REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3110/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Barać-Ručević predsjednice vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. R., OIB …, iz Z., …, zastupan po punomoćnici A. K., odvjetnici u Z., protiv tuženika I. R., OIB …, iz Z., …, zastupan po punomoćniku Ž. A., odvjetniku u Z., radi isplate, odlučujući o prijedlogu za reviziju tužitelja protiv presude Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž-844/2021-6 od 13. veljače 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2721/20-10 od 29. rujna 2021., u sjednici održanoj 28. kolovoza 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije glede u prijedlogu postavljenih pravnih pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije temeljen na odredbi čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP).
III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova sastava odgovora na prijedlog.
Obrazloženje
1. Presudom suda drugog stupnja potvrđena je presuda suda prvog stupnja kojom je tužitelj odbijen sa zahtjevom na isplatu 75.000,00 kuna s pripadajućom kamatom i troškovima postupka.
2. Protiv presude suda drugog stupnja tužitelj podnosi prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbi čl. 385.a st. 1. i st. 2. Zakona o parničkom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP).
3. U prijedlogu postavlja pitanja:
„1) Je li sud prilikom ocjene iskaza stranke dužan dati razloge o tome od kakvog je značaja činjenica da je stranka ranije tijekom postupka, pa i do zaključenja prethodnog postupka, tvrdila drugačije u odnosu na odlučne činjenice, u situaciji kada je protustranka prigovorila tom iskazu, ili u suprotnom sud čini bitnu povredu postupka zbog koje se presuda ne može ni ispitati?
2) U sporu u kojem tužitelj traži povrat pozajmljenog iznosa, a tuženik tvrdi da je iznos vratio posredno - trećoj osobi čije saslušanje predlaže, pa tijekom postupka odustane od tog dokaza, je li pravilan zaključak suda da bi na tužitelja prešao teret da on predloži taj dokaz jer će se u suprotnom smatrati da nije predložio dokaze kojima bi opovrgnuo navode tuženika o takvom vraćanju, ili su time povrijeđena pravila o teretu dokazivanja?
3) Može li sud pozivom na odredbu čl. 269. st. 2. Zakona o parničnom postupku prema kojoj će sud, s obzirom na sve okolnosti, ocijeniti od kakva je značenja što stranka nije došla na saslušanje ili što je uskratila iskaz, ocijeniti da nedolazak stranke potvrđuje istinitost navoda (protu)stranke koja je iskazivala, u situaciji kada je stranka, značenje čijeg nedolaska se ocjenjuje, predložena za saslušanje radi utvrđenja negativne činjenice (činjenica za koje ona tvrdi da ne postoje), a koje je činjenice ta ista stranka opovrgnula tijekom svog iskaza?
4) Ako jedna stranka u postupku prigovori vjerodostojnosti iskaza protivne stranke na čijem iskazu je utemeljena odluka u sporu, je li presuda dostatna s aspekta prava stranke na obrazloženu odluku, ako (prvostupanjski) sud uopćeno navede da prihvaća taj iskaz odnosno (drugostupanjski) da prihvaća ocjenu prvostupanjskog suda, jer da žalbeni navodi predstavljaju vlastitu analizu i interpretaciji tužitelja glede iskaza, bez da se konkretno očituje o žalbenim razlozima kojima se argumentirano upućuje na okolnosti koje dovode u sumnju istinitost iskaza odnosno ocjenu dokaza, s obzirom na sadržaj spisa te pravila logike i životnog iskustva?
5) Može li se odluka o osnovanosti tužbenog zahtjeva temeljiti na činjenicama koje nisu navedene u odgovoru na tužbu niti tijekom prethodnog postupka, odnosno postupa li sud suprotno odredbi članka 299. st. 3. Zakona o parničnom postupku ako odluku temelji na činjenicama koje je stranka iznijela tijekom iskaza tek u fazi glavne rasprave, a kojima je izmijenila (svoje) činjenične navode iznesene tijekom prethodnog postupka?
6) Je li stranci dopušteno, nakon zaključenja prethodnog postupka, tijekom njezina saslušanja u fazi glavne rasprave iznositi nove činjenice, koje do tada nije iznijela, a da pri tome ne dokazuje da ih bez svoje krivnje nije mogla ranije iznositi, odnosno može li sud takve činjenice uzeti u obzir, sve u smislu čl. 299. Zakona o parničnom postupku?
7) Je li počinjena bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 375. st. 1. Zakona o parničnom postupku (pred drugostupanjskim sudom), u vezi čl. 375. st. 1. Zakona o parničnom postupku, ako drugostupanjska presuda ne sadrži ocjenu žalbenih navoda od odlučnog značaja?“,
za koja ističe da udovoljavaju uvjetima važnosti iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a.
4. Tužitelj ujedno podnosi prijedlog, u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) zbog povrede prava na pravično suđenje, prava na žalbu, pravo na jednakost pred zakonom.
5. Na prijedlog je odgovoreno.
6. Prijedlog djelomično nije osnovan a djelomično nije dopušten.
7. Po ocjeni ovog suda ne radi se o pitanjima koja odgovor mogu naći samo u okolnostima konkretnog spora i time ne postoji uvjeti zbog kojih bi ovaj sud odgovarajući na postavljena pitanja mogao donijeti važnu odluku sa procesnopravnim učinkom, koja bi u budućim postupcima nižim sudovima služila kao uputa kako postupati u istim ili bitno istim procesnim situacijama pa se time niti ne radi o važnom pravnom pitanju.
8. Vezano na navode tužitelja da mu je pobijanom odlukom povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje, prava na žalbu, pravo na jednakost pred zakonom, valja navesti da tužitelj nije učinio vjerojatnim da mu je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudska prava i temeljnih sloboda već da ovim navodima samo osporava utvrđenja sudova nižeg stupnja iz kojih sudovi izvide zaključak da zahtjev tužitelja nije osnovan.
9. S obzirom da je ovaj sud ocijenio da postavljena pitanja nisu važna pravna pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, odbijen je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije i odlučeno je kao u izreci pod točkom I. izreke.
10. Kako tužitelj nije učinio vjerojatnim da mu povrijeđeno temeljno ljudsko pravo, u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP odbaciti prijedlog za dopuštenje revizije temeljen na odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP i riješiti kao u točki II izreke.
11. Odluka o troškovima postupka donesena je na temelju odredbe čl. 166. u svezi sa čl. 155. ZPP-a jer troškovi sastava odgovora na prijedlog nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka.
Zagreb, 28. kolovoza 2024.
Predsjednica vijeća:
Goranka Barać-Ručević, v.r.
