REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-761/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać - Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja BČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Vanja Buntić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Šuster, Kobaš, Buntić d.o.o. Pula, protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova, OIB 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Puli-Pola, Građansko upravni odjel, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž R-62/2021-2 od 3. svibnja 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Pr-5/20-11 od 1. prosinca 2020., na sjednici održanoj 28. kolovoza 2024.,

p r e s u d i o  j e :

I. Prihvaća se revizija tuženice, preinačuje se presuda Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž R-62/2021-2 od 3. svibnja 2021. i sudi:

Prihvaća se žalba tuženice i preinačuje se presuda Općinskog suda u Puli- Pola poslovni broj Pr-5/20-11 od 1. prosinca 2020. i sudi:

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 15.798,72 kuna (slovima: petnaesttisućasedamstodevedesetosamkunasedamdesetdvijelipe) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na iznose kako slijedi:

- na iznos od 3.030,32 kuna od 01.01.2015. do isplate,

- na iznos od 3.030,32 kuna od 01.01.2016. do isplate,

- na iznos od 3.027,04 kuna od 01.01.2017. do isplate,

- na iznos od 3.027,04 kuna od 01.01.2018. do isplate,

- na iznos od 3.684,00 kuna od 01.01.2019. do isplate,

po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena od 01.01.2015. do 31.07.2015., a od 01.08.2015. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na dosuđeni iznos teče počevši od dana presuđenja pa sve do isplate, kao i da na te troškove plati zakonske zatezne kamate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznimodnosima, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženici troškove prvostupanjskog postupka u iznosu od 464,53 Eur, u roku 8 dana.

III. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženici troškove žalbe u iznosu od 165,90 Eur, u roku od 8 dana.

IV. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženici troškove revizije u iznosu od 165,90 Eur, u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja prihvaćen je tužbeni zahtjev te je naloženo tuženici isplatiti tužitelju iznos od 2.096,85 Eur/15.798,72 kn s pripadajućim zateznim kamatama pobliže opisanima u izreci presude, a ujedno je nalaženo tuženici nadoknaditi tužitelju i troškove parničnog postupka u iznosu od 829,52 Eur/6.250,00 kn, također s pripadajućim zateznim kamatama.

2. Presudom suda drugog stupnja, u toč. I. izreke, odbijena je žalba kao neosnovana i potvrđena je navedena prvostupanjska presuda te je u toč. II. izreke tuženica odbijena s zahtjevom za naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revd-3882/2021-2 od 26. siječnja 2022., tuženici je dopušteno podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž R-62/2021-2 od 3. svibnja 2021., zbog pravnih pitanja:

„1.) Može li tužitelj, s obzirom na opis poslova radnog mjesta koje obavlja, policijski službenik koji obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu, a imajući pri tome u vidu čl. 3 i čl. 13. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (Narodne novine br. 76/09, 92/14) koji propisuje što su policijski poslove i koje su policijske ovlasti te Pravilnik o unutarnjem redu MUP-a u kojem je naveden opis poslova radnog mjesta tužitelja?

2.) Može li tužitelj ostvariti pravo na građansko odijelo ako glavni ravnatelj policije nije odobrio popis policijskih službenika koji ostvaruju pravo na građansko odijelo, a imajući u vidu odredbu čl. 28. st. 5. Zakona o policiji (Narodne novine broj 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15, 121/16) koji propisuju da će način i uvjete za ostvarivanje prava na građansko odijelo propisati ministar pravilnikom i članak 2. toč i 3. Pravilnika o načinu i uvjetima za ostvarivanje prava policijskih službenika na građansko odijelo (Narodne novine br. 64/11) koji pripisuje način i uvjete za navedeno?

3.) Može li tužitelj kumulativno ostvarivati pravo na naknadu za građansko odijelo sukladno odredbi čl. 28. Zakona o policiji i pravo na zaštitnu (radnu) odjeću sukladno čl. 42. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine br. 71/14, 118/14, 154/14 , 94/18,96/18)?“

4. Na temelju navedenog dopuštenja tuženica je u zakonskom roku podnijela reviziju zbog gore navedenih pravnih pitanja, u kojoj je predložila preinačiti nižestupanjske presude i odbiti tužbeni zahtjev i tužitelja obvezati da joj nadoknadi troškove postupka, podredno predlaže ukinuti pobijane presude i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

5. Odgovor na reviziju nije podnesen.

6. Revizija je osnovana.

7. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za isplatu 2.096,85 Eur/15.798,72 kn s pripadajućim zateznim kamatama na ime nabavke građanskog odijela za utuženo razdoblje od 2014. do 2018.

