REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2057/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca mr.sc. Igora Periše predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr.sc. Senije Ledić članice vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice S. U. iz S., OIB:..., koju zastupa punomoćnik I. S., odvjetnik u Z., protiv prvotuženice M. B. iz B., drugotuženika M. C. pok. Š., trećetuženika P. C. pok. Š., četvrtotuženika B. C. M., petotuženice P. K. ž. G., šestotuženice Ž. S. iz V., J. P. ž. S., osmotuženice N. K. pok. J. iz B., devetotuženika B. K. iz Z., OIB:... i S. K. iz Z., OIB:... (kao nasljednici ranije devetotuženice O. K. iz Z., OIB:.., kao nasljednice Š. K. pok. B. (nasljednika B. K. pok. S.), desetotuženice M. K. pok. B. iz Z., (osobno i kao nasljednice pok. B. K.), jedanaestotuženika P. K. pok. B. iz Z., (osobno i kao nasljednik pok. B. K.), dvanaestotuženika Z. K. pok. G. iz Š., OIB:..., (osobno i kao nasljednika pok. G. K. pok. B. nasljednika B. K. ), trinestotuženika B. K. pok. G. iz Republike Srbije, N. B., OIB: ..., (osobno i kao nasljednika pok. G. K. pok. B. nasljednika pok. B. K. ), četrnaestotuženice N. Š. pok. G. iz Republike Srbije, Z., OIB:..., (osobno i kao nasljednice pok. G. K. pok. B. nasljednika B. K. ), petnaestotuženice A. K. ud. G. iz Republike Srbije, Z., OIB:..., (osobno i kao nasljednice pok. G. K. pok. B. nasljednika B. K. ), šesnaestotuženice D. K. iz Austrije, K., OIB:..., sedamnaestotuženice A. S. iz Austrije, A., OIB:..., osamnaestotuženika M. K. iz Z., OIB:..., šesnaestotuženika do osamnaestotuženika kao nasljednika V. K. sina C., devetnaestotuženice V. K. ud. M., dvadesetotuženika M. K. pok. M., dvadesetprvotuženice J. K. pok. M., petnaestotuženika do sedamnaestotuženika na adresi u Australiji, S., dvadesetdrugotuženice I. K. ud. D. iz B., dvadesettrećetuženika M. K. pok. D. iz B., dvadesetčetvrtotuženika D. K. iz Republike Srbije, R., dvadesetpetotuženika D. K. iz Republike Srbije, R., dvadesetčetvrtotuženika i dvadesetpetotuženika (osobno i kao nasljednika pok. U. K. pok. D., dvadesetšestotuženika J. K. pok. B. iz Republike Srbije, N. B., dvadesetsedmotuženice M. K. ud. S. iz Republike Srbije, B., (osobno i kao nasljednice pok. S. K. pok. B., (punomoćnik za primanje pismena D. J., odvjetnik iz Z.), dvadesetosmotuženika M. (M.) K. pok. B. iz B., OIB:..., i na adresi Republika Srbija, N. B., kojeg zastupa punomoćnica E. P., odvjetnica u B., dvadesetdevetotuženice Đ. Č. iz Republike Srbije, B., tridesetotuženice S. R. iz Bosne i Hercegovine, B. L., tridesetprvotuženice M. T. rođ. K. iz Republike Srbije, B., tridesetdrugotuženice Lj. K. ud. Č. iz Republike Srbije, S. B., tridesettrećetuženice G. Ž. iz Z., tridesetčetvrtotuženika M. D. pok. M. iz Z., (osobno i kao nasljednika pok. V. D. ud. M. i tridesetpetotuženice D. K.4 iz Z., drugo do petotuženici i sedmotuženica odsutni i nepoznatog boravišta, zastupani po privremenom zastupniku D. K.5 , odvjetniku u B., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi broj Gž-852/2023-3 od 5. veljače 2024., kojom su potvrđeni presuda i rješenje Općinskog suda u Zadru Stalne službe u Benkovcu broj P-919/2015. od 1. srpnja 2022., u sjednici održanoj 28. kolovoza 2024.,
r i j e š i o j e :
I. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi broj Gž-852/2023-3 od 5. veljače 2024., kojom su potvrđeni presuda i rješenje Općinskog suda u Zadru Stalne službe u Benkovcu broj P-919/2015. od 1. srpnja 2022., te pravovremenu dopunu prijedloga za dopuštenje revizije, zbog pravnih pitanja koja smatra važnima za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i zbog povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), vijeće je ocijenilo da pravna pitanja koja je tužiteljica postavila u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti za razvoj prava kroz sudsku praksu u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
4. Prva tri pravna pitanja postavljena u prijedlogu za dopuštenje revizije koja se svode na tvrdnju da je drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 375. st. 1. ZPP, po ocjeni vijeća nisu važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti za razvoj prava kroz sudsku praksu jer je drugostupanjski sud odlučujući o žalbi tužitelja u cijelosti postupio u skladu s čl. 375. st. 1. ZPP, te je ocijenio sve žalbene navode koji su od odlučnog značenja i označio je razloge koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti. Odluke ovog suda na koje se tužiteljica pozvala navodeći razloge važnosti za postavljena pravna pitanja donesene su u činjeničnim i pravnim okolnostima koje nisu usporedive s onima u ovom predmetu.
