala i platila nekoga da kosi travu, što je tužiteljica zanijekala te je drugi dan otišla u općinu pitati što se desilo. Tužiteljica je navela da kada je došla u Općinu S., tužiteljici je tamo rečeno da je ta nekretnina pod O. S.. Navela je da se tužiteljica tada jako uzrujala i naljutila, bilo joj je to strašno i ispričala je sve te joj je bilo nejasno da to nije svima poznato u Sunji, a obzirom da ju svi znaju te gospođa koja je radila u Općini Sunja, a koja je bila zadužena za taj predmet, je rekla da se tužiteljica ne uzrujava, da će sve biti u redu i da je dobro da je tužiteljica došla, no nakon toga je počela procedura odnosno tužiteljica je morala napraviti ostavinsku raspravu iza pokojne mame. Iskazala je da je nakon toga tužiteljica pokrenula predmetni postupak, a kako bi riješila to pitanje i u tijeku predmetnog postupka Općina Sunja je još jednom proljetos odnosno Komunalac Sunja je još jednom pokosio travu na predmetnoj nekretnini. Tužiteljica je navela da odmah nakon toga kada su pokosili predmetnu nekretninu, tužiteljica je ponovno otišla u komunalac i pitala ih zašto se to radi, a na što joj je tamo odgovoreno da oni nisu to dan prije znali da je predmet vezan uz tu nekretninu na sudu. I. tužiteljica je iskazala da je njezina pokojna majka M. K. za vrijeme trajanja Domovinskog rata kontinuirano živjela na predmetnoj nekretnini zajedno sa unukom, sinom II. tužitelja. Navela je da prije nego li je u jesen prošle godine Komunalac Sunja pokosio travu, nikad nitko osim tužiteljice i njezine obitelji nije kosio travu niti održavao predmetnu nekretninu. Iskazala je da ona osobno nikada nije živjela na predmetnoj nekretnini. I. tužiteljica je navela da je ostavinu iza mame provela tek 2024., a majka je umrla 2017. iz razloga što je tužiteljici već bilo dosta da se mora brinuti i održavati predmetnu nekretninu sama dok je njezin brat uglavnom bio u N. te je planirala prodati tu nekretninu. I. tužiteljica je iskazala da se nije javila u Općinu Sunja za komunalnu naknadu niti je I. tužiteljicu tko što pitao za tu nekretninu, a navodi da je na spornoj nekretnini bio priključak električne energije u trenutku kad je otac kupio nekretninu, dok nema priključka vode već se na predmetnoj nekretnini nalazi bunar, a koji bunar je na mjestu gdje se prije toga nalazila pumpa izgradila majka I. i II. tužitelja. Navela je da je struju plaćala majka tužiteljice ili tužiteljica osobno, no u jednom periodu su predmetnu nekretninu i objekt koristili najmoprimci i to za vrijeme života majke tužitelja, I. tužiteljica sada ne zna u kojem je to periodu bilo, no bilo je više od jednog najmoprimca, ali posljednji najmoprimac je ostavio dugove vezane za električnu energiju, a tužiteljica nije znala da se ne plaća električna energija od strane najmoprimaca, a što je bilo dogovoreno da plaćaju najmoprimci, zbog čega je Elektra isključila struju. Tužiteljica je navela da nitko nije plaćao komunalnu naknadu za predmetnu nekretninu jer nikad nisu dolazili računi za komunalnu naknadu za predmetnu nekretninu.

