REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD

Tome Skalice 2

35000 SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: Gž-161/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji toga suda Draženki Ilak, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice L. S. iz B., OIB: …, zastupane po punomoćnici R. P. Š., odvjetnici u B., protiv tuženika M. V. A. d.o.o., B., OIB: …, zastupan po punomoćnici J. T. Š., odvjetnici u B., radi naknade štete, rješavajući žalbu tužiteljice protiv djelomične presude Općinskog suda u Bjelovaru od 13. siječnja 2023., poslovni broj: Pn-7/2022-26., 30. kolovoza 2024.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice L. S. kao neosnovana i potvrđuje se djelomična presuda Općinskog suda u Bjelovaru od 13. siječnja 2023., poslovni broj: Pn-7/2022-26.

Obrazloženje

1. Djelomičnom presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice protiv tuženika kako glasi:

"Nalaže se tuženiku M. V. A. d.o.o., B., OIB: … da tužitelju Lj. S. iz B., OIB: …, na ime naknade neimovinske štete isplati iznos od 995,42 eur1 / 7.500,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena tekućom od 08. listopada 2021.godine do isplate, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. O tužbenom zahtjevu tužiteljice protiv tuženika radi naknade imovinske štete sud će odlučiti naknadno.

III. Odluka o parničnim troškovima ostavlja se za kasniju presudu."

2. Tužiteljica je podnijela žalbu protiv točke I. izreke djelomične presude zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava, te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Smatra da je, gledavajući sve okolnosti, bez obzira što zakonom nije propisana mogućnost naknade neimovinske štete za konkretni slučaj, bilo mjesta priznati tužiteljici pravo na naknadu štete. To zato što su bile ispunjene sve opće pretpostavke za prouzročenu štetu. Smatra da je vrijeme da se kroz sudsku praksu kristalizira stav da životinje ulaze u krug onih čija smrt duboko pogađa čovjeka kojem, upravo zbog činjenice gubitka pripada pravo na naknadu neimovinske štete. Predlaže stoga da se njezina žalba prihvati i da se preinači pobijana točka I. djelomične presude na način da se prihvati tužbeni zahtjev u cijelosti, podredno da drugostupanjski sud ukine točku I. i u tom dijelu predmet vrati na ponovno odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Tužiteljica je žalbu podnijela zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, ali u žalbi konkretno ne navodi o kojoj bitnoj povredi postupka se radi. Ispitujući pobijanu djelomičnu presudu u smislu žalbenih navoda, te sukladno članku 365. stavku 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22

- dalje u tekstu ZPP), ovaj sud nije utvrdio postojanje bitnih povreda parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje se pazi po službenoj dužnosti.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da joj tuženik na ime naknade neimovinske štete zbog smrti mačke Ž. isplati iznos od 995,42 eura. Smatra da je do uginuća došlo zbog nestručnog i nesavjesnog postupanja tuženika.

7. U prvostupanjskom je postupku utvrđeno:

- da je tužiteljica bila vlasnica dvije mačke i to jedne imena Ž. i druge imena Ž.,

- da je sa tuženikom dogovorila da će tuženik obaviti zahvat kastracije obje mačke,

- da je zahvat kastracije obavljen 8. listopada 2021. nad mačkom Ž., te da je Ž. istoga dana, kod tuženika, uginuo.

8. Prvostupanjski je sud tužbeni zahtjev tužiteljice odbio smatrajući da radnja tuženika, na kojoj tužiteljica temelji tužbu i za koju smatra da je protupravna, nije bila usmjerena prema tužiteljici, već prema stvari u njezinom vlasništvu tj. prema njezinom ljubimcu mačku Ž., pa da stoga smrtni ishod prilikom zahvata kojega je obavio tuženik u okviru svoje poslovne djelatnosti, ne daje tužiteljici pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje. Osim toga, a kako to navodi prvostupanjski sud, pravo na neimovinsku štetu nije priznato osobama kojima je štetnom protupravnom radnjom oštećena njihova stvar, već je zakonom samo propisana situacija u kojoj pravo na pravičnu novčanu naknadu takve štete imaju osobe prema kojima nije usmjerena štetna radnja, a to su članovi uže obitelji zbog smrti ili teškog invaliditeta bliske osobe, kako je to propisano člankom 1101. Zakona o obveznim odnosima.

9. Stav prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

10. Naime, tužbenim zahtjevom tužiteljica potražuje neimovinsku štetu zbog uginuća njezina kućnog ljubimca – mačke Ž. Prema članku 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, dalje u tekstu: ZOO) šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Što se smatra pravom osobnosti propisano je člankom 19. ZOO-a, a tužiteljica u ovom postupku smatra da joj je radnjom tuženika (nestručnim i nesavjesnim liječenjem uslijed kojega je došlo do neželjenog ishoda – uginuća) povrijeđeno pravo osobnosti na duševno zdravlje.

10.1. Opće pretpostavke odgovornosti za štetu su subjekti obveznog odnosa (oštećeni i štetnik), štetna radnja štetnika, šteta, uzročna veza i protupravnost. Uzročna veza se ne pretpostavlja, već je njezino postojanje dužan dokazati oštećeni. Da bi oštećeni imao pravo na pravičnu novčanu naknadu zbog pretrpljene neimovinske štete radi povrede prava osobnosti, što u konkretnom slučaju tužiteljica i potražuje, štetna radnja trebala je biti usmjerena na nju, a u konkretnom slučaju štetna radnja nije bila usmjerena na tužiteljicu, kako je to pravilno zaključio i prvostupanjski sud, već na njezinog kućnog ljubimca. Tužiteljica je u konkretnom slučaju posredno oštećena, a zakonom predviđena situacija kada osobe prema kojima nije usmjerena radnja, odnosno posredno oštećeni, imaju pravo na pravičnu novčanu naknadu kojom se popravlja pretrpljena neimovinska šteta su članovi uže obitelji zbog smrti ili teškog invaliditeta neke osobe, sukladno članku 1101. ZOO-a, ali ne i osobe kojima je zbog štetne radnje štetnika došlo do smrti kućnog ljubimca. Pri tome sud ne umanjuje očitu, izuzetnu povezanost između tužiteljice i njezina kućnog ljubimca koja je, kako to proizlazi iz provedenog dokaznog postupka nedvojbeno postojala. Mačak Ž. (kao i mačak Ž.) za tužiteljicu je predstavljao posebnu vrijednost u njezinu životu, međutim kako je već naprijed navedeno, tužiteljica nema pravo na naknadu neimovinske štete zbog duševnih boli nastalih uginućem kućnog ljubimca, kako je to tužbom potraživala.

11. Zbog navedenog je žalbu tužiteljice valjalo odbiti i potvrditi djelomičnu presudu, sukladno članku 368. stavku 1. ZPP-a

12. U nepobijanom dijelu, u točkama II. i III. izreke djelomična presuda ostaje neizmijenjena.

Slavonski Brod, 30. kolovoza 2024.

Sutkinja

Draženka Ilak