8. Nižestupanjski sudovi su u postupku koji je prethodio reviziji utvrdili:

- da je tužitelj zaposlen u Policijskoj upravi Istarskoj, Sektoru pravnih, financijskih i tehničkih poslova, Služba za tehniku, Odjel prometne i policijske tehnike na radnom mjestu policijski službenik puškar, a u okviru svog posla sudjeluje u poslovima koji se odnose na sprečavanje kaznenih dijela i prekršaja, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima te primjenjuje ovlasti prikupljanja, procjene, pohrane, obrade i korištenja podataka, provjere i utvrđivanja identiteta osoba i predmeta,

- da je tijekom obavljanja svog posla zadužio službenu značku, službenu iskaznicu, ima zaduženo službeno oružje, a po potrebi može primijeniti sredstva prisile jednako kao i policajac u odori,

- da je tužitelj zadužen za održavanje cjelokupnog oružja u svim stanicama na području Istarske županije, popravak i kontrolu istog, te da pored navedenih poslova, kao policijskih službenik radi na terenu, sudjelovao je u otkrivanju počinitelja teških kaznenih djela u akciji „Plaža“, potom je sudjelovao u praćenju teškog i opasnog tereta, te da svaki mjesec prikuplja određene podatke prema nalogu nadređenog te ih kvalificira i šalje a odgovarajuće adrese,

- da je tužitelj u utuženom razdoblju obavljao poslove svog radnog mjesta u građanskom odijelu.

9. Na temelju navedenih utvrđenja prvostupanjski sud smatra da je tuženica dužna tužitelju isplatiti naknadu za građansko odijelo za utuženo razdoblje na temelju odredbe čl. 28. st. 1., 2., 4. i 5. Zakon o policiji ("Narodne novine", broj 34/2011, 130/2012, 89/2014, 151/2014, 33/2015 i 121/2016 - dalje: ZOP) i čl. 2. Pravilnika o načinu i uvjetima za ostvarivanje prava policijskih službenika na građansko odijelo ("Narodne novine", broj 64/11 – dalje: Pravilnik), slijedom čega prihvaća tužbeni zahtjev kao osnovan u visini koja nije sporna.

10. Drugostupanjski sud prihvaća navedena utvrđenja i pravno shvaćanje prvostupanjskog suda jer smatra da je pravilno utvrđeno da je tužitelj, kao policijski službenik (čl. 3. i čl. 13. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima "Narodne novine", broj 76/2009 i 92/2014 - dalje: ZPPO) obavljao policijske poslove primjenom policijskih ovlasti, jer je obavljao posao u skladu s ovlastima koje propisuje zakon (u okviru svog posla sudjeluje u poslovima koji se odnose na sprečavanje kaznenih dijela i prekršaja, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima te primjenjuje ovlasti prikupljanja, procjene, pohrane, obrade i korištenja podataka, provjere i utvrđivanja identiteta osoba i predmeta koji se odnose na otkrivanje počinitelja kaznenih djela) pa, po ocjeni tog suda, tužitelju pripada pravo na utuženu naknadu.

11. Prema odredbi čl. 391. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11 - proč. tekst,148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) u povodu revizije iz čl. 382. tog zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

12. U reviziji prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava, a razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir.

13. Sporno je ima li tužitelj pravo na naknadu za nabavku građanskog odijela za utuženo razdoblje, s obzirom na poslove koje obavlja.