19. U svome iskazu svjedokinja K. H. K. je iskazala da joj je poznato da je pokojna M. K. imala kuću u S. u ulici L. P., a u kojoj ulici i svjedokinja ima kuću i ta kuća od M. K. je nedaleko od svjedokinje. Naime, svjedokinja je iskazala da M. K., pokojna majka I. i II. tužitelja je bila sestra svjedokinjinog prvog bračnog druga koji je isto pokojni, a koji je umro 1976.. Navela je da upravo svjedokinjin pokojni bračni drug je radio betonski temelj na tom gradilištu, a na kojem temelju je trebala biti građena velika kuća za pokojnu M. K.. Iskazala je kako na tom temelju nije ništa izgrađeno, ali je kraj tog temelja izgrađena jedna manja kućica, a koju je izgradila upravo sestra njenoga pokojnoga prvog bračnog druga K. M., majka tužitelja. Svjedokinja je navela da se ne sjeća točno kada je taj temelj na predmetnoj nekretnini rađen. Svjedokinja je iskazala da osim te nekretnine, po njezinom saznanju pok. M. K. nije imala drugih nekretnina u S., ulici L. P.. Navela je da je na toj nekretnini postavljena i ograda do ceste i čini joj se gledajući sa ceste sa desne strane, a misli da je ta ograda bila i kada je obitelj K. kupila tu nekretninu. Iskazala je da su tu nekretninu kupili N. i M. K., roditelji tužitelja, no nije joj poznato od koga, no poznato joj je da su oni to kupili, jer je svjedokinja osobno sudjelovala prilikom kupoprodaje kada su oni isplaćivali prodavatelja tog zemljišta, a koji su bili iz S., no sada ne zna kako se zovu. Svjedokinja je iskazala da joj je poznato da je na toj nekretnini u vrijeme kupnje iste od strane obitelji K. bila jedna drvena kućica, a poznato joj je da je upravo tu kuću nakon što je napravljena zidana kuća koja se sada nalazi na toj nekretnini dala ukloniti upravo I. tužiteljica V. I.. Navela je da se ne sjeća kada je točno kupljena ta nekretnina, no bila je prisutna kada su roditelji tužitelja platili kupovninu. Naime, iskazala je da su N. K. i M. K. prije imali kuću u P. u G. ulici te su prodali tu kuću u P. i za taj iznos kupili gradilište u Sunji, a o kojem je svjedokinja iskazuje. Svjedokinja je navela da u kući u G. u Petrinji su živjeli zajedno roditelji I. i II. tužitelja, a onda je majka tužitelja otišla u N., a za njom i njezin muž N. K.. Svjedokinja je iskazala da je to je bio period prije više od 35 godina, jer je svjedokinja sad upravo toliko u Š., plaćala jednog čovjeka koji je kosio predmetnu nekretninu, a plaćala je to jer je K. M. bila njezina šogorica te je svjedokinja to plaćala kako ne bi nekretnina obrasla travom. Iskazala je da je plaćala upravo u korist M. K.. Koliko je svjedokinji poznato, nikada nitko tom susjedu kojeg je svjedokinja angažirala da kosi travu nije rekao da ne smije kositi travu jer da to ne bi bila nekretnina od M. K.. Svjedokinja je navela da je M. K. sa svojim mlt. unukom živjela u predmetnoj nekretnini u tom zidanom objektu koji je bio podoban za stanovanje nekoliko godina, ne zna sada točno koliko, a onda je uslijed ratnih zbivanja otišla u N.. Svjedokinja je iskazala da je svjedokinja nakon što je prije 35 godina otišla u Švicarsku dolazila u Sunju jednom do dva puta godišnje, a tim prilikama bi ponekad u Sunji bila M. K., a koja je tim prilikama koristila upravo zidani objekt koji se nalazi na predmetnoj nekretnini. Navela je da je dok je M. K. živjela u S. da je održavala nekretninu, a da je svjedokinja plaćala susjeda da kosi kada je M. K. otišla u N.. Iskazala je da su I. i II. tužitelji održavali predmetnu nekretninu na način da su čistili i kosili travu, no koliko je svjedokinji poznato nisu ulagali u zidani objekt. Svjedokinja je navela da ne zna tko su T. Đ. i M.. Dodaje da joj prolazi sjećanje kao kroz san, da su to možda bili neki ljudi muško i žensko iz S. ili možda iz B., radilo se o bračnom paru. Navela je da poznaje B. S., da je to bio sin od pok. I. S., a koji su živjeli preko rijeke Sunje, a pokojni I. je jedno vrijeme bio u stambenoj zgradi za umirovljenike. Iskazala je da nikada nije vidjela B. S. na predmetnoj nekretnini niti je čula da bi B. S. na bilo koji način polagao pravo na predmetnu nekretninu niti da bi govorio da je to njegova nekretnina. Dodaje da je čula da je u međuvremenu isti B. umro i to u N. gdje je živio. 20. U svome iskazu svjedok D. P. je iskazao da poznaje I. tužiteljicu V. I. jer je ona njegova prija, a obzirom da je njegov sin oženio njezinu kćer, no naveo je da su se poznavali i prije braka njihove djece jer su išli zajedno svjedok i I. tužiteljica u osnovnu školu, a živjeli su u istom mjestu odnosno zajedno su živjeli u Sunji sve dok svjedok nije odselio radi posla u Zagreb, a što je bilo prije cca. 50 godina. No, svjedok je iskazao bez obzira što je odselio u Zagreb, dolazio je u Sunju gdje je živjela majka svjedok P. koja je umrla početkom D. rata, a i poslije smrti svoje majke svjedok je odlazio u S. kako bi posjetio svoga sina koji živi u S. sa kćerkom od I. tužiteljice. Osim toga, naveo je da je dolazio nakon smrti svoje majke radi kuće koju je svjedok naslijedio iza svoje mame, a koju je kasnije poklonio svome sinu kada je oženio kćer I. tužiteljice. S. P. je iskazao je da od preseljenja u Z., dolazio u S. gotovo svaki vikend. Svjedok je naveo da majka I. tužiteljice po njegovom saznanju se zvala M. i živjela je u N., a dolazila je u S. u svoju nekretninu, a to je bila kuća, ne zna točno koji je kućni broj i adresa. Svjedok je iskazao da na toj nekretnini koju je koristila majka tužitelja M. je bio i temelj, a koji temelj su svi mladići gradili, a taj temelj je trebala biti izgrađena kuća za majku tužitelja, no ta kuća nikada nije izgrađena. Naveo je da je temelj bio izgrađen bliže cesti, a iza tog temelja je bila sagrađena kuća od opeke odnosno kvadre i opeke te drveta, koja kuća je bila podobna za stanovanje i u njoj je stanovala M., majka tužitelja. Iskazao je da tu kuću također, koja se nalazi iza temelja, pomogli izgraditi majci I. i II. tužitelja. Svjedok je naveo da dok je svjedok sudjelovao i pomagao u gradnji objekta na predmetnoj nekretnini, nitko nije dolazio i govorio da se ne smije graditi, da to ne bi bilo od majke tužitelja. Svjedok je iskazao da nije vidio niti da bi netko drugi, osim obitelji tužitelja, dolazio na tu nekretninu majke tužitelja ili polagao pravo na nju. Naveo je, a sada kada ga se pita, zna ime B. S., a čini mu se da je i on dolazio u S. iz N. ili Š., sada ne zna točno. Iskazao je kako mu nije poznato da bi B. S. imao ikakve veze sa predmetnom nekretninom, poznato mu je samo ime. Iskazao je da osim njega u izgradnje objekta koji se nalazi na predmetnoj nekretnini su sudjelovali i prijatelji samoga svjedoka, no ne sjeća se sad točno koji i njihovih imena niti godina kad su gradili objekt.

