REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-657/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Igora Periše predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Lucky Bear d.o.o., Trogir, Špire Puovića 1, OIB 33278604619, kojeg zastupa punomoćnica Ivana Stigleitner Gotovac, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika INA-Industrija nafte d.d., Zagreb, Avenija Većeslava Holjevca 10, OIB 27759560625, kojeg zastupa punomoćnik BT i drugi odvjetnici u Odvjetničkom društvu Ilić, Orehovec & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-361/2023-2 od 8. ožujka 2023., kojom je djelomično potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-2229/2015 od 15. prosinca 2022., u sjednici održanoj 28. kolovoza 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. Prihvaća se revizija tuženika i ukidaju presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-361/2023-2 od 8. ožujka 2023. i presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-2229/2015 od 15. prosinca 2022. u dijelu pod točkama I. i II. izreke te se predmet u navedenom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku na ime naknade materijalne štete - troškova popravka broda isplatiti tužitelju iznos 812.327,01 kuna / 107.814,32 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 4. studenog 2014. do isplate po stopi koja se primjenjuje na odnose iz trgovačkih ugovora (točka I. izreke), naloženo je tuženiku na ime naknade materijalne štete - povrata troška za gorivo isplatiti tužitelju iznos 32.335,24 kuna / 4.955,24 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 31. srpnja 2014. do isplate po stopi koja se primjenjuje na ostale odnose (točka II. izreke), naloženo je tuženiku na ime naknade štete zbog izmakle dobiti isplatiti tužitelju iznos 181.280,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, te iznos od 25.833,26 kuna, s pripadajućim zateznim kamatama tekućim na iznos:

- 41.500,00 EUR od 31. srpnja 2014.,

- 38.833,24 kn / 4.755,89 EUR od 8. rujna 2014.,

- 1.530,00 EUR od 8. rujna 2014.,

- 70.000,00 EUR od 16. lipnja 2014.,

- 68.250,00 EUR od 10. rujna 2014.,

do isplate po stopi koja se primjenjuje na ostale odnose (točka III. izreke), te je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu 543.061,53 kuna / 72.076,65 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 15. prosinca 2022. do isplate po stopi koja se primjenjuje na ostale odnose (točka IV. izreke).

2. Drugostupanjskom presudom je žalba tuženika odbijena kao neosnovana u dijelu koji se odnosi na točke I. i II. izreke prvostupanjske presude i u navedenom dijelu je potvrđena prvostupanjska presuda.

3. Rješenjem ovog suda broj Revd-2876/2023-2 od 27. rujna 2023. tuženiku je dopušteno podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude zbog pravnog pitanja:

„Može li prvostupanjski sud temeljiti presudu na nalazu i mišljenju vještaka kojem je nakon obavljenog vještačenja, tuženik prigovorio iznoseći okolnosti koje dovode u sumnju pristranost vještaka, a da pritom prvostupanjski sud o izuzeću vještaka prvenstveno ne odluči rješenjem, kao i da ne odredi provođenje novog vještačenja radi nedostataka sadržanih u danom mišljenju i utvrđene očite sumnje u savjesnost i nepristranost određenog vještaka?“.

4. Tuženik je na temelju dopuštenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) zbog pravnog pitanja u odnosu na koje je revizija dopuštena. Predlaže preinačiti drugostupanjsku presudu, podredno ukinuti nižestupanjske presude i predmet vratiti na ponovno suđenje.

5. U odgovoru na reviziju, tužitelj je predložio reviziju tuženika odbiti kao neosnovanu, potražujući naknadu troška podnošenja odgovora na reviziju.

6. Revizija je osnovana.

7. Prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP u povodu revizije Vrhovni sud Republike Hrvatske ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a ZPP zbog kojeg je dopuštena.

8. U revizijskom stupnju postupka predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete u visini troška popravka motora broda te iznosa plaćenog goriva, za koju tvrdi da mu je nastala po utakanju goriva na benzinskoj postaji tuženika u kojem je utvrđena prisutnost morske vode, pa je zbog nekvalitetnog goriva došlo do kvara na motoru broda.

9. Prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev u cijelosti, te je prvostupanjska presuda potvrđena od strane drugostupanjskog suda u dijelu pod točkama I. i II. izreke, kojima je odlučeno o zahtjevu za naknadu štete na ime troškova popravka broda i povrata troškova za plaćeno gorivo. Pritom je drugostupanjski sud otklonio žalbeni prigovor tuženika da prvostupanjski sud nije odlučio o njegovom zahtjevu za izuzeće vještaka Zavoda za ispitivanje kvalitete d.o.o., obrazlažući da je prvostupanjski sud nakon podnesenog zahtjeva za izuzeće vještaka nastavio raspravljanje pa da se smatra da je time zahtjev za izuzeće vještaka odbijen, te da se žalbeni prigovori tuženika koji se odnose na izuzeće vještaka smatraju žalbom protiv odluke prvostupanjskog suda kojim je taj zahtjev odbijen.

9.1. Kao razlog za izuzeće vještaka, tuženik je naveo da je Zavod za ispitivanje kvalitete d.o.o. u postupku osiguranja dokaza, prije pokretanja ovog parničnog postupka, proveo uzorkovanje i analizu goriva za Croatiainspekt d.o.o., koji je u tom postupku određeni vještak, te da je na temelju rezultata uzorkovanja i analize provedene od strane Zavoda za ispitivanje kvalitete d.o.o., Croatiainspekt d.o.o. u postupku osiguranja dokaza izradio nalaz i mišljenje. Tuženik je izrazio sumnju u postojanje pristranosti vještaka budući da je tijekom ovog parničnog postupka upravo Zavod za ispitivanje kvalitete d.o.o. određen za izvođenje dokaza novim vještačenjem („nadvještačenjem“) kojim bi bila izvršena kontrola pravilnosti vještačenja provedenog u postupku osiguranja dokaza od strane u tom postupku određenog vještaka Croatiainspekt d.o.o., sve obzirom na rezultate uzorkovanja i analize goriva koju je proveo laboratorij tuženika.

9.2. Drugostupanjski sud je odbio takve žalbene prigovore tuženika, obrazlažući da je u parničnom postupku, tijekom provedenog „nadvještačenja“ saslušana vještakinja koja je provela osiguranje dokaza, zaposlenica Zavoda za ispitivanje kvalitete d.o.o. i da je njezinim saslušanjem i izjašnjavanjem o danim primjedbama analiziran i ocjenjivan dokaz izveden u postupku osiguranja dokaza, te da se izuzeće Zavoda za ispitivanje kvalitete d.o.o. nije moglo zahtijevati.

10. U podnesenoj reviziji tuženik osnovano ističe da prvostupanjski sud nije odlučio o stavljenom zahtjevu za izuzeće vještaka radi postojanja sumnji u njegovu pristranost, što drugostupanjski sud nije smatrao odlučnim, čime da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka koja je mogla biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude.

11. U odgovoru na postavljeno revizijsko pitanje prvenstveno treba poći od procesnih odredbi i to čl. 254. st. 1. ZPP prema kojoj vještak može biti izuzet iz istih razloga iz kojih može biti izuzet i sudac, dok je st. 3. tog članka propisano da je u zahtjevu za izuzeće vještaka stranka dužna navesti okolnosti na kojima temelji svoj zahtjev za izuzeće. Prema čl. 254. st. 4. ZPP o zahtjevu za izuzeće odlučuje parnični sud.