14.1. Pozivajući se na pogrešnu primjenu materijalnog prava iz čl. 3. i čl. 13. ZPPO, čl. 28. st. 5. ZOP i čl. 3. Pravilnika tuženica u reviziji analizira sadržaj poslova policijski službenik puškar, koje je tužitelj obavljao u utuženom razdoblju. Smatra da tužitelj ne obavlja nikakve policijske poslove u građanskom odijelu, već stručne puškarske poslove vezane s policijskim poslovima, a to su poslovi za koje je potrebno stručno znanje i vještine, a pri obavljanju tih poslova se ne primjenjuju bilo kakve policijske ovlasti. Smatra da je uvjet za ostvarivanje prava na građansko odijelo da policijski službenik zaista u svom svakodnevnom radu obavlja policijske poslove, a da tužitelj obavlja isključivo poslove vezane uz održavanje oružja, čiji je cilj kontrola i popravak naoružanja, pri čemu je posao tužitelja kontrola naoružanja, servis i popravak oružja, montiranje i upucavanje dodataka na oružanju, nadgledavanje i održavanje sredstva za rad u puškarskoj radionici, u dogovoru sa voditeljem puškarske radionice održavanje stručnih kontakata sa pojedinim policijskim službama, obavljanje verificiranog ispitivanja naoružanja, streljiva, ubojne opreme i sl., uvođenje naoružanje, streljiva i ubojne opreme u upotrebu u Ministarstvu kao i drugi poslovi po nalogu voditelja radionice za kontrolu i popravak naoružanja.

14.2. Uz navedeno se poziva i na praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske koji je u nizu istovrsnih odluka pravomoćno utvrdio da neki od policijskih službenika, prilikom obavljanja poslova svog radnog mjesta, u skladu s opisom poslova, ne obavljaju poslove primjenom policijskih ovlasti na temelju ZPPO i ne ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na građansko odijelo.

15. Pravno shvaćanje nižestupanjskih sudova, ovaj sud ne može prihvatiti.

16. Odredbom čl. 28. st. 1. i 2. ZOP propisano je da policijski službenik zadužuje službenu značku, službenu iskaznicu, oružje i streljivo, službenu odoru te drugu propisanu opremu. Iznimno, službenu odoru ne zadužuje policijski službenik koji poslove svog radnog mjesta obavlja isključivo u građanskom odijelu.

17. Odredbom čl. 28. st. 4. i 5. ZOP propisano je da pravo na građansko odijelo ima policijski službenik koji obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti, isključivo u građanskom odijelu, a način i uvjete za ostvarivanje prava propisat će ministar pravilnikom.

18. Odredbom čl. 2. citiranog Pravilnika propisano je da pravo na građansko odijelo, prema odredbama Zakona o policiji i Pravilnika, ima policijski službenik koji u skladu s opisom poslova radnog mjesta, tijekom kalendarske godine obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu.

19. U skladu s čl. 3. Pravilnika, popis policijskih službenika iz čl. 2. Pravilnika sastavlja se na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja, a odobrava ga glavni ravnatelj policije. Navedenim policijskim službenicima Ministarstvo unutarnjih poslova jednom godišnje osigurava pravo na građansko odijelo.

20. Nadalje, odredbom čl. 1. st. 2. ZPPO propisano je da policijske poslove obavlja i policijske ovlasti primjenjuje policija prema odredbama toga Zakona, između ostalog, u kriminalističkim istraživanjima.

21. U skladu s odredbom čl. 2. st. 1. ZPPO policijski službenik je službenik tuženice, kao i službenik strane policijske službe koji je prema međunarodnom ugovoru i drugom zakonu ovlašten obavljati policijske poslove.

22. Odredbom čl. 3. st. 1. ZPPO propisano je da su policijski poslovi: zaštita života, prava, slobode, sigurnosti i nepovredivosti osobe, zaštita javnog reda i mira te imovine, sprječavanje kaznenih djela i prekršaja, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima, traganje za počiniteljima kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim tijelima, traganje za imovinskom koristi stečenoj kaznenim djelom, nadzor i upravljanje cestovnim prometom, protueksplozijska zaštita, poslovi sa strancem, nadzor državne granice, poslovi zaštite zračnog prometa propisani posebnim zakonom, poslovi na moru i unutarnjim plovnim putovima iz nadležnosti policije, osiguranje i zaštita osoba, objekata i prostora, postupanje s uhićenikom i pritvorenikom, te da se policijski poslovi (stavak 2.) obavljaju primjenom policijskih ovlasti.

23. Policijske ovlasti su prema odredbi čl. 13. ZPPO, između ostalog: prikupljanje, procjena, pohrana, obrada i korištenje podataka, provjera i utvrđivanje identiteta osoba i predmeta i pregled dokumentacije.