21. U svome iskazu K. K. je iskazala da joj je poznato da je majka I. i II. tužitelja imala nekretninu u Sunji, no ne zna točno kako se zove ulica ali zna da se promijenio naziv nakon Domovinskog rata. Svjedokinja K. je iskazala kako je na toj nekretnini ranije bila jedna drvena kuća koja je srušena, a sada se na toj nekretnini nalazi još jedna zidana kuća i jedan temelj koji se nalazi ispred te kuće prema cesti. Navela je da joj je poznato da je tu kuću koja se sada nalazi na toj nekretnini gradila upravo K. M., majka I. i II. tužitelja, a temelj ispred te kuće je gradio brat pokojne K. M. i to u svrhu izgradnje kuće za majku I. i II. tužitelja, K. M.. Iskazala je da joj je poznato da su M. K. i njezin sin B. kupili tu nekretninu na kojoj je ranije bila drvena kuća, a u kojoj kući je živjela jedna žena koja je bila krojačica, no svjedokinja se sada ne sjeća kako je njezino ime bilo, no njezina kći K. je išla sa svjedokinjom u školu, ali se više ne sjeća prezimena. Svjedokinja je navela kako joj je poznato da je pokojna M. K., a koja je bila teta svjedokinje K., sestra njezinog oca, kupila tu nekretninu iz razloga što je išla kod nje na tu nekretninu nakon kupnje a prije toga joj je bilo poznato da je tu nekretninu koristila ta žena šnajderica čija je kćer bila K.. Svjedokinja je iskazala da je dolazila u posjetu svojoj teti M. K., a i u toj drvenoj kući koja je naknadno srušena je kćer svjedokinje bila od 1988.-1989. na stanu, a upravo joj je mogućnost stanovanja dala teta M. K.. Navela je kako joj nije poznato da bi netko u Sunji, a od rođenja živi u Sunji, polagao pravo na predmetnu nekretninu niti da bi osporavao K. M. da je ta nekretnina njezina. Koliko je svjedokinji poznato, sada tu nekretninu održava I. tužiteljica V. I. te dva puta godišnje plati čovjeka koji to pokosi. Iskazala je da joj je poznata osoba koja se zove B. S., no on nikad na toj strani S. gdje se nalazi predmetna nekretnina nije bio već je bio na drugoj strani Sunje i nikada nije polagao pravo na predmetnu nekretninu. Svjedokinja je navela da od predmetne nekretnine živi cca. 2 kilometra, a možda nema ni toliko. Navela je da kada je pokojna M. K. dolazila iz N. da bi boravila u toj kući koja se nalazi na predmetnoj nekretnini, a dolazila je i kćeri u posjetu, a ostajala je mjesec ili dva, koliko je imala godišnjeg. Iskazala je da je M. K. za vrijeme Domovinskog rata bila u Njemačkoj, no znala je dolaziti u Sunju. Svjedokinja navodi da je svjedokinja osobno u Sunji bila tijekom cijelog Domovinskog rata jer je imala stoku za koju se brinula. Svjedokinja je iskazala da je M. K. i poslije Domovinskog rata dolazila u S. iz N. do dva puta godišnje na predmetnu nekretninu te je tim prilikama održavala tu nekretninu. Navela je da nakon smrti pokojne M. K. nikada nitko nije osporavao I. i II. tužiteljima vlasništvo na predmetnoj nekretnini, a koju su isti održavali i kosili sve do sada Općine Sunja. Iskazala je da I. tužiteljica nakon smrti majke nije živjela u objektu na predmetnoj nekretnini niti krečila taj objekt ili bilo što drugo radila na objektu na predmetnoj nekretnini, no uglavnom su održavali nekretninu na način da je košeno i čišćeno i plaćali su čovjeka da to čini umjesto njih.

