REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3287/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. B. iz Z., …, OIB …, zastupan po punomoćniku R. B., odvjetniku u Z., protiv tuženika N. N. C. d.o.o. iz Z., …, OIB …, zastupan po punomoćnici I. S. G., odvjetnici u Z., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, poslovni broj Gž-920/2022-3 od 4. ožujka 2024., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3483/2018-24 od 28. srpnja 2022., u sjednici održanoj 28. kolovoza 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije tuženika.
II. Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadu troškova sastava odgovora na prijedlog.
Obrazloženje
1. Presudom suda drugog stupnja djelomično je potvrđena presuda suda prvog stupnja do iznosa 2.000,00 Eur-a s pripadajućim kamatama, a na ime novčane satisfakcije za povredu prava osobnosti učinjene putem medija.
2. Protiv presude suda drugog stupnja u dijelu u kojem je tužitelj uspio u sporu tuženik podnosi prijedlog za dopuštenje revizije zbog pitanja:
„1. Može li sudska praksa u Republici Hrvatskoj odstupati u tolikoj mjeri od prakse Europskog suda za ljudska prava, u vidu ograničenja slobode izražavanja medija u odnosu na javno eksponirane osobe/političare, ako se uzme u obzir stav prakse Europskog suda za ljudska prava da su granice prihvatljive kritike šire u slučaju same ličnosti političara, odnosno da ograničenja slobode izražavanja moraju biti strogo tumačena, a potreba za istima uvjerljivo utvrđena?
2. Može li sudska praksa u Republici Hrvatskoj, vezana za medije, a koja se konkretno odnosi za dosudu naknade štete, odluku o dosudi novčanog iznosa na ime naknade štete temeljiti na izjavi treće osobe – koju je medij isključivo prenio, dakle može li medij odgovarati za izjave treće imenovane osobe (koja je relevantna u javnom prostoru), koju je prenio jer je bila od interesa javnosti?
3. Može li prvostupanjski sud (a i drugostupanjski) donijeti presudu kojom dosuđuje naknadu neimovinske štete u nerealno visokom iznosu, s obrazloženjem da je šteta navodno nastala uslijed naslova članka, koji naslov sud tumači prema tužiteljevom shvaćanju i tumačenju, odnosno koji sud diskrecijski odluči pogrešno tumačiti s obrazloženjem da se iz naslova „stječe dojam“ da je tužitelj povezan s aferom negativnog konteksta, i na temelju svog tumačenja dosuditi naknadu štete?
4. Može li prvostupanjski sud (a i drugostupanjski) donijeti presudu i dosuditi naknadu neimovinske štete tužitelju, odnosno ocijeniti osnovanost postavljenog zahtjeva tužitelja, isključivo na temelju iskaza tužitelja, koji štetu ocjenjuje?“,
za koja tvrdi da postoje uvjeti dopuštenosti u čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP).
3. Na prijedlog je odgovoreno.
4. Prijedlog je nedopušten.
5. Prema ocjeni ovog suda odgovor na postavljena pitanja leži u specifičnim okolnostima svakog pojedinog slučaja u parnici u kojoj je nužno utvrditi sve elemente građanske deliktne odgovornosti tuženika kao nakladnika, pa stoga o odgovoru na uopćena pitanja koja postavlja tuženik ne može ovisiti odluka u ovom sporu jer se pitanje postojanja odgovornosti za štetu mora procjenjivati od slučaja do slučaja.
6. Stoga, kako nisu ostvareni uvjeti da bi se u ovoj stvari dopustilo podnošenje revizije, odlučeno je kao u izreci primjenom odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a.
7. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 166. u svezi s čl. 155. ZPP-a.
Zagreb, 28. kolovoza 2024.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina, v.r.
