REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3406/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja S. S. iz B., …, OIB …, kojeg zastupa punomoćnica R. P. Š., odvjetnica u B., protiv tuženice J. P. iz B., …, OIB …, koju zastupa punomoćnik J. J., odvjetnik u B., radi iseljenja, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-463/2023-2 od 8. veljače 2024., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj Ps-7/2022-52 od 31. siječnja 2023., u sjednici održanoj 28. kolovoza 2024.,
r i j e š i o j e:
Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja.
Obrazloženje
1. Presudom suda drugog stupnja preinačen je presuda suda prvog stupnja te je presuđeno:
„I. Žalba tuženice se uvažava i preinačava presuda Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj Ps-7/2022-52 od 31. siječnja 2023. tako da sada glasi:
Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
"I. Nalaže se tuženoj J. P., B., …, OIB …, da iseli iz stana vlasništvo tužitelja S. S. iz B., …, OIB …, koji stan je označen pod III i nalazi se u potkrovlju stambeno poslovne zgrade u B. u …, sagrađene na čkbr. …, upisane u zk.ul. … k.o. G. B., upisan u podulošku broj: 394, kao zemljišno-knjižno tijelo II-ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-9), a koji se sastoji od stepeništa, dnevnog boravka, kuhinje i kupaonice, ukupne površine P=35,00 m2, kojem stanu pripada dio kolnog ulaza kao zajedničkog prostora ukupne površine P=26,52 m2 i taj stan, slobodan od svih osoba i stvari u roku od 15 dana preda u posjed tužitelju S. S. iz B., …, OIB …, pod prijetnjom ovrhe.
II. Nalaže se tuženoj J. P., B., …, OIB … da tužitelju S. S. iz B., …, OIB …, nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 384,90 eura1/2.900,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena tekućom od 31. siječnja 2022., kao dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tužitelju da tuženici plati trošak parničnog postupka u iznosu od 1.471,28 EUR sa zateznom kamatom tekućom:
- na iznos od 1.221,28 EUR od 31. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja godine za koju se kamata obračunava i
- na iznos od 250,00 EUR od 8. veljače 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja godine za koju se kamata obračunava, u roku od 15 dana.“.
2. Protiv presude suda drugog stupnja prijedlog za dopuštenje revizije podnosi tužitelj zbog pitanja:
„1. Da li je pravo stanovanja isto što i stanarsko pravo?
2. Da li bi stanarsko pravo tuženoj moralo biti priznato, odnosno utvrđeno odlukom nekog nadležnog tijela, pa posljedično da li bi to pravo bilo upisano u evidenciji nadležnog tijela, da je ono uistinu postojalo?
3. Stječe li osoba koja nije utvrđena nikakvom odlukom nadležnog tijela kao nositelj stanarskog prava, to pravo ex lege, danom stupanja na snagu Zakona o najmu stanova ili ta osoba stječe položaj najmoprimca?
4. Ima li propust osobe najmoprimca koji ima status stanarskog prava da zatraži od najmodavca sklapanje ugovora o najmu stana u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu Zakona o najmu stana, za posljedicu prestanak nastalog najamnog odnosa, odnosno gubitak prava na posjed stana?“,
za koja ističe da udovoljavaju uvjetima dopuštenosti u smislu odredbe čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP).
3. Prijedlog je nedopušten.
4. Prema ocjeni ovog suda, kraj činjenice da je sud drugog stupnja ocijenio i utvrdio da tuženica između ostalih razloga uživa zaštitu kroz realizaciju svog prava na dom (točka 27. Obrazloženja presude suda drugog stupnja) pa stoga o odgovoru na pitanja koja postavlja tužitelj u biti ne ovisi odluka u ovom sporu jer pravo na dom, ako se može s uspjehom istaknuti u parničnom postupku, postoji neovisno od pravnog režima u kojem osoba čije se iseljenja traži nalazi i temeljem kojeg posjeduje stan u smislu svog doma.
5. S obzirom na izloženo odučeno je kao u izreci primjenom odredbe čl. 389.b st. 1. Zakona o parničnom postupku.
Zagreb, 28. kolovoza 2024.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražena Jakovina,v.r.