22. Saslušana kao svjedokinja V. B. je iskazala da poznaje I. tužiteljicu iz viđenja jer obje žive u Sunji i poznato joj je gdje I. tužiteljica živi, dok II. tužitelja B. K. ne poznaje. Svjedokinja je iskazala da od rođenja živi u Sunji (svjedokinja stara 52 godine). Navela je da nije poznavala majku V. I... Iskazala je da joj nije poznato ima li I. tužiteljica V. I. kakvih nekretnina u Sunji. Svjedokinja je navela da je nekretnina koja se nalazi na adresi L. P. … je susjedna nekretnina na kojoj živi svjedokinja. Svjedokinja je iskazala da se na toj susjednoj nekretnini nalazi jedna zidana građevina, a prije desetak godina je bila i drvena kuća na kojoj drvenoj kući je došlo do požara i koja drvena kuća je izgorjela u cijelosti. Navela je da joj nije poznato čije je vlasništvo niti je poznato da bi netko dolazio u tu nekretninu posljednjih 20 godina. Svjedokinja dodaje da zemlju na kojoj je svjedokinja napravila kuću je dobila svjedokinja 1997., a od 2003. svjedokinja živi na adresi L. P. … a. Nisu joj poznate okolnosti prije 2003. jer je taj zidani objekt bio tamo kada je svjedokinja doselila. Iskazala je da tu susjednu nekretninu nitko nije održavao niti kosio te da je tek prije nekoliko mjeseci komunalac pokosio tu nekretninu susjednu. Svjedokinja je navela da nije vidjela I. tužiteljicu da bi kosila tu susjednu nekretninu niti nekoga trećeg. Svjedokinja je iskazala da radi kao odgajateljica u vrtiću 23 godine i radi u jutarnjoj smjeni od 6,30-12,00 te popodne od 10,30-16,00. Navela je da je posljednjih 20 godina na toj susjednoj nekretnini šikara i da svjedokinja nikada u zadnjih 20 godina nije vidjela da bi netko pokosio ili pokrčio tu susjednu nekretninu. Iskazala je da joj je smetalo što je ta susjedna nekretnina neodržavana te da nije pitala sumještane čija je to nekretnina jer nema u blizini susjeda. Svjedokinja je navela da nikada nije tražila od I. tužiteljice suglasnost da na svojoj kući izgradi prozor koji gleda na predmetnu nekretninu. Svjedokinja B. je iskazala da kada je svjedokinja gradila svoju kuću koja se nalazi odmah do predmetne nekretnine, da su roditelji svjedokinje pitali I. tužiteljicu V. I. mogu li koristiti električnu energiju iz zidanog objekta koji se nalazi na predmetnoj nekretnini, što je I. tužiteljica i dopustila te je svjedokinja B. koristila za izgradnju svoje kuće električnu energiju. Navela je da joj nije poznato čije je to vlasništvo, no da su roditelji svjedokinje pitali I. tužiteljicu za električnu energiju.

23. Saslušana kao svjedok M. Ž. (star …godie) je iskazao da I. tužiteljicu V. I. poznaje, jer žive u istu mjestu, no B. K. ne poznaje i nije ga svjedok nikada vidio. Svjedok Ž. je iskazao da mu je poznato da nekretnina odnosno treća kuća od kuće svjedoka je zapuštena nekretnina i šikara, a u takvom stanju je još otkad je svjedok u školu išao. Naveo je da spominje tu treću kuću iz razloga što je u Općini Sunja prije predmetnog ročišta kada je dobio poziv pitao o čemu se radi te su mu rekli da se radi upravo o nekretnini koja je treća kuća od svjedoka i nije mu poznato čije je vlasništvo ta nekretnina. Iskazao je da ta treća kuća koju spominje je ustvari nekakav objekt od cca. 50 m2 i to zidani objekt, a sjeća se i da je ranije na toj nekretnini bila drvena kuća koja je izgorjela. Svjedok je naveo da se sjeća da je negdje 1996. taj zidani objekt odnosno treću kuću od njega koristio jedan mladi bračni par, no svjedok nije iste pitao kako su oni tamo došli i oni su taj objekt koristili nekih par mjeseci. Svjedok je iskazao da je prije mjesec i pol dana netko tu šikaru odnosno tu treću nekretninu od svjedoka očistio, a prije toga je na toj nekretnini bila šikara i trava te nitko nije tu nekretninu čistio i u takvoj šikari je bila prošle godine. Naveo je da po saznanju svjedoka je samo prije mjesec i pol netko očistio tu šikaru, a čini mu se da je tamo vidio traktor od komunalca. Iskazao je da se ne sjeća da bi tamo netko živio kao vlasnik, a kao klinac se svjedok bojao otići tamo zbog šikare. Svjedok je naveo da su njegovi roditelji također iz Sunje no isti mu nisu ništa rekli u svezi te nekretnine na kojoj je šikara. Svjedok je iskazao da ne pozna majku V. I. i nije ju nikada vidio. Naveo je da nije vidio nikada I. tužiteljicu na toj nekretnini koja se nalazi tri kuće od kuće svjedoka. Svjedok je naveo da se u svezi predmetnog postupka obratio u Općini Sunja, jer mu je Općina Sunja usput kada ide na kavu, a I. tužiteljicu rijetko viđa. Svjedok je iskazao da mu nije poznata osoba koja se zove B. S..