5. Četvrto pravno pitanje, stječe li se neposredan posjed samim očitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju koji je već u položaju da izvršava vlast nad stvari, nije utemeljeno na činjenicama utvrđenim u ovom postupku. Naime, tijekom postupka je utvrđeno da tuženik nikada nije tužiteljici predao posjed predmetnih nekretnina. Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 635/2022 od 7. ožujka 2023., kao i odluke županijskih sudova na koje se tužiteljica poziva u prijedlogu za dopuštenje revizije, nisu odgovarajući razlozi važnosti za postavljeno pitanje jer su donesene u postupcima u kojima je utvrđeno da su stjecatelji u vrijeme darovanja već bili u položaju da samostalno izvršavaju faktičnu vlast na darovanoj stvari, pa je stoga jasno očitovanje volje darovatelja da posjed preda obdareniku, bilo dovoljno za stjecanje neposrednog posjeda obdarenika. U predmetnom slučaju nije utvrđeno da je tužiteljica bila u samostalnom posjedu ili suposjedu predmetnih nekretnina. Naprotiv, utvrđeno je da prava predaja predmetnih nekretnina nikada nije izvršena, te da tuženik kontinuirano postupa kao vlasnik stvari.
6. Petim pravnim pitanjem tužiteljica upućuje na to da je u ovom predmetu drugostupanjska odluka donesena na temelju odredbe čl. 367.a ZPP odnosno da se radi o takozvanoj "odluci iznenađenja" jer je drugostupanjska odluka donesena na pravnoj ocjeni spora koja je bitno različita od one o kojoj se u prvostupanjskom postupku raspravljalo, te da je počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 5. ZPP jer tužiteljici nije dana mogućnost izjašnjavanja. U predmetnom slučaju nije riječ o takvoj odluci. Naime, prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan jer je zaključio da tužiteljica nije dokazala da je tuženik potpisao sporni ugovor, te da tuženik nikada nije uveo tužiteljicu u posjed spornih nekretnina, dok je drugostupanjski sud potvrdio prvostupanjsku odluku ostavljajući mogućnost da je tuženik potpisao sporni ugovor, istovremeno prihvaćajući pravilnom ocjenu suda prvog stupnja, da je tuženik dokazao da tužiteljici nije predao posjed predmetnih nekretnina odnosno da nikada nije došlo do prave predaje darovanih nekretnina. Prema ocjeni vijeća, drugostupanjska odluka nije donesena na temelju pravne osnove koja se bitno razlikuje od one o kojoj se je u postupku raspravljalo te koju savjesna i brižljiva stranka nije mogla razumno predvidjeti jer je prvostupanjski sud obje stranke saslušao na okolnost predaje nekretnina u posjed, te je u obrazloženju odluke ocijenio njihove iskaze, kao i iskaze svjedoka. Slijedom navedenog, postavljeno pitanje nije važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
6.1. Pritom treba navesti da u smislu odredbe čl. 327. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05 i 41/08 dalje: ZOO) na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti, u okviru činjenica iznesenih od strane stranke koja se poziva na ništetnost. Iz obrazloženja prvostupanjske odluke proizlazi da je tuženik već u odgovoru na tužbu, kao i tijekom postupka isticao da su premetne nekretnine u isključivom posjedu njega i njegove obitelji, obje stranke su saslušane na okolnost posjeda i predaje u posjed, te su na navedenu okolnost izvedeni i drugi predloženi dokazi, pa nema osnova za zaključak da tužiteljici nije dana mogućnost izjašnjavanja, niti da se odluka drugostupanjskog suda temelji na pravnoj osnovi koja se bitno razlikuje od one o kojoj se u postupku raspravljalo.
7. Budući da u odnosu na postavljeno pravno pitanje u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu ispunjene zakonske pretpostavke za dopuštenje revizije propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP, ovaj sud je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odlučio kao u točki I. izreke ovog rješenja.
8. Tužiteljica u prijedlogu za dopuštenje revizije ističe da joj je propustom drugostupanjskog suda da obrazloži razloge pobijane odluke, povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010 i 13/2017 - dalje: EKLJP).
9. Razmatrajući iznesene navode tužitelja o povredama temeljnog prava ovaj sud ocjenjuje da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima tužiteljici bilo omogućeno da iznese svoje zahtjeve, iznese činjenice i predloži dokaze koje taj zahtjev potkrepljuju, te da se izjasni o navodima tuženice i na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U presudama nižestupanjskih sudova odgovoreno je na sve odlučujuće navode tužitelja. Obje nižestupanjske presude su dostatno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužiteljica nije imala pravično suđenje, te navodima prijedloga tužiteljica nije učinila vjerojatnim povredu tog temeljnog ljudskog prava.
9.1. Sadržaj tužiteljičinog prijedloga za dopuštenje revizije dijelom se svodi na pritužbe o načinu na koji su nižestupanjski sudovi ocijenili dokaze odnosno o tome kako su utvrdili činjenično stanje, dakle na razloge koje se ne mogu isticati u reviziji niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje osim u izuzetno rijetkim slučajevima.
10. Budući tužiteljica nije učinila vjerojatnim da joj je u postupku pred sudovima nižeg stupnja bilo povrijeđeno pravo na pravično suđenje, prijedlog za dopuštenje revizije je u tom dijelu, na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP, odbačen kao nedopušten i odlučeno je kao u točki II. izreke ove odluke.
Zagreb, 28. kolovoza 2024.
Predsjednik vijeća:
mr.sc. Igor Periša, v.r.