12. Odredbom čl. 71. st. 1. ZPP propisano je da sudac ne može obavljati sudačku dužnost: 1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke, ako je sa strankom u odnosu suovlaštenika, suobveznika ili regresnog obveznika ili ako je u istom predmetu saslušan kao svjedok ili vještak, 2) ako stalno ili privremeno radi u pravnoj osobi koja je stranka u postupku, 3) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stupnja, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja ili mu je bračni drug, izvanbračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, bez obzira na to je li brak prestao ili nije, 4) ako je skrbnik, usvojitelj ili usvojenik stranke, njezina zakonskog zastupnika ili punomoćnika, 5) ako je u istom predmetu sudjelovao u postupku pred nižim sudom ili pred kojim drugim tijelom, 6) ako je u stečajnom postupku u povodu kojega je došlo do spora sudjelovao ili sudjeluje kao stečajni sudac ili član stečajnog vijeća, 7) ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost.

13. Međutim, o zahtjevu za izuzeće vještaka, koji je tuženik podnio u podnesku od 19. listopada 2022., nije odlučeno, a okolnost da je vještak određen u parničnom postupku kako bi se ispitala ispravnost uzorkovanja goriva i analize kvalitete goriva izvršene u postupku osiguranja dokaza od strane vještaka Croatiainspekt d.o.o., upravo onaj vještak koji je izvršio uzorkovanje i analizu kvalitete goriva za Croatiainspekt d.o.o. u navedenom postupku osiguranja dokaza, može dovesti u sumnju njegovu nepristranost.

14. Treba istaknuti da, iako se zahtjev neovisnosti i nepristranosti iz čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ - Međunarodni ugovori 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija) ne odnosi izričito na vještake, Europski sud za ljudska prava ima u vidu da nalaz i mišljenje vještaka ima veliku važnost u ocjeni pitanja za koje ih je imenovao nadležni sud, stoga nedostatak neutralnosti sudskog vještaka u određenim okolnostima može dovesti do povrede načela ravnopravnosti stranaka (Sara Lind Eggertsdóttir protiv Islanda). Također, Europski sud za ljudska prava je naglasio važnost da stranke djelotvorno sudjeluju u postupku provođenja vještačenja te da je to od presudne važnosti za konačnu odluku (Letinčić protiv Hrvatske, Bosiljevac protiv Hrvatske).

15. Dakle, prvostupanjski sud ne može temeljiti presudu na nalazu i mišljenju vještaka kojem je nakon obavljenog vještačenja tuženik prigovorio iznoseći i okolnosti koje dovode u sumnju pristranost vještaka, a da prvostupanjski sud o izuzeću vještaka prethodno ne odluči rješenjem, kao i da ne odredi provođenje novog vještačenja radi nedostataka sadržanih u danom mišljenju ako postoje očite sumnje u nepristranost određenog vještaka. Na opisani način učinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. toč. 1. ZPP i u vezi s čl. 254. ZPP i čl. 75. ZPP koja je, prema ocjeni ovog suda, mogla utjecati na zakonitost i pravilnost pobijane presude, a time je ujedno i odgovoreno na postavljeno revizijsko pitanje.

16. U tom smislu ovaj sud već je izrazio shvaćanje u odlukama Gzz-38/03-2 od 21. siječnja 2004., Revt-118/17-3 od 13. prosinca 2017. i Rev 1236/2020-2 od 4. svibnja 2023., prema kojem ako stranka zatraži izuzeće vještaka, na nalazu kojeg vještaka je utemeljena pobijana presuda, pa o tom zahtjevu sud ne odluči, počinjena je bitna povreda odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u svezi sa čl. 254. ZPP, a što je nesumnjivo moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude.

17. Kako je dakle u postupku pred nižestupanjskim sudovima počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka na koju se odnosi postupovnopravno pitanje zbog kojega je revizija dopuštena, ovaj sud je ukinuo drugostupanjsku presudu i prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu pod točkama I. i II. izreke te je u pobijanom dijelu predmet vratio na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu (čl. 391. st. 7. ZPP).

18. U nastavku postupka prvostupanjski će sud otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem te će potom o zahtjevu tužitelja donijeti novu presudu.

19. Odluka o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka ostavljena je za konačnu odluku (čl. 166. st. 3. ZPP).

Zagreb, 28. kolovoza 2024.

Predsjednik vijeća:

mr. sc. Igor Periša