24.1. S obzirom da prema odredbi čl. 28. st. 5. ZOP način i uvjete za ostvarivanje prava na građansko odijelo propisuje ministar pravilnikom, da je predmetnim Pravilnikom, koji je donio ministar u čl. 3. st. 1. izričito određeno da se popis policijskih službenika iz čl. 2. Pravilnika, (a to su i policijski službenici koji prema opisu poslova radnog mjesta, tijekom kalendarske godine obavljaju policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odjelu), sastavlja na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja, a odobrava ga glavni ravnatelj policije, tumačenjem domašaja i značenja odredbe čl. 28. st. 5. ZOP dolazi se do zaključka da tim odredbama nije propisan automatizam u priznavanju prava na građansko odijelo svim policijskim službenicima koji obavljaju policijske poslove i primjenjuju policijske ovlasti, jer se prethodno mora utvrditi (što je uvjet) da se radi o policijskom službeniku koji prema opisu poslova radnog mjesta tijekom kalendarske godine obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu. Zato se i popis takvih policijskih službenika sastavlja na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja, a odobrava ga glavni ravnatelj policije. To znači da isključivo glavni ravnatelj policije određuje koji policijski službenik iz čl. 28. st. 4. ZOP ima pravo na građansko odijelo te se, prema pravnom shvaćanju ovoga suda, o navedenom pravu ne može raspravljati kao prethodnom pitanju u smislu čl. 12. ZPP. Stoga je odobrenje popisa policijskih službenika koji imaju pravo na građansko odijelo, a koje daje glavni ravnatelj policije, uvjet za priznavanje i ostvarivanje navedenog prava.

24.2. U prilog iznesenom shvaćanju ide i činjenica da su između određenog broja policijskih službenika (vještaka, kriptologa i dr.) vođeni upravni postupci u kojim postupcima navedeni policijski službenici odbijeni sa zahtjevima za priznanje navedenog prava na građansko odijelo, a u kojim postupcima su pravomoćno odbijene i tužbe policijskih službenika, nakon čega su odustali od traženja sudske zaštite kroz upravne postupke i upravne sporove te su tužbama za isplatu pokušavali ostvariti pravo za koje smatraju da im pripada.

24.3. S obzirom da tužitelj i ne tvrdi da je stavljen na takav popis, očito je da glavni ravnatelj policije ne smatra da poslovi koje konkretno obavlja tužitelj predstavljaju policijske poslove u smislu čl. 28. st. 4. ZOP slijedom čega tužitelju nije ni priznato pravo na građansko odijelo.

25. Kada bi se o navedenom pravu i moglo raspravljati kao o prethodnom pitanju, ističe se da ovaj sud prihvaća navode tuženice prema kojima poslovi policijskog službenika puškara, koje je tužitelj obavljao u utuženom razdoblju, predstavljaju stručne poslove za koje je potrebno znanje i vještine. Pri obavljanju tih poslova ne vrše se policijski poslovi iz čl. 3. st. 1. ZPPO, (kao što su npr. poslovi sprječavanje kaznenih djela i prekršaja, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima, traganje za počiniteljima kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim tijelima), niti se u njihovom obavljanju primjenjuju bilo kakve policijske ovlasti (čl. 13. ZPPO) prikupljanja, procjene, pohrane, obrade i korištenja podataka, provjere i utvrđivanje identiteta osoba i predmeta i pregleda dokumentacije (na što se ukazuje u odgovoru na reviziju) isključivo u građanskom odijelu, da bi u smislu čl. 28. st. 4. i 5. ZOP policijski službenici koji ih obavljaju imali pravo na naknadu za građansko odijelo.

26. Tužitelj, prema shvaćanju ovoga suda, kao policijski službenik, obavlja isključivo stručne poslove, u okviru kojeg posla tada i procjenjuje, pohranjuje i koristi podatke te pregledava dokumentaciju i njegova osnovna zadaća (u okviru opisa poslova radnog mjesta) nije neposredno sprječavanje kaznenih djela i prekršaja, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima, traganje za počiniteljima kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim tijelima, već stručna pomoć drugim policijskim tijelima i službenicima kojima je to primarna zadaća u okviru njihovog radnog mjesta.