24. Analiziraući iskaze svjedoka, kao i I tužiteljice kao stranke, ovaj sud ističe da su iskazi svjedoka M., V., H. K., P., K. (a u istinitost kojih ovaj sud nije imao razloga sumnjati jer nemaju pravnog interesa iskazivati protivnom stvarnim činjenicama) ali i I. tužiteljice kao stranke u bitnom suglasni te ovaj sud smatra, a obzirom i na podatke iz Povijesti promjena ali i podatke geoportala od 6.rujna 2023. (a na kojima je vidljivo da na spornoj nekretnini se nalaze objekti o kojim su svjedoci iskazivali- dvorišni te temelj) da su roditelji I i II tužitelja kupili spornu nekretninu (svjedoci potvrđuju da je ulica Lj. Posavskog ranije bila Soc. saveza, npr. svjedokinja M. M.) a na kojoj se u vrijeme kupnje nalazio drveni objekt (stara kuća, kako to u svome iskazu potvrđuju svjedokinje K. H. K., M. M., K. K. ali i tužiteljica kao stranka). Da je sporna nekretnina stečena kupoprodajom u svom iskazu potvrđuje K. H. K. a koja je i osobno vidjela da su roditelji I i II tužitelja isplatiti za spornu nekretninu kupoprodajnu cijenu i bila prisutna istom činu. Iz iskaza svjedokinje K. K. utvrđeno je da su na spornoj nekretnini, prije kupoprodaje roditelja I i II tužitelja, živjeli ljudi (dakle kupljena je nekretnina sa stambenim objektom) a kako svjedokinja navodi jedna krojačica (čijeg se imena ne sjeća) i njezina kći K. koja je upravo išla sa svjedokinjom u školu. Niko od saslušanih svjedoka nije potvrdio da bi nekretninu, a prije nego li su je kupoprodajom stekli roditelji I i II tuženika, posjedovao ili polagao pravo vlasništva na njoj B. S.. Štoviše svjedoci K. H. K. i K. K. navode da B. S. nikada nije živio u tom dijelu S., dok svjedok P. (koji je osobno u korist prednika tužitelja izvodio građevinske radove na spornoj nekretnini) ističe da koliko je njemu poznato isti nije imao nikakve veze sa predmetnom nekretninom. Dakle, unatoč činjenici što zemljišnoknjižno stanje nije bilo usklađeno sa stvarnim i faktičnim stanjem na terenu, upisima u zemljišnim knjigama (uglavnom iniciranih vođenjem postupaka po službenoj dužnosti primjerice; brisanje zadružnog svojstva, provođenjem ostavina a koje se iniciraju po službenoj dužnosti, zatim u postupku osnivanja novih zemljišnih knjiga a u kojima same stranke takvih upisa osobno nisu sudjelovale) došlo je do upisa vlasništva tuženika na spornoj nekretnini.

25. Iako se iz iskaza svjedokinje K. H. K. sa sigurnošću ne može utvrditi kada je ista nekretnina kupljena (što je i razumljivo zbog proteka vremena i zbog kojeg nije opravdano očekivati da svjedoci precizno iznesu kronologiju događaja iako im je ista poznata kao niti točne datume), obzirom da je takva nekretnina utvrđena bračnom stečevinom presudom iz 1973. godine, ali i činjenice koju sama svjedokinja H. K. ističe da je njezi bračni drug umro 1976. godine a isti je radio temelj na predmetnoj nekretnini (a koji je bio brat majke I i II tužitelja), proizlazi zaključak da je nekretnina sigurno kupljena prije toga (a obzirom na presudu iz toč. 8. ove presude) odnosno i prije 1973. godine. Osim navedenog iz iskaza svjedokinje M. M. proizlazi da je sporna nekretnina u posjedu I. i II tužitelja odnosno njihovih pravnih prednika (roditelja) čak i od 1969. (navodi da je tada doselila u Sunju a roditelji tužitelja su već bili na toj nekretnini). Dakle, iz iskaza saslušanih svjedoka, a koje iskaze u svom iskazu potvrđuje i sama I. tužiteljica, proizlazi da su I. i II. tužitelji u posjedu sporne nekretnine nesmetano bili od kupovine iste pa do jeseni 2023. (kada je prema navodu tuženika i I. tužiteljice prvi puta Komunalac Sunja pokosio travu na toj nekretnini) dakle čak 50 godina (računajući rok od presude iz toč. 1973. kada je ista sigurno bila u posjedu roditelja I. i II. tužitelja).

26. Iako tuženik osporava takvu činjenicu, ovaj sud je utvrdio da je sporna nekretnina nedvojbeno bila u mirnom posjedu majke I. i II. tužitelja, a nakon njezine smrti i I. tužiteljice (na način da je ista povremeno održavala istu koseći je što potvrđuju iskazi svjedokinje M. V., M. M., K. K.), dok je svjedokinja K. H. K. u svome iskazu navela da je i osobno plaćala čovjeka da kosi spornu nekretninu u korist pok. majke I. i II. tužitelja.

27. Činjenica koju svjedoci ističu (pa tako V. B., M. Ž. pa i svjedok D. P. i K. H. K. te M. V., ali samo u odnosu na zidani objekt) da bi nekretnina bila zapuštena, nije od utjecaja na činjenicu da je ista bila i ostala u posjedu I. i II. tužitelja, a prije njih njihove pravne prednice, majke, jer eventualnim napuštanjem nekretnine (a kako je to moguće u pogledu pokretnina u smislu čl. 172. st. 1. ZOV) se ne može izgubiti pravo vlasništva, osim u slučaju eventualnog stupanja u pošteni posjed na istu nekretninu druge osobe. U konkretnom slučaju nije utvrđeno da bi sporna nekretnina bila napuštena (eventualno zapuštena), no ne i napuštena voljom pok. M. K. i sada njezinih pravnih sljednika (I. i II. tužitelja).

28. Naime, tijekom postupka, a koju okolnost su potvrdili svjedoci M. M., K. H. K., D. P., K. K. ali i tužiteljica kao stranka, utvrđeno je da je na predmetnoj nekretnini pok. majka I. i II. tužitelja izgradila dvorišni objekt, a koji je namjestila i koristila za stanovanje kada bi povremeno (cca. dva puta godišnje dolazila u Hrvatsku iz Njemačke) dolazila iz Njemačke u RH, a i kontinuirao za vrijeme Domovinskog rata zajedno sa unukom (sinom II. tužitelja, svjedokinja M. M. navodi dvije godine). Dakle, ne samo da je nekretnina održavana košnjom i čišćenjem (pa makar i povremeno, po tuženiku nedovoljno) već se na istoj nekretnini nalazi i dvorišni objekt sa svim pokretninama u njoj koje su bile korištene i bile u posjedu za vrijeme života majke I. i II. tužitelja od majke tužitelja, a nakon njezine smrti (a koja je umrla 2017. toč. 5. ove presude) su temeljem rješenja o nasljeđivanju (toč. 5. ove presude) nedvojbeno prešle u vlasništvo i posjed ovdje I i II tužitelja (čl. 17. st. 1. ZOV). Da je I. tužiteljica i bila i faktično u neposrednom posjedu sporne nekretnine (pa tako i dvorišnog objekta) i to do 2017. i nakon toga (do 2003.) potvrđuje i iskaz svjedokinje V. B. koja je vlasnica objekta do sporne nekretnina i koja, iako u svome iskazu osporava da bi znala tko je vlasnik i posjednik predmetne nekretnine i za koju ističe da je već 20 godina zapuštena, potvrđuje da je u vrijeme gradnje kuće u kojoj živi (a zemlju na kojoj je izgradila kuću je dobila 1997. dok je u stambeni objekt koji je naknadno izgrađen uselila 2003. godine) koristila električnu energiju iz susjednog objekta (sporne nekretnine) a za dopuštenje za takvo korištenje su roditelji svjedokinje B. pitali upravo I. tužiteljicu koja je takvo korištenje i dopustila. Po mišljenju ovog suda svjedokinji B. zbog te okolnosti nije moglo ostati nepoznato tko je posjednik a time i stvarni vlasnik sporne nekretnine, a njezino poricanje takve činjenice sud vidi u činjenici da ju kao susjeda smeta što je sporna nekretnina zapuštena. Dakle, I. tužiteljica je svakako bila u posjedu i objekta na spornoj nekretnini u periodu od 2017. do 2023. u kojem periodu je građena kuća svjedokinje B., a koji posjed nitko nikada I. tužiteljici, ali niti II. tužitelju (kojem sama I. tužiteljica ne osporava takvu činjenicu) kao posrednom posjedniku, nije osporavao niti osporavao njihovo vlasništvo na predmetnoj nekretnini (kako to potvrđuju svi saslušani svjedoci, osim svjedoka B. i Ž., a koji nisu imali saznanja o posjedu uopće već samo da je nekretnina zapuštena). Dakle, činjenica da I. tužiteljica i njezin brat II. tužitelji imaju stambeni objekt sa svim pokretninama na spornoj nekretnini, a koji objekt nitko nikada nije smetao ulazeći u posjed istog (to ne tvrdi niti sam tuženik) svakako govori u prilog tome da o dugogodišnjem posjedu sporne nekretnine od strane I. i II. tužitelja a prije njih i njihove pokojne majke.

29. Osim iznesenog, iz iskaza I. tužiteljice, a koji dijelom potvrđuje i iskaz svjedoka Ž. (koji navodi da je 1996. sporni objekt stambeni koristio mladi bračni par), je utvrđeno da su I i II tužitelji (neposredno I. tužiteljica) spornu nekretninu imali u posjedu (po svojoj pravnoj prednici) na način da su iznajmljivali stambeni objekt najmoprimcima (dakle upravljali su sa nekretninom kao vlastitom).

30. Činjenica, a koju ističe tuženik, da nitko za sporni objekt nije plaćao komunalnu naknadu te da niti I. i II. tužitelji, niti prije njih njihova majka nije evidentiran kao obveznik plaćanja komunalne naknade (kako iz iskaza svjedoka i I. tužiteljice proizlazi isti nisu u posjedu pisanog ugovora o kupoprodaji a temeljem kojeg bi eventualno prijavili bilo kakvu obvezu naknade), ovaj sud ne smatra dokazom koji potvrđuje da je netko treći imao u posjedu spornu nekretninu (niti to tuženik dokazuje, jer se iz evidencije obveznika komunalne naknade ne vidi da bi bilo tko drugi plaćao komunalnu naknadu za spornu nekretninu pa tako niti B. S.), već samo činjenice da (a što u svom iskazu potvrđuje i I. tužiteljica) tužiteljima a i njihovoj pravoj prednici tuženik nije svojim upravnim rješenjem i odredio takvu naknadu a što je bio dužan (kako je to propisano čl. 100. Zakona o komunalnom gospodarstvu Narodne novine broj: 68/18, 110/18, 32/20, a i ranijim propisima).

31. U smislu čl. 388. st. 1. ZOV stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju se prema njegovim odredbama, ako ovim prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije drukčije određeno. St. 2. istog članka propisano je da stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

32. Ovdje sud napominje da I. i II tužitelji svoje vlasništvo temelje na čl. 159. ZOV te ističu da su vlasništvo predmetnih nekretnina stekli kvalificiranim posjedovanjem predmetnih nekretnina zakonom propisano vrijeme.

33. U smislu čl. 388. st. 3. ZOV rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.

34. Naime, prije stupanja na snagu ZOV na snazi je bio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ br. 6/1980, 36/1990, Narodne novine br. 53/1991, 91/1996, dalje ZOVO) a koji je u čl. 28. st. 4. propisivao stjecanje vlasništva na nekretninama dosjelošću i kojim je bilo određeno da savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina, a čl. 5. da nasljednik postaje savjestan posjednik od trenutka otvaranja nasljeđa i u slučaju kada je ostavilac bio nesavjestan posjednik, a nasljednik to nije znao niti je mogao znati, a vrijeme za dosjelost počinje teći od trenutka otvaranja nasljeđa.

35. Obzirom na takvu pravnu situaciju ovaj sud navodi da je utvrdio da su I. i II. tužitelji, osobno i po svojoj pravnoj prednici (koja je svakako bila posjednica najkasnije od 1985. kako to proizlazi iz Povijesti promjena, no prema iskazu svjedoka i prije toga čak i prije 1970.) nesmetano imali u posjedu spornu nekretninu više od 20 godine (da je posjed bio nesmetan, potvrđuju saslušani svjedoci M. M., K. H. K., D. P., K. K. pa i tužiteljica kao stranka, a jedina činjenica koja je tijekom postupka utvrđena je da je po nalogu tuženika sporna nekretnina pokošena u jesen 2023. a nakon kojeg čina je I. tužiteljica, kada je saznala za isti, se obratila tuženiku i pokrenula predmetni postupak. No, po mišljenju ovog suda činjenica da je tuženik 2023. pokosio spornu nekretninu nije od u utjecaja na utvrđivanje prava I. i II. tužitelja kao vlasnika sporne nekretnine jer je njihov posjed ispunio uvjet za kakvoću kao i trajanje već dugo prije toga (sigurno 2005. kao dvadeset godina od upisa i faktičnog posjeda majke I. i II. tužitelja).

36. U smislu čl. 18. st. 3. ZOV posjed je pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Iz iskaza saslušanih svjedoka (osim B. i Ž. a koji nemaju saznanja uopće o posjedu sporne nekretnine već stanju iste), ali i I. tužiteljice kao stranke utvrđeno je da je sporna nekretnina kupljena od prethodnih vlasnika i posjednika (i za koju je isplaćena kupoprodajna cijena kako to potvrđuje svjedokinja K. H. K.) i to prije više od 50 godine, a nakon koje kupoprodaje je pravna prednica I. i II. tužitelja i ušla u posjed sporne nekretnine i na kojoj nekretnini je i gradila (dvorišni objekt u kojem je i stanovala, iako povremeno i kraće razdoblje i u kojem je imala svoje pokretnine) i nitko joj više od 20 godina odnosno sve do podnošenja predmetne tužbe nije nikada osporavao takav posjed i pravo vlasništva. Činjenica da je Komunalac Sunja dva puta eventualno pokosio spornu nekretninu se ne može smatrati takvim osporavanjem tim više što je nakon saznanja za isti čin I. tužiteljica poduzimala radnje za zaštitu svoga vlasništva i posjeda (odlaskom u Općinu Sunja i podnošenjem predmetne tužbe)

37. S druge strane sam tuženik, unatoč činjenici što je u zemljišnim knjigama kao vlasnik bio upisan B. S. (nakon kojeg je predmetna nekretnina prešla na tuženika) je mogao znati i nije mu moglo ostati nepoznato da je sporna nekretnina upisana kao posjed pok. majke I. i II. tužitelja (kako to proizlazi iz Povijesti promjena nadležnog katastra) a po svojoj majci i u posjedu I. i II. tužitelja (temeljem čl. 17. ZOV, dok s druge strane takav posjed prelaskom u vlasništvo tuženika u ostavinskom postupku iza pok. B. S. nikako nije mogao prijeći na tuženika a obzirom da niti pok. B. S. nije bio nikada, bar protivno nije dokazano, u posjedu predmetne nekretnine) te se njegovo podnošenje prijedloga da se u ostavini iza pok. B. S. raspravi i sporna nekretnina kao njegova ostavinska imovina može čak smatrati suprotno načelu savjesnosti i poštenja (čl. 4. Zakona o obveznim odnosima Narodne Novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 dalje: ZOO) i usmjerenim isključivo na rješavanje problema održavanja sporne nekretnine a na koju su susjedi imali prigovor (kako to navodi svjedokinja B.). Da je tuženik pokušao prije nego li je podnio prijedlog za raspravljanje ostavine iza pok. B. S., riješiti pitanje košnje i krčenja sporne nekretnine, vidljivo je iz rješenja Općine Sunja od 9. lipnja 2022. a kojim je ista pozvala upravo Blaža Somića da pokosi i pokrči predmetnu nekretninu i dala mu je takav nalog, iako isti u trenutku izdavanja tog rješenja više nije bio živ (umro 2011.- vidi toč. 7. ove presude) a sijedom toga nije niti mogao biti vlasnik niti posjednik sporne nekretnine

38. Slijedom iznesenog ovaj sud je usvoji zahtjev I. i II. tužitelja (a kako su I. i II. tužitelji svojom voljom i postavili – svakom u ½ dijela, a kojim zahtjevom je ovaj sud vezan temeljem čl. 2. ZPP) te je usvojio zahtjev I. i II. tužitelja te je odlučio kao u toč. I. i II. izreke temeljem čl. 159. i čl. 129. ZOV.

39. Odluka o troškovima temelji se na čl. 154. st. . ZPP a obzirom da su I. i II tužitelji u cijelosti uspjeli u ovom sporu.

40. I i II tužiteljima je sukladno Tarifi o nagradama i naknadi priznat trošak sastava odgovora na tužbu od 200,00 eur (Tbr. 7/1, 52/3, 54 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Narodne novine broj: 138/23,dalje: Tarifa), zastupanje na ročištu od 10. lipnja 2024. i 18. srpnja 2024. za svako u iznosu od 200,00 eur (tbr 9/1 52/3, 54 Tarife), trošak sastava podneska od 6. svibnja 2024. i 20. svibnja 2024. za svaki u iznosu od 200,00 eur (Tbr 8/3, 52/3 i 54 Tarife) trošak sastava prijedloga za predmetnog zabilježbu spora u iznosu od 50 eur (19/1, 52/3 i 54 Tarife) odnosno ukupno trošak zastupanja u iznosu od 1.050,00 eur. Temeljem tbr 40 Tarife za zastupanje više osoba priznat mu je zatraženi iznos od 90 eur (kojim zahtjevom je ovaj sud temeljem čl. 2. ZPP vezan) odnosno ukupan iznos od 1.140,00 eur. Na taj iznos temeljem Tbr 46 tužiteljima je priznat i PDV od 25% u iznosu od 285,00 eur odnosno ukupan trošak zastupanja u iznosu od 1425,00 eur. I i II. tužiteljima je priznat i materijalni trošak plaćene pristojbe na tužbu u iznosu od 26,55 eur (čl. 4. toč. 1. Zakona o sudskim pristojbama Narodne novine broj: 118/18,51/23 dalje: ZOSP te tbr 1/1 Uredbe o tarifi sudskih pristojbi Narodne novine broj: 53/19,92/21 dalje Uredba), te pristojbe na presudu u iznosu od 53,10 eur (čl. 4/4 ZOSP te Tbr 2/1 Uredbe), kao i plaćene pristojbe na prijedlog i rješenje o zabilježbi spora u iznosu od 6,64 eur (Tbr 4/6 ZOSP i tbr 14/1 Uredbe) te materijalni trošak pribave Povijesti promjena u iznosu od 10 eur. U konačnici je I i II. tužiteljima priznat ukupan trošak ovog postupka u iznosu od 1.521,29 eur (zbroj pojedinačnih zahtjeva troškova) a koji je naloženo da plati tuženica.

41. Na tako dosuđeni trošak tuženici je dosuđena i zakonska zatezna kamata u visini određenoj čl. 29. ZOO i to tekuća od presuđenja pa do isplate kao trenutka kada je određena visina takvog troška i od kada je tuženiku poznata njegova obveza za naknadom takvog troška te temeljem čl. 151. st. 3. ZPP i to u visini određenoj čl. 29. ZOO.

42. Stoga je odlučeno kao u izreci toč. III.

U Sisku, 30. kolovoza 2024.

Sutkinja

Kristina Devčić Merzel

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa ovog rješenja.

O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. I. i II. tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku