Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

31 000 OSIJEK

Europska avenija 7

Poslovni broj: R1 Ob-416/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Jadranki Oroz, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagateljice A. S.-M., OIB: ..., iz O., ..., protiv protustranke T. S.-M., OIB: ..., iz O., ..., radi utvrđenja statusa izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, dana 29. kolovoza 2024.,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice A. S.-M., OIB: ..., iz O., ...., i sada pokojnog D. S., OIB: ..., sa posljednjim prebivalištem u O., ..., koja je trajala od 2000. godine pa sve do njegove smrti dana ..., radi ostvarivanja prava predlagateljice na mirovinu iza pokojnog D. S., temeljem odredbe članka 22. stavak 1. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je dana 20. svibnja 2024. podnijela ovom sudu prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice sa sada pokojnim D. S. U prijedlogu navodi je živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. D. S. od 2000., pa do njegove smrti ... U prilogu je dostavila smrtni list, uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu, a naknadno je dostavila svoj izvadak iz matice rođenih i izvadak iz matice rođenih na ime D. S., rješenje o nasljeđivanju Oćinsko suda u Osijeku, po javnom bilježniku M. B. iz O., broj ... od 14. siječnja 2016.

2. Na ročištu održanom 29. kolovoza 2024. predlagateljica je ostala kod svoga prijedloga, dok se protustranka T. S.-M. nije protivila prijedlogu predlagateljice.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitana dokumentacija koja prileže spisu i to: smrtni list (str. 2 spisa), uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu (str. 3 spisa), izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu i D. S. (str. 9 do 12 spisa), rješenje o nasljeđivanju OS OS po javnom bilježniku M. B. iz O., broj ... od 14.1 siječnja 2016. (str. 13 i 14 spisa), te su saslušani predlagateljica, protustranka i svjedoci M. M. i V. A.

4. Pri odlučivanju o prijedlogu sud polazi od odredbe članka 11. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj:103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023 - dalje: ObZ-a) prema kojoj se odredbe o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

5. Iz izvatka iz smrtnog lista Matičnog ureda O. utvrđeno da je D. S. umro ... u D.

6. Iz uvjerenja PU ... od 30.4.2024., utvrđeno je da je predlagateljica od 18.6.1985. ima prijavljeno prebivalište na adresi O., ...

7. Iz izvatka iz matice rođenih Matičnog ureda O. utvrđeno je da je predlagateljica rođena ... u B., od oca L. i majke A., da je zaključila brak ... sa D. S., koji brak je razveden presudom Općinskog suda u Osijeku, broj: ... od 20.7.1984., dok je iz izvatka iz matice rođenih Matičnog ureda O. na ime D. S. utvrđeno da je isti rođen ... u T., od oca M. i majke I., da je zaključio brak ... sa A. M., koji brak je razveden presudom Općinskog suda u Osijeku broj: ... od 20.7.1984., da je zaključio brak ... u O. sa S. V., koji brak je razveden presudom Općinskog suda u Osijeku broj: ... od 24.6.1997., da je isti umro dana ... u D.

8. Iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju broj ... od 14.siječnja 2016., po javnom bilježniku M. B. iz O., kao sudskom povjereniku Općinskog suda u Osijeku u ostavinskom postupku iza pokojnog D. S., utvrđeno je da iza pokojnog D. S. umrlog ..., ostavinsku imovinu čine nekretnine i pokretnine, da se njegovim nasljednicima na osnovi Zakona, danih nasljedničkih izjava i nasljedničkog sporazuma o diobi i načinu diobe ostavinske imovine proglašavaju zajednička kćer T. S., te izvanbračna supruga ostavitelja A. S.-M.

9. Saslušana predlagateljica na ročištu 29. kolovoza 2024. je u bitnome iskazala da je sa sada pok. D. S. bila u braku od ..., u braku je rođena njihova zajednička kćer T., ovdje protustranka. Živjeli su prvo u B., a kako je suprug zbog posla premješten u O. zajedno su se preselili i živjeli su u O. Ona se zaposlila također u ekonomskoj školi. Zbog međusobnih nesuglasica razveli su se presudom Općinskog suda u Osijeku ... Nakon toga nije sklapala drugi brak, dok je D. sklopio brak sa S. V., a poznato joj je da je taj brak nakon par godina razveden. Zajednička kćer T. ih je često pozivala kod nje na ručak, kave i druženja, te su D. i ona započeli ponovno zajednički živjeti u izvanbračnoj zajednici oko 2000.g. Živjeli su u stanu O., ... koji je tada bio u njezinom vlasništvu, a kćer T. je živjela u stanu koji je bio u vlasništvu sada pok. D., njenog oca. Za vrijeme života u izvanbračnoj zajednici oboje su bili u mirovini, međusobno su se uvažavali, zajedno se brinuli o svemu što je potrebno, kao i o njihovoj kćeri koja je oboljela od multiplaskleroze, kćer je imala i psa o kojem su oni vodili brigu dok je ona bila u bolnici. Kada se i D. razbolio više puta je hospitaliziran u KBC O., ona ga je posjećivala i odnosila hranu i sve što mu je potrebno. Kada je D. preminuo ... ona je organizirala i financirala njegov pokop, a prije toga je kupila i grobnicu na groblju u R. gdje je isti i pokopan. U ostavinskom postupku koji se vodio iza pok. D. kod javnog bilježnika B. B. njegovim nasljednicima na osnovi zakona i danih nasljedničkih izjava proglašeni su zajednička kćer T. S. i ona kao izvanbračna supruga, te su naslijedili njegovu imovinu, kćer je naslijedila nekretnine, a ona potraživanja prema HZMO s osnovama dospjele, a neisplaćene mirovine i novčana sredstva na računu kod ... banke.

10. Protustranka T.S.-M. je na istom ročištu u bitnome navela da je ona kćer predlagateljice i sada pok. D., roditelji su se razveli kada je ona bila na prvoj godini fakulteta u Z., što ju je iznimno pogodilo i teško je to prihvatila. Kasnije je saznala da se otac nakon razvoda braka sa majkom vjenčao sa S. V., isti su se razveli 90-tih godina početkom Domovinskog rata, a sjeća se jer je i ona u postupku njihovog razvoda braka bila pozvana na sud kao svjedok. Roditelji su se pomirili i počeli zajedno živjeti oko 2000.g. zbog čega je bila jako sretna, ona je i oboljela od multipleskleroze i u to vrijeme je živjela sama u stanu u vlasništvu njezina oca, a roditelji su živjeli na ... u stanu koji je bio u vlasništvu njezine majke. Roditelji su nastavili živjeti u izvanbračnoj zajednici, kao da su i bili u braku, majka je bila zaposlena u školi, a otac je tada bio u mirovini. Zajedno su se brinuli i o njoj zbog njezine bolesti, a i otac se razbolio, te je bio i hospitaliziran više puta, a o njemu se brinula majka, preminuo je ..., a pokop je organizirala i financirala majka, a pokopan je u grobnici koju je kupila majka.

11. Saslušana svjedokinja M. M. je na istom ročištu u bitnome navela da je predlagateljicu A. S. M. i sada pok. D. S. poznavala dugi niz godina, stanovali su u istoj zgradi u O., ... u koju zgradu se ona doselila 1980.g., a u istoj su već stanovali na katu iznad nje u stanu predlagateljica i pok. D. sa svojom zajedničkom kćerkom, ovdje protustrankom T. Sjeća se da je isti jedno vrijeme otišao iz stana, a čula je da su se razveli, međutim kasnije nakon nekog vremena oko 2000., ne sjeća se koliko godina je prošlo, on se ponovno vratio i nastavio je živjeti sa predlagateljicom i sve do njegove smrti. Međusobno su se posjećivali, njih dvoje su zajedno odlazili na godišnje odmore, odnosno nastavili su zajedno živjeti kao da su u braku. Predlagateljica je bila zaposlena, predavala je u školi, a D. je kasnije bio u mirovini, a ne sjeća se gdje je prije toga radio.

12. Saslušani svjedok V. A. je na istom ročištu u bitnome naveo da je predlagateljicu A. S. M. upoznao 90-tih godina, ista je radila u školi kao i njegova bivša supruga. U to vrijeme gđa A. nije bila u braku, a poznato mu je da je prije toga bila u braku sa sada pok. D., te su isti u to vrijeme bili razvedeni. Kasnije negdje oko 2000.g. saznao je da su gđa A. i D. nastavili ponovno živjeti i imali su zajedničku kćer, ovdje nazočnu protustranku T. Živjeli su u ... i međusobno su se posjećivali i družili, a poznato mu je da se isti kasnije nisu vjenčali, nego su živjeli u izvanbračnoj zajednici i zajedno se brinuli o svemu što je potrebno, kao da su i u braku. Oni su zajedno odlazili na ručke u B., u šopinge i slično. Za to vrijeme pok. D. se razbolio i bio je više puta hospitaliziran, a o njemu se brinula gđa A. koja ga je posjećivala u bolnici, odnosila mu hranu i sve što je potrebno. Kada je D. preminuo pokop i sve potrebno u vezi s tim je organizirala gđa A., a on je bio na pokopu i karminama.

13. Ocjenom provedenih dokaza svakog ponaosob i u međusobnoj svezi, sud nalazi nesporno utvrđenim da je predlagateljica A. S. M. živjela u izvanbračnoj zajednicu sa sada pokojnim D. S. od 2000. koja je po svojim obilježjima slična braku, jer se radilo o emotivnoj, ekonomskoj i obiteljskoj zajednici, koja je trajala neprekidno sve do dana smrti pok. D. S. ... Ovakav zaključak suda temelji se na provedenim dokazima, kako materijalnim, tako i iz iskaza predlagateljice, saslušanih protustranaka i svjedoka, kojima je sud poklonio vjeru, budući su iskazivali uvjerljivo i međusobno su suglasni, a temelje se na neposrednim zapažanjima o načinu života predlagateljice i pokojnog D. S. Nadalje, na temelju materijalnih dokaza izvatka iz matice rođenih predlagateljice i izvatka iz matice rođenih i umrlih pokojnog D. S., nesporno je utvrđeno da su isti u vrijeme trajanja izvanbračne zajednice imali status razvedene žene i razvedenog muškarca, da su živjeli na istoj adresi i to O., ..., na kojoj adresi predlagateljica i sada stanuje, da je ista u ostavinskom postupku iza pok. D. S., pored njihove zajedničke kćeri, ovdje protustranke, proglašena njegovim nasljednikom, kao njegova izvanbračna supruga. Dakle, radilo se o faktičnoj zajednici dviju osoba suprotnog spola, koji su bili u trajnom odnosu koji je imao sve odlike izvanbračne zajednice i od bračne zajednice se razlikovao samo po tome što brak formalno pravno nije zaključen.

14. Sukladno članku 22. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021 i 119/2022) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine, osigurani su članovi njegove obitelji, a sukladno stavku 3. citiranoga članka pod članom obitelji smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, a status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

15. Pored toga, odredbom članka 436. ObZ-a je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku. Odredbom članka 3. ObZ-a kao i članka 11. ObZ-a je propisano da izvanbračna zajednica predstavlja životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, s tim što ObZ iz 2015. regulira kraće trajanje izvanbračne zajednice od tri godine ako je ista nastavljena sklapanjem braka.

16. U ovoj pravnoj stvari nedvojbeno je utvrđeno da su predlagateljica A. S. M. i sada pokojni D. S. živjeli u izvanbračnoj zajednici neprekidno dulje od tri godine, odnosno od 2000., pa do njegove smrti ...

17. Slijedom navedenog, kako predlagateljica A. S. M. ima pravni interes utvrditi postojanje izvanbračne zajednice sa sada pokojnim D. S., a radi ostvarivanja prava na dio obiteljske mirovine iza pokojnog, te kako je utvrđeno da je postojala izvanbračna zajednica u trajanju od najmanje tri godine između predlagateljice i sada pokojnog D. S., valjalo je prijedlog usvojiti i odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.

U Osijeku, 29. kolovoza 2024.

SUTKINJA

JADRANKA OROZ, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku istog.

Žalba se podnosi pisano putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu.

Dostaviti:

1. predlagateljici

2. protustranci