27. Stoga, iako službenik puškar, u okviru svog posla sudjeluje u poslovima koji se odnose na sprečavanje kaznenih dijela i prekršaja, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima te primjenjuje ovlasti prikupljanja, procjene, pohrane, obrade i korištenja podataka, provjere i utvrđivanja identiteta osoba i predmeta, to istovremeno ne znači da obavlja i policijske poslove i koristi bilo kakve policijske ovlasti, jer službenik puškar navedene radnje obavlja za druge policijske službenike ili policijska tijela i na taj način im pomaže, ali time automatski nije policijski službenik u smislu citiranih odredbi niti obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti.

28. Slijedom navedenoga, prema pravnom shvaćanju ovoga suda, a s obzirom na sadržaj čl. 3. i čl. 13. st. 1. ZPPO i opis poslova tužitelja, ne radi se o policijskim poslovima koji se obavljaju primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odjelu te, stoga, tužitelj nema pravo na naknadu za građansko odijelo u smislu čl. 28. st. 4. i st. 5. ZOP.

29. Slijedom svega iznesenog odgovori na postavljena pitanja u reviziji glase:

1. Tužitelj, s obzirom na opis poslova radnog mjesta koje obavlja, nije policijski službenik koji obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu, u smislu čl. 3. i čl. 13. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima ("Narodne novine", broj 76/09 i 92/14), te Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva unutarnjih poslova.

2. Službenik puškar nema pravo na naknadu za građansko odijelo ako glavni ravnatelj policije nije odobrio popis policijskih službenika koji ostvaruju pravo na građansko odijelo, u smislu odredbe čl. 28. st. 5. Zakona o policiji ("Narodne novine", broj 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15 i 121/16), i čl. 2. i 3. Pravilnika o načinu i uvjetima za ostvarivanje prava policijskih službenika na građansko odijelo ("Narodne novine", broj 64/11) u kojemu bi on bio naveden.

30. Zbog navedenoga je, na temelju čl. 395. st. 1. ZPP, revizija prihvaćena preinačene su obje nižestupanjske presude i odbijen tužbeni zahtjev kao neosnovan. Stoga je odlučeno kao u toč. I. izreke.

31. Kako je preinačena odluka o glavnoj stvari valjalo je, prema odredbama čl. 166. st. 2., čl. 154. st. 1., čl. 155. st. 1. ZPP, preinačiti i odluku o troškovima postupka. Tuženici su parnični troškovi odmjereni prema vrijednosti predmeta spora od 2.096,85 Eur/15.798,72, a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 - dalje: Tarifa), i to: za troškove odgovora na tužbu u iznosu od 100 bodova, odnosno zatraženih 132,72 Eur/1.000,00 kn (Tbr. 8./1. Tarife), troškove zastupanja na ročištima od 29. lipnja 2020 i 26. listopada 2020, u iznosu od po 100 bodova, odnosno zatraženih 132,72 Eur/1.000,00 kn (Tbr. 9./1. Tarife) za svako ročište te troškove zastupanja na ročištu za objavu u iznosu od 50 bodova (Tbr. 9./3. Tarife) 50 bodova odnosno zatraženih 66,36 Eur/500,00 kn, odnosno ukupno zatraženih 464,53 Eur/3.500,00 kn za prvostupanjski postupak, koliko je tuženici dosuđeno, jer je ona u cijelosti uspjela u parnici. Stoga je odlučeno kao u toč. II. izreke.

32. Tuženici su priznati i troškovi sastava žalbe u iznosu od 125 bodova, odnosno zatraženih 165,90 Eur/ 1.250,00 kn (Tbr. 10./1 Tarife), kao i troškove sastava revizije u iznosu od 125 bodova, odnosno zatraženih 165,90 Eur/1.250,00 kn u skladu s Tbr. 10./5. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23), s kojim pravnim lijekovima je također tuženica uspjela u cijelosti. Stoga je odlučeno kao u toč. III i IV. izreke.

33. Na temelju odredbi Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 57/22, 88/22) ovaj sud je dvojno iskazao cijene, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona (1 EUR=7.53450 kn).

Zagreb, 28. kolovoza 2024.